E faʻapefea ona tausia se pepe fugalaau

O le genus Nepentes e valusefulu ituaiga o laau mai le aiga o non-penta. Tufatufaina nei laau totő i vao ma susu mafana latalata i le Initia ma le Pasefika. O le tele o ituaiga o meaola e ola i le tele o mita. I le natura, ei ai foʻi laau toto epiphytic. I totonu o le fale, e masani lava ona tupu aʻe tagata non-pentas, e pei ona faʻavasegaina mo ia tulaga. Afai e avea oe ma pule o lenei laau ofoofogia, ona e le manaʻomia lea ona e iloa pe faapefea ona tausia lelei fugalaau fugalaau.

O laulaʻau o le laau e faʻatauvaʻa, laʻitiiti, maua le isi fuafuaga, malamalama lanumeamata poʻo le lanumeamata. O le pito i luga o laʻau masani e masani lava ona faʻaleleia: o le pito i lalo o le laʻau o loʻo alu malie atu i totonu o se tamai ipu ma se tapuni. O le pito i fafo o le fagu e lua ona vaevae, lea e taua tele i le faʻapipiʻi o le pusa i le lagolago. I totonu o le pusa, o loʻo i ai le vai: o le enzyme o se mea e leai se pentine ma se timu. O sea ituaiga o enzyme e pei ona le talafeagai e tatau mo le taʻeina o iniseti e pauu atu i se mailei. O puipui i totonu e lamolemole, e ufiufi i solo, o le mea lea latou te matua paolo. O lauulu ma lauulu laʻititi e liliu i lalo, o le mea lea e le maua ai e le tagata manua se avanoa e sola ese ai mai le mailei. O le tele o le tele o le vaʻai e 15-20 inisi le umi, ae ui i lea, o nisi taimi e mafai ona e maua se vaʻai ua oʻo ile 50 cm i le tele.

O le faʻaaogaina autu o ia taga: toads, rodents, o nisi taimi e sau ai manu felelei.

O le foliga ma le lanu o laʻau o le nepentes e faalagolago i le uʻamea ma le ituaiga: o loʻo i ai se lanu mai le lanu enaena ma le lilac e fesuiaʻi ma samasama.

I le faʻaopoopoga i le tele o laʻau paʻu, e mafai foʻi ona fuga o Nepentes. Fugalaau e laʻititi, faʻapitoa i le faʻaogaina. O Nepentes ua manatu o se laau dioecious, o le mea lea, i luga o se tasi o laau ei ai male fugalaau fafine.

Auala e tausi lelei ai le laau.

O le laau e maua ai le fiafia i le malamalama malamalama manino, e ui i lea, mai ave tuusaʻo o le la e tatau ona i ai le pritenyat gauze poʻo se pepa manino (e mafai ona e faʻaaoga tulle).

E mafai ona ola le laau i le faamalama i matu ma sisifo, ae o le laau e tatau ona i lalo ifo o le malamalama. I le autumn ma le taumalulu, e tatau ona faʻamalamalama le laau, lea e tatau ona faia mo le 16 itula i le aso ma moli susulu.

O se fugalaau e leai ni fugalaau e lagona ai le lelei ile vevela.

I le tautotogo ma le taumafanafana, o le vevela sili ona lelei mo ituaiga o loʻo ola i nofoaga maualalo maualalo e 22-26 tikeri, ma i le autumn ma le taumalulu - 18-20 tikeri (t e le pa'ū i lalo ifo o le 16 °). Afai e ola umi se laau i totonu o se potu e maualalo le vevela, e ono mate.

I le tautotogo ma le taumafanafana, o le vevela talafeagai mo ituaiga o meaola e tupu i luga o mauga e 18-20 tikeri, ma i le taumalulu - e oo i le 15 tikeri, e le oi lalo o le 12 o le C. Afai o se laau faapena e tumau le mafanafana mo se taimi umi, o le a amata ona tiga le laau. I totonu o le potu, o le taimi o totoe e amata mai ia Oketopa ia Fepuari. O le vaega o totoe o le laau e mafai ona taua o le faamalosia, aua e fesootaʻi ma le faʻaitiitia o le faʻaleleia o le ea ma faʻaitiitia ai le malamalama.

O Nepentes o se fale e susulu i le susu, ma e manaʻomia ai le maualuga o le susu, o lona uiga e tatau ona sili atu le susu o le meaʻai, ae leai se mea e tatau ona faʻamago.

Faʻasagaina o le laau e sili atu nai lo le timu o le timu poʻo se potu vevela tumau, e sili le faʻaaogaina o le suavai maualalo. E tatau ona i ai le suavai i se pito maualalo o masima. I le tau mafanafana, e matua tele lava le suavai o le fale. I le autumn ma le taumalulu e faʻamalūlūina lelei, 2 aso pe a maeʻa le pito i luga ole palapala. Afai e le sili atu le vevela o le potu i le 16 º, ona tatau lea ona i ai vai i ni vaega itiiti o le vai.

O le malulu o le ea mo le tuputupu aʻe o le leai o ni faʻamoemoega e 70-90%. O le mea lea, mo le ola i le fale, susu greenhouses, florariums ma isi nofoaga faapitoa ma le maualuga maualuga o mea lelei e lelei. Afai e ola le laau i totonu o le potu masani masani ile ea vevela, ona vave amata lea ona magoto.

Ina ia tausia lelei fugalaau fugalaau, e tatau ona sosolo i le vai tumau po o le timu i le vevela o le potu ma se mea vaivai o masima.

E mafai ona faʻaaogā le faʻaogaina o le suavai e faʻaleleia ai le maualuga o le ea. E mafai foi ona e tuu se fagu laau i luga o se palanikeke ma le susu susu po o le kiona. I totonu o le suavai e te manaʻomia e liligi sina suavai mama ma mama (e tatau ona faʻatumu le ipu i le 1/3).

I le vaitau o le taumafanafana, o le faʻamaʻiina o meaʻai e lua i le tolu vaiaso i le taimi e tasi, faʻatasi ai ma se fugalaau fugalaau, ae faʻatasi ai ma le tolu faʻaititia o le faʻamaualuga. O nisi tagata faifaatoaga latou te faʻaaogaina faʻamaʻi faʻasaina (mo se faʻataʻitaʻiga, solofanua po o palu povi). E i ai le manatu e masani ona faʻamaʻaina e mafua ai le leai o ni lili vai.

Mai lea taimi i lea taimi o le laau e mafai ona fafagaina i se auala masani, lea e faia i totonu o lili vai. O le mea lea, o le fafagaina, e faia i totonu o le masina pe lua, ao fafagaina vai e te le manaʻomia i le taimi e tasi, ae i le taimi e tasi. O nisi tagata o loʻo fafagaina nei mea uma e faʻasaina ai fagotaga, lafoina o lago ma namu i totonu o le vai (o nisi e faʻaaoga ai le sisi ma aano o manu).

Mo le faʻaleleia atili o le tautau i le tautotogo, o kopi tuai e le faʻamaonia. O mea e gaosia e masani ona faʻaaoga mo le toe gaosia o le non-pence.

Fufulu le laau pe a talafeagai i le tautotogo, ae afai, i luga o le laau o loo i ai ni vaovao, e lagona lelei le laau i totonu o le ulo, e fetaui ma le tele, ona le fautuaina lea o le laau e toe toto.

Nepenthesu e sili atu i mea tautau, ato ato, nai lo i totonu ole fagu eletise e tatau ona 14 cm pe sili atu.

Mo le inu, e tatau ona e saunia se ipu ma se meaʻai. O le ipu e tatau ona sili atu nai lo le taimi muamua ma e tatau ona i ai se alavai lelei (e mafai ona e faʻaaogaina le ato).

Faʻatuina o le eleele mo le faʻavasegaga: lauʻeleʻele lauʻeleʻele (3 vaega), 2 vaega o le peat ma le tasi vaega o le oneone, malala ma le sphagnum ua faaopoopo i le tuufaatasiga. Ma e mafai ona e faia sea ituaiga: solofanua solofanua (1 vaega), perlite (2 vaega), vermiculite poo polystyrene (1 vaega). O le palapala e le tatau ona sili atu ona malosi, ona e le taliaina lenei mea.

Ua faʻaumatia Nepenthes, lea e le mafai ai ona afaina le aʻa i ai. I totonu o le ulo, pe o fea o le a malolo ai le laau, e tatau ona e faʻaopopo se mea fou.

O le tele o hybrids e fananau ma le meaʻai po o le apical cuttings i le moss-sphagnum, ma sili atu pe afai o le a faʻaaogaina ni aʻafiaga o le aʻa i totonu o se tamai fale gafa ma le maualuga o le toʻimamafana ma i le vevela o le 25 o C. O le a amataina aʻa i le 2.5 masina.

O aʻafiaga ono tutupu.

Le leai o se malamalama e mafai ona aʻafia ai le faʻavaeina o vaʻai paʻu (e 2-3 fasi vaega, pe leai foi).

O le faʻaaogaina o fualaau oona e faʻavaivaia ai le laau, lea e mafua ai le leaga o vaega taitasi.

Faʻatoʻaina i le mama mama po o le peat e taʻitaʻi atu ai i chlorosis.

E aʻafia ai: aphids ma mealybugs.