E maualuga le fiva o le tamaitiiti - o le a le mea e fai?

O le maualuga o le vevela o se tamaititi o le faʻaipoipoga sili ona taatele lea e liliu ai tina i se fomaʻi. Afai e tulai mai lenei tulaga, e masani ona tupu le popole i totonu o le aiga, aemaise lava pe afai o le tamaititi e laʻitiiti. E taua le iloa o tulafono mo le faʻaitiitia o le vevela ma aoao ia malamalama pe a manaʻomia le togafitiga faafomaʻi faʻafuaseʻi.

I nai aso muamua o le olaga, o le vevela o le tino faatoa fanau mai e mafai ona siitia maualuga (37.0-37.4 C i le pito i luga). E oʻo i le tausaga ua tuʻuina i totonu o tapulaa masani: 36.0-37.0 tikeri C (sili atu i le 36.6 tikeri C).

O le maualuga o le vevela o le tino (fiva) o se tulaga lautele o le puipuiga o le tino i le tali atu i se faʻamaʻi poʻo se faʻaleagaga. I vailaau faʻaonapo nei, o le fiva e mafua mai i faʻamaʻi pipisi ma aʻafiaga e le afaina ai e iloagofie (ogatotonu o le tino, faaletonu o le tino, faaletonu o le mafaufau, faʻamaʻi faʻamaʻi, mumu, manua, maʻi faʻamaʻi, ma isi).


O le masani ona taatele o le fiva. E atiina ae i le tali i le gaioiga a pyrogens (mai le Greek pyros - afi, pyretos - vevela) - mea e faʻalautele ai le vevela o le tino. Pyrogens ua vaeluaina (i fafo) ma pito i totonu (totonu). Papateria, i totonu o le tino, faʻaauau le malosi ma i le gasologa o la latou galuega taua, e faʻamalolo mai ai vailaʻau eseese. O nisi oi latou, o pyrogens mai fafo (tuʻuina atu i le tino mai fafo), e mafai ona faʻaleleia le vevela o le tino o se tagata. O pyrogens i totonu e faʻapitoa ona faʻapipiʻiina e le tino o le tagata lava ia (leukocytes - toto toto, potu o le ate) i tali i le faʻaofiina o sui mai fafo (siama, ma isi).

I totonu o le faiʻai, faatasi ai ma nofoaga autu o le salivation, respiratory, etc. o le ogatotonu o le vevela, "faʻalogo" i le vevela tumau o totoga i totonu. I taimi o gasegase, i lalo o le malosi o pyrogens i totonu ma fafo, o le fesuiaiga o le vevela "e suia" i se tulaga maualuga, maualuga maualuga o le vevela.

O le maualuga o le vevela i faʻamaʻi pipisi o se puipuiga o le tino. E le gata i lea, o le a mafai ona faʻamalosia le faʻaogaina o leʻolocytes e faʻafefe ma faʻaumatia ai mai fafo, ma ua faʻaaogaina mea puipuia o le ate. I le tele o faʻamaʻi pipisi, o le maualuga o le vevela ua seti i le 39.0-39.5 C. Ona o le maualuga o le vevela, o meaola ninii e faʻaitiitia ai le fua o le toe gaosia, leiloa le malosi e mafua ai faʻamaʻi.


E faapefea ona saʻo le fuaina o le vevela?


E manaʻomia le maua e le pepe lana lava maʻa mata. Aʻo leʻi faʻaaogaina taʻitasi, aua nei galo e solo i le ava malosi poʻo le vai mafanafana i le fasimoli.
Ina ia iloa po o le a le faʻamaoniga o le masani mo lau pepe, fua lona vevela pe a maloloina ma toʻa. E fautuaina e fuaina i lalo o le faʻaofuofu ma i le faʻasaʻo. Faia lenei mea i le taeao, aoauli ma le afiafi.

Afai o loʻo maʻi le pepe, fua le pāmaʻa faʻolu i le aso: taeao, aoauli ma le afiafi. O aso uma pe tusa o le taimi lava e tasi i le taimi atoa o gasegase, aemaise lava mo tamaiti e lamatia. Faamaumau fua o fua. I luga o le vevela vevela, e mafai e le fomaʻi ona faʻamasino le ala o le maʻi.
Aua nei fuaina le vevela i lalo o le palanikeke (afai o le pepe fou e afifi malosi, o lona vevela e mafai ona matua faateleina). Aua le fuaina le vevela pe a fefe le tamaititi, tagi, soʻo fiafia, faʻafilemu ia.


O a vaega o le tino e mafai ona ou fuaina ai le vevela?


O le vevela e mafai ona fuaina i le pito i luga, i le laʻau o le inguaina ma i le faʻasaʻo, ae le o le gutu. O se tuusaunoaga o le fuaina o le vevela e faʻaaogaina ai le thermometer. O le vevela vevela (fuaina i le saʻo) e tusa ma le 0.5 tikeri C maualuga nai lo le tautala (fua i le gutu) ma se tikeri i luga atu o le axillary poʻo le pito i lalo. Mo le tamaititi e tasi, o lenei fesuiaiga e mafai ona telē tele. Mo se faʻataʻitaʻiga: o le vevela masani o loʻo i totonu o le faʻafefete poʻo le faʻaiʻu ile pito i lalo e 36.6 tikeri C; o le vevela masani ole fuaina i le gutu e 37.1 tikeri Celsius; o le vevela masani ole fuaina ile rectum o le 37.6 tikeri C.

O le vevela e sili atu nai lo le masani masani ua taliaina, e mafai ona avea ma vaega patino o le pepe. O aoauli o le afiafi e sili atu le maualuga nai lo le taeao i ni nai tikeri. O le vevela e mafai ona tulaʻi mai ona o le manava tele, faʻalagona lagona, faʻalauteleina le gaioiga faaletino.

O le fuaina o le vevela i le faʻasaʻo e faigofie lava mo tamaiti laiti. O le lima-ono-masina le matua le mautonu ma e le mafai ona e faia. E le gata i lea, o lenei metotia e le lelei mo le tamaititi.

Le fuaina o le vevela vevela, le thermometer eletise sili ona talafeagai, lea e mafai ai ona e vave faia: o le taunuuga e te maua i totonu o le minute e tasi.

O lea, ave se thermometer (mercury pre-shake i se faailoga i lalo ifo o le 36 tikeri C), faʻasusu le pito i lalo i le kulimi pepe. Tuu le pepe ile pito i tua, sii i luga ona vae (pei o oe fufuluina), i le isi lima, alu malie i le thermometer i le ausa e tusa ma le 2 cm. Faʻamau le vevela i le va o tamatamailima e lua (pei o se sikareti), ma togi tamatamailima ole pepe ile isi tamatamailima.

I le vevela ma i totonu o le pito i lalo, ua fuaina le vevela i se masini tioata mercury. O le ae mauaina le taunuʻuga i le 10 minute.

Lulu ese le vevela i lalo ifo o le 36.0 tikeri C. Umu le paʻu i aluminula aʻo susulu le susu i le mercury. Mo le fuaina o le vevela i totonu o le uʻu, tuʻu le pepe i luga o le paʻu. Afai e te faia ni fua i lalo o lou alo, tuʻu o ia i luga o ou tulivae pe tago ia te ia i ou lima ma savali faatasi ma ia i totonu o le potu. Faʻafesoʻotaʻi le thermometers ina ia faʻamalosi atoa le pito i le paʻu o le paʻu, ona uu lea o le lima o le pepe (vae) i le tino.


O le a le vevela e tatau ona tuʻu i lalo?


Afai o loʻo maʻi lau tama ma ua i ai sana fiva, ia mautinoa ia valaʻau i se fomaʻi o loʻo iloa, togafitia togafitiga ma faʻamatalaina pe faʻapefea ona ave i fafo.

E tusa ai ma fautuaga a le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina (WHO), e le tatau i le fanau maloloina muamua ona faʻaitiitia le vevela, lea e leʻi oʻo i le 39.0-39.5 tikeri C.

O le tuusaunoaga o tamaiti ia e lamatia i latou na muamua ona faoa faamalosi i le i ai o fiva, tamaiti o le lua masina muamua o le soifuaga (i lenei tausaga, o faʻamaʻi uma lava e matautia mo lo latou atinaʻe vave ma se tupu matuia i le tulaga lautele), o tamaiti e maua i maʻi faʻamaʻi, maʻi faʻamaʻi o le totoga, respiration , faʻatasi ai ma faʻamaʻi pipisi. O ia pepe ua maeʻa i le vevela o le 37.1 tikeri C e tatau ona vave tuʻuina atu fualaau o vailaʻau.

E le gata i lea, afai o se tamaititi ei ai se tulaga faʻaleagaina e ui lava i le vevela e le oʻo atu i le 39.0 tikeri C, o loʻo i ai se malulu, tiga o musika, paʻu o le paʻu, ona tatau ai loa lea ona ave faʻatau fualaau.

E le gata i lea, o le fiva e mumu ma faʻaleagaina le malosi o le tino ma e ono faigata i le hyperthermia syndrome (o se fesuiaiga o fiva, lea o loʻo i ai le solia o galuega a organs uma ma faiga - faʻalavelave, leai se mafaufau, maʻi faʻalagona ma maʻi fatu, ma isi). O lenei tulaga e manaomia ai le vave faʻaogaina o le soifua maloloina.


E faapefea ona faʻaitiitia le vevela?


1. E tatau ona malulu le tamaitiiti. O le mafanafana o se tamaititi e maualuga le vevela ma le fesoasoani o palanikeke, mea mafanafana, mea vevela faʻapipiʻiina ile potu e matautia. O nei fuataga e mafai ona oʻo atu ai i se mea vevela pe afai e oʻo le vevela i se tulaga matautia. Faʻafesoʻotaʻi se tamaititi maʻi, ina ia mafai ona tafe le vevela tele ma taofia le potu i le vevela o le 20-21 tikeri C (pe a manaʻomia, e mafai ona e faʻaogaina le ea poʻo se tagata e aunoa ma le faatonutonuina o le ea i le tamaititi).

2. A o faateleina le paʻu o le paʻu i totonu o le paʻu i le maualuga o le vevela, e tatau i le tamaititi ona inu tele. E tatau i tamaiti matutua, i taimi uma e mafai ai, ona tuʻuina sua suamalie ma fualaau suamalie ma suavai. E tatau ona masani ona faʻaaoga tamaiti i le pusa pe avatu ia i latou le vai. Uunaia le inu soo (mai se sipuniti), ae aua le faʻaipoipoina le tamaititi. Afai e mumusu le tamaititi e inu vai mo le tele o itula i le aso, logo i le fomaʻi.

3. Fufulu. Faʻaaogaina e avea o se adjuvant faatasi ma isi auala e faʻaitiitia ai le vevela poʻo le leai foi o vailaʻau antipyretic. O le fufuluina ua naʻo na o tamaiti e leʻi maua muamua se faʻamalosi, aemaise lava i le tala o le faateleina o le fiva, poʻo le leai o ni faʻamaʻi.

E fufulu, faʻaaoga le vai mafanafana, o le vevela e latalata i le vevela o le tino. O le manava po o le malulu poʻo le ava malosi (e masani ona faʻaaoga mo le antipyretic solo) e le mafua ai se pa'ū, ae o le vevela o le vevela ma faʻaosoina ai se sulu e taʻu mai ai le tino "fenumiai" e le tatau ona faʻaitiitia, ae faʻaleleia le tuʻuina atu o vevela. E le gata i lea, o le inu o le ava malosi e afaina. O le faʻaaogaina o le vevela vai faʻalauteleina le vevela o le tino, ma, pei o le afifiina, e mafai ona mafua ai le vevela vevela.

Aʻo leʻi amataina le faʻagasologa, tuʻu ni laʻei se tolu i se pesini poʻo se pesini vai. Tuu i luga o le moega pe i luga o ou tulivae se uila, luga o luga o se solo solo, ma luga - o se tamaititi. Tuʻu le pepe ma ufiufi i se laupepa poʻo se faʻamaʻi. Faʻasusu se tasi o'ie ina ia le seʻe mai le vai, gagau ma tuu i le muaulu. A faʻamamago le ie, e tatau ona toe susu.

Ave le 'ie lona lua ma amata ona vaʻaia le paʻu o le tamaititi mai le itu i le ogatotonu. Totoga totoa i vae, vae, popliteal folds, fusi o le ingininal, pulusulu, vavae, underarms, neck, foliga. O le toto na tofo i luga o le paʻu i le feteʻenaʻiga, o le a faʻamafanafanaina e ala i le faʻamamaina o le vai mai luga o le tino. Faʻaauau pea ona solo le tamaititi, sui ia laʻei e tatau ai mo le itiiti ifo i le luasefulu i le tolusefulu minute (i lalo ifo o le vevela o le tino e naʻo le tele o taimi). Afai i le faagasologa o le fufuluina o le vai i totonu o le pesini, faʻaopopo sina vai mafanafana i ai.

4. E mafai ona e faʻafefe le vai i nai tamai matagi, ma ia afifiina i latou i se pepasa, faʻaaoga i vaega o loʻo i ai vaʻa tetele: o mea o loʻo i ai i totonu o le eleele, axillary.

5. Faʻaaogāina o mea faʻataʻitaʻi.

O fualaau o filifiliga mo fiva i tamaiti o PARACETAMOL ma IBUPROFEN (igoa taufaʻailoga mo nei vailaʻau e mafai ona ese tele). E fautuaina le PEPA ina ia faʻamaonia i mataupu pe a solia pe leai foi le paracetamol. O le faaitiitia ma le sili atu ona faaitiitia o le vevela i le maea ai o le faaaogaina o le IBUPROPHEN na maitauina nai lo le PARACETAMOL.
AMIDOPYRIN, ANTIPIRIN, FENACETHINE ua vavaeeseina mai le lisi o tagata antipyretic ona o latou tulaga matautia.

Acetylsalicylic acid (ASPIRIN) faʻasaina mo le faʻaaoga i tamaiti ei lalo o le 15 tausaga.

O le faʻaaoga lautele o METAMIZOL (ANALGINA) e pei o se antipyretic e le fautuaina e WHO, aua na te faʻasauāina le hematopoiesis, e mafai ona mafua ai ni faʻamaʻi ogaoga faʻaleagaina (faʻalavelave anaphylactic). O le a le mafai ona maua le malamalama i se taimi umi ma le faaititia o le vevela i le 35.0-34.5 tikeri C. Metamizol (Analgina) e mafai ona faia i na o mataupu o le le faapalepale i fualaau o filifiliga pe, pe a tatau ai, inisramuscular injection, lea e tatau ona faia e se fomaʻi.

Aʻo filifilia le fomaʻi o vailaʻau (vai vailaʻau vai, sipuni, meaʻai, ma moligao), e tatau ona manatua o sauniuniga i vaifofo poʻo le siva e fai pe a maeʻa le 20-30 minute, i moligao - pe a mavae le 30-45 minute, ae o lo latou umi e umi. O moligao e mafai ona faʻaaogaina i se tulaga o le a vili ai le tamaititi pe a ave se vai inu poʻo le musu e inu se vailaʻau. O lole e sili ona lelei pe a uma ona faʻatoʻa le tamaititi, e faʻaaoga lelei i le po.

Mo vailaʻau i foliga o suamalie suamalie poʻo fualaʻau faʻafefiloi, e mafai ona tupu ai meaʻai ona o meaʻai ma isi mea faʻaopopo. O gaioiga faʻamalositino lava ia e mafai foi ona mafua ai se faʻafefe o le faʻafefe, ina ia faatasi ai ma metotia muamua e tatau ona e faʻaeteete faapitoa.

Afai e te tuʻuina atu vailaau i se tamaititi, aemaise lava i latou e fesootaʻi ma le tui i tausaga patino, e tatau ona e suʻesuʻe ma le totoa i faatonuga ina ia le sili atu i le fua fautuaina. E tatau ona manatua i le mafaufau e mafai e se fomaʻi ona suia le metotia mo lau tama.

Afai e te faʻaaogaina ituaiga eseese o vailaau lava e tasi (moligaʻo, sipuni, mea maʻaleʻale), e tatau ona e faʻapipiʻi uma atumaga na maua e le tamaititi ina ia alofia ai se mea e sili atu. Faʻaaogā le faʻaaogaina o fualaau faasaina e le mafai muamua nai lo le 4-5 itula i le maeʻa ai muamua o le meaʻai ma naʻo le tulaga o le vevela o le vevela i fua maualuga.

O le aoga o se febrifuge o se tagata taitoatasi ma e faalagolago i le tamaititi faapitoa.


O le a le mea e le faia pe'ā maua e le tamaʻi le fiva




O afea e tatau ai ona toe valaau le fomaʻi i le pepe?



I nei tulaga uma, e tatau ona faʻafesoʻotaʻi lau fomaʻi i le ogatotonu o le po pe alu i le potu faʻafuaseʻi.