O le faʻafeiloaʻiga Nazi a Elizabeth II na faʻaleagaina

E le mautonu le faaiuga o le faaiuga o le vaiaso mo malo o Peretania. O le poploid lauiloa O le Sun na lafoina i luga o le Initaneti se vitio lea na mafua ai se faʻaleaga moni. I le lanu uliuli ma papae, o le 7-tausaga le matua Tupu o Peretania Tele, Elisapeta II, na talotalo fiafia lona lima taumatau i le alofa Nazi. I tulagavae o le 1933 na tusia ai le taaloga i luga o le mutia: i tafatafa o Elisapeta, lona uso laitiiti o Margaret, tina ma le tuagane o le tama o le Prince of Wales Edward.

Ua toe faia e le teine ​​le taga Nazi mo ona aiga. I le taimi o le 17-sekone vitio, na oso i luga e le tina o Elisapeta lona lima i se salima Nazi. 7-tausaga le matua vave ona toe faia le taga, ua tuʻuina atu e le uso o le tama.

O le mea e iloa ai na faʻafeiloaia e le aliʻi o Eteua ma Nazi Siamani, ma talitonu na manaʻomia e Peretania ona aʻoaʻo mai i lena tulaga o le faʻafefeina o faigamalo. O le faʻamasinoina e le vitio, e faigofie ai ona faʻauʻu pe o le a le uiga o le loto i le aiga tautupu i le ogatotonu o le tolu sefulu tausaga.

O le lomiga faa Peretania o le Sun, lea na lomia faasalalau ai le tala fou i se vitio matautia, e musu e faailoa atu lona punavai, ma fai mai na o le uluai vitio o loo i totonu o faamaumauga a le malo.

O le Buckingham Palace o loʻo faʻamatalaina le vitio mataʻutia o le faitaʻaga a tamaiti, ae faʻaalia le ita i le tuʻuina atu o meafaitino:

"O le le mautonu o le mea moni lea o ata na fanaina i le valusefulu tausaga ua mavae, ma e foliga mai i totonu o le falefaamaumau a lona Tupu, na aveesea mai iina ma faaaogaina i lenei auala."

Fai mai le faʻamatalaga aloaia e faʻapea, o Elisapeta o lenei uiga e leai se mea, aua o ia o se tamaititi, ma na te le iloa ana amioga. I lena taimi, e leai se tasi i le aiga tautupu e mafai ona mafaufau pe o le a le taunuuga o le oo mai i le malosiaga o le National Socialists o loo taitaia e Hitler.

Na amata ona suʻesuʻeina e le maota se ata vitio ma Elisapeta II

O le Buckingham Palace e talitonu o le Sun ua solia le puletaofia, ona o le aia tatau e fanaina ai se olaga patino o le aiga tautupu e tuusaʻo lava i le aiga tupu. E ui i le mea moni e faapea o sui o le tabloid e faʻamautinoa ua maua le vitio e aunoa ma se soliga o le tulafono, na fuafua le maota e amata ana suʻesuʻega.

O le isi laupepa lauiloa Le Times na faia ona manatu e uiga i le auala e mafai ona i ai le vitio i lima o le autusitala. E foliga mai, o le fana na faia e le Tupu George VI, le tama o Elisapeta. I lenei tulaga, e tatau ona teuina le ata i le British Film Institute, faatasi ai ma le toatele o le aiga tautupu. E tusa ai ma le kopi lona lua, o le ata e mafai ona i ai i Pale i Villa Wallis Simpson - le fafine ua oti lana tane o Edward VIII. I le 1986, na faʻatau ai e le Mohammed al-Fayed le nuʻu, faatasi ai ma mea uma na i ai iina. Ina ua mavae sina taimi, sa vaevaeina e le faipisinisi lana faatau i ni vaega ma faatau atu. E mafai ona i ai i totonu o mea na iloa, o loʻo i ai foi se ata mataga.