Faailoga o faʻamaʻi pipisi i tamaiti

O lenei faaupuga e faasino i le tele o faʻafitauli o le neurological masani i le taimi o le tamaitiiti ma e masani lava ona i ai se faʻamatalaga masani - mo se faʻataʻitaʻiga, o le ulu o le ulu e mafai ona mafua mai i le myopia faigofie poʻo le maʻi o le roro. E aofia ai foʻi faʻamaʻi pipisi e mafua mai ai: maningitis, poliomyelitis, tetanus, e oʻo lava i aʻafiaga leaga i vailaʻau, e pei o Reye's syndrome.

O le iloaina o faailo masani o ia faʻasalaga e aoga mo matua e mafai ai ona faʻatusatusa mea na latou matauina, talatalanoa ma se fomaʻi aʻo faagasolo feutagaiga, faia ni togafitiga puipuia. O a ni faʻafitauli o le neurology ma faʻalavelave faʻafuaseʻi e tutupu i tamaiti, saili i le tusiga i luga o "Faailoga o faʻamaʻi pipisi i tamaiti."

Tigā i tamaiti e leai ni faʻafitauli maʻi

O le ulu o le ulu o se malaise masani, o le nofo lua i tamaiti e tusa ai ma le tulaga o le masani ai pe a uma le gaʻo. Ae o le tiga o le ulu e le tatau ona mafaufauina o se faailoga, aua o ona mafuaʻaga e mafai ona ese - mai maʻi o le tino, mo se faataitaiga, e le o faʻaalia i se mea mamao, i le mafaufau o le faiʻai. E tatau ona iai le tausiga faapitoa a Migraines, e masani lava ona maua i tamaiti ma talavou.

Ituaiga o ulu tiga

1. uluulu o le Peraimeri: masani ona mafua ona o le gasegase o le maso, le faalauteleina o toto toto, ma isi faapena. O ulu tiga e aofia ai: - Migraines. E mafai ona tupu i tamaiti ile 5-8 tausaga, e masani lava i totonu o aiga o loʻo i ai ni tamaiti e nonofo i le vao. O nisi o teineiti o loʻo nonofo faʻatasi ma le taʻamilosaga. E ui i le mea moni e faʻapea o uiga o femalagaaiga i tamaiti uma e eseese, o le mea masani e mafai ona mafaufauina:

- O le ulu o le ulu na tupu mai i le atuatuvale ma le maʻi o le neurologic o le masani masani lea o le ulu tiga. O faʻamaoniga i tamaiti e eseese, o le mea sili ona taatele o latou e pei ona taua i lalo:

- Manulele o le Cyclic: e masani ona matauina i tamaiti e sili atu i le 10 tausaga, ae maise lava i tama talavou. O ia tiga e mafai ona toe faʻaauau mo vaiaso poʻo ni masina foi, e toe faʻaleleia le taʻavale i le maeʻa o le 1 -2 tausaga. O faʻamaoniga sili ona taatele o:

2. Manua le lua: o le ituaiga masani lea e masani ona masani ai, e masani lava ona i ai se mafuaʻaga o le cerebral, e fesoʻotaʻi ma le faʻavae poʻo le gaioiga faʻafitauli e tatau ona iloa. O le iloaina o ia tiga e taua tele ona o le togafitiga e le gata ina afaina ai le tiga lava ia, ae faapea foi i le mafuaʻaga na afaina, lea e ono lamatia ai le ola.

Meningitis ma faʻafitauli o le neurology

O totoga o le tino o le tino, o le faiʻai ma le taulaʻau, e ufiufi i paʻu mama. O nei laumei e le gata ina faʻamalieina a latou galuega, ae e avea foi ma pa puipui e tetee atu i le faʻaaogaina o toxins ma microorganisms. Afai o meaola faalavela i luga o lenei pa puipui, e tupu ai le maningitis - o lenei faaupuga e faatatau i faʻamaʻi pipisi uma e aafia ai membranes, e tusa lava po o le a le mafuaʻaga, e ui lava e masani ona taʻua o le gasegase oona, poʻo le siama, maniteitis. O le mafuaʻaga sili ona taatele o le faʻamaʻi pipisi lea o le haemophilus influenzae type b (Hib) poʻo le Neisseria meningitidis (vaega A, B, C, Y, W-135). O le maningitis o se tupuaga vailaʻau (siama) e tele lava ina matauina i tamaiti ma e manatu e sili atu le lamatia nai lo siama. E masani ona ulufale atu le siama masani i le tino e ala i le gutu, uluola i totonu o le tino ma o ese mai ai ma feces. Afai e palapala lima, e salalau le siama (o lenei faagasologa ua taua o se faiga e felafoaʻi ai feusuaʻiga). O le mea lea, e mafai ona faʻaauau pea ona salalau le siama i vaiaso uma talu ona faʻamalolo le faʻamaʻi.

O faailoga aupito sili ona masani ai o le maningitis:

- faʻamafanafana.

- Paʻa vevela.

- Uu lima.

- Faʻasalaga aga.

- Vomiting.

- Faʻalētonu lagona i le malamalama.

O faʻamaoniga e faʻaalia ai se atinaʻe matautia o le faʻamaʻi:

- Faʻasalaga ma le vaivai tele.

- Paʻu le paʻu.

- Felafolafoaiga.

- Paʻu o muscular lautele.

- Episodic manava.

- Faʻavavave vave.

Polokalame puipuia. Faʻaaogā solosolo e le ave ai le faʻamaʻi, tapuni pe a tuai poʻo le tale o se maʻi i le maningitis. O tagata uma e tausia se tagata maʻi e tatau ona talanoa i se fomaʻi e uiga i togafitiga puipuia faʻamaʻi. Vaʻava. O tamaiti e iai le faʻamaʻi poʻo le faʻamaʻi (sili atu i le 10 mataupu mo le 100,000 tagata) e mafai ona tui i le sui o le Neisseria meningitidis (vaega A, B, C, Y, W-135). E i ai foʻi tui i le haemophilus influenzae ma isi siama e mafua ai le maningitis. Togafitiga e faalagolago i le ituaiga ituaiga microorganisms e mafua mai i le maningitis, ae faʻatautaia i taimi uma. O le togafitiga faʻapitoa mo le maningitis viral e le oi ai, ae masani lava o le faʻasolosolo e lelei. O le a amanaia e le fomaʻi le mafuaʻaga o le faʻamaʻi ma faʻamaonia mai ai vailaʻau e sili ona talafeagai, faʻapea foʻi ma le fautuaina o fuataga toe faʻaleleia lautele.

Reye's syndrome

O le Reye's syndrome o se mumū o le faiʻai (encephalopathy) ma le ate, faʻatasi ma le vevela vevela ma e mafua mai i se viral vailaʻau poʻo se moa moa i tamaiti e mauaina le acetylsalicylic acid (aspirin). O le gasegase o le Reye e le o matauina i tamaiti uma lava i lenei togafitiga, ae o le avanoa e tupu ai le syndrome Reye e faateleina i le 30 taimi. I tamaiti o soʻo se matua, o le maʻi o Reye e masani lava ona faʻaalia o ia lava i le tasi vaiaso pe a mavae le maʻi, moa moa, poʻo le maualuga o le tino o le tino. E mafai ona o mai faatasi ma le vomiting, suiga o amio, osofaʻiga malosi, faʻamalo, moe, le mautonu le mafaufau ma le mafaufau, e vave ona oʻo atu ai i le faʻasalaga ma le paʻu, ma o nisi taimi i le oti. O togafitiga e faʻamalosia tele, i lalo o tulaga faʻapitoa. E aofia ai le tofiaina o serum ma masima ma glucose, faapea foi ma le cortisone ina ia faʻaitiitia ai le faʻafefe o le cerebral. E ui lava i lea, e masani lava ona mataʻituina e se tasi le manava: i nisi tulaga, e manaʻomia e tamaiti se masini faʻavevela. 80% o tamaiti e toe maua vave mai le maʻi, ae mo isi o le mamao e le lelei.

Poliomyelitis

O lenei faʻamaʻi e mafua ai se siama (poliovirus type I, II ma le III) lea e aʻafia ai i luma o nifo o le uaea, o mata muamua o gaʻo afi e nafa ma le fesuiaiga o le musika i muso, ma faʻaosofia ai a latou tali. Afai o nei taʻavale afi ua poloka, e le maua e le masini le faʻamalosi, e le galue, e toso ma paʻu. I le taimi nei tatou te iloa le a le uiga o siama o le neurologia i tamaiti.