New fualaau mo cystic fibrosis

Cystic fibrosis (cystic fibrosis) o se tasi lea o faʻamaʻi pipisi masani i tamaiti. O se taunuuga o le anomaly o kenera, o le felauaiga o ions e ala i le siakiina o le siaki ua faaleagaina, lea e mafua ai le faalavelaveina o galuega a le tele o totoga. Cystic fibrosis o se maʻi faʻasolosolo autosomal, o lona uiga, ina ia faʻaali mai ia lava, e tatau i se tagata ona maua ni kopi se lua o gaʻo le atoatoa, tasi mai matua taitasi. O fualaau fou mo le cystic fibrosis o le a fesoasoani i lenei tulaga.

Suʻega o le cystic fibrosis

O faʻamaoniga ma faailoilo o le faʻamaʻi e faapitoa lava, ae ono fesuisuiai e fuafua i le mamafa o le kosi.

E aofia ai:

■ Le lava o le galuega pancreatic (o loʻo matauina i le 85% o maʻi);

■ le atoatoa o le pulmonary ma le bronchiectasis (faʻaleagaina o le bronchial masani), lea e tupu aʻe ona o le faʻapipiʻiina o le siaki faʻapipiʻi i totonu o le alamaʻi;

■ Faʻasalaga i luga o le digestive e fesoʻotaʻi ma le gaioiga o le okeni e le aʻafia ai i le pa'ū mamafa ma le mamafa o le mamafa.

I totonu o le aiga lava lea e tasi, o le ogaoga o le faaleagaina o le tino i tamaiti e ono eseese, ae o le tele o le faaleagaina o le tino i le tele o mataupu e tutusa lava le malosi. O le maʻi o le tino o se tasi lea o mafuaʻaga autu o le maliu o tagata gasegase e maua i le cystic fibrosis. O le tele o taimi e mafua mai i se siama siama e le mafai ona mafai ona togafitiga. O le faaputuputuina o siaki alofilima i luga o le ea e maua ai tulaga lelei mo le atinaʻeina o meaola ninii. O tagata e mafatia i le cystic fibrosis e faʻapitoa lava i le faʻamaʻi pipisi i le siama Pseudomonas aeruginosa. Ua maua e fomaʻi o le tino ola maloloina le mafai ona tatalia meaola ninii. I tagata gasegase i le cystic fibrosis, o lenei galuega e faʻavaivaia, ma mafua ai ona i ai le vavave i le atinaʻe o faʻamaʻi pipisi o le pulmonary.

Togafitiga o le cystic fibrosis

Le faʻaleleia o metotia o togafitiga o cystic fibrosis, e aofia ai vailaʻau faʻasaʻi ma togafitiga, faʻatau i le faʻamamaina o le mama o le siaki, ua faʻateleina le maualuga o le ola o tagata gasegase e oʻo atu i le 30 tausaga. O le tele o tagata mamaʻi e maua i le cystic fibrosis e le lelei. O le mafuaʻaga o le tamaititi e leai sona aoga, o le leai lea o se mea na tupu i le gasegase, o le auala lea e sau ai le sperm mai le fualaʻau i le urethra. I tamaitai, o le le iloa o fanau e fesoʻotaʻi ma le iai o le faʻalavelave masani i totonu o le tane. Ae ui i lea, i le taimi nei o nei tagata gasegase e mafai ona maua ni fanau ma le fesoasoani a le iniseti. Faatasi ai ma sui o le tuuga paʻepaʻe paʻepaʻe Europa, o le tasi o le 25 tagata o se taʻavale o le gase cystic fibrosis. Talu ai o lenei gaʻo e le toe faʻaaoga, e tatau ona tuʻufaʻatasia mai matua uma mo le faʻaalia o faʻamaʻi. Faatasi ai ma sui o le ituaiga paʻepaʻe paʻepaʻe Europa, o le avetaavale o le gaʻo le atoatoa o le cystic fibrosis e tusa ma le 1 tagata mai le 25. O ia tagata e taua o le heterozygous. E leai ni faʻamaʻi pipisi o le faʻamaʻi ma le lamatiaga o le faatupuina o cystic fibrosis. I lea ituaiga o tagata, o avanoa e lua o paaga i le paga o le a avea ma avega o le gaʻo le atoatoa e 1: 400 (o lona uiga, 1 paʻu mai le 400). O paʻu taʻitasi e 50% le lamatiaga o le faʻaliliuina o le mutered mut i tamaiti taitoatasi. A o paga uma paga e toʻalua, e tofu le tamaitiiti ma se ata manino o le lamatiaga o le maua o se gaʻo le atoatoa.

■ O le aʻafiaga o le cystic fibrosis e mafua mai i le tofi o gaʻo afaina e lua e 1: 4.

■ O le tulaga lamatia o le avea ma se tasi o le gaʻo o se gaʻo le atoatoa pe a maua mai se tasi o le faaletonu ma tasi le gene masani e -1: 2.

■ O le avanoa e maua ai faʻatoʻaga masani e lua ma tumau pea e le afaina i se gaʻo le atoatoa-1: 4.

O tagata taʻitoʻatasi oe na faʻatoʻilaloina ni gasegase se lua, e taʻua o le homozygous, ma o i latou na gafa le tasi gene o le heterozygous, poʻo le feaveaʻi. E i ai i le avetaavale le lamatiaga o le iai o se tamaʻi maʻi pe a fai e pagatia e la la paaga se gaʻo le atoatoa. O tagata taʻitoʻatasi e le o tauaveina le gene e le afaina i le atiaʻeina o faʻamaʻi ia latou fanau i le lumanaʻi. O ulugalii, o ia taʻitasi o se vaʻa, ei ai le avanoa e 1: 4 o loʻo iai a latou tama maʻi. O le ogaoga o le maʻi e mafai ona fesuisuiaʻi i luga o se lautele lautele. O le tele lava o tagata mamaʻi e maua i luma o le matua o le tausaga e tasi, ae o se foliga vaivai o le maʻi e mafai ona maua i le vaeluagalemu o tausaga, o nisi taimi e le faʻafuaseʻi, pe a suʻesuʻeina mo le leai o se tamaititi. O le masima masima o loʻo i luga o le paʻu e mafai ona avea o se faʻamaoniga o le cystic fibrosis. O le "test test" i aso nei o se faʻalavelave sili ona faigata o le metotia na faʻaaoga muamua e faatosaga na lūlū le muaulu o le pepe faatoa fanau mai e iloa ai le maualuga o le masima i le afu. E oo lava i le taimi na iloa ai o le maualuga o masima o se faailoga o le le atoatoa o le pulmonary. O le cystic fibrosis o se tasi lea o maʻi sili ona taatele o le gasegase o le gasegase i le va o sui o le European white race ma e fua i le 1 mai le 400 fanau na fananau mai. E le o ituaiga faʻalapotopotoga uma o loʻo i ai se maualuga maualuga o le faʻatupulaia. Mo se faʻataʻitaʻiga, i sui o le gagana Hisapanika poʻo le Latino, o le tulaga e 1 le mataupu mo le 9,500 pepe fou, ma mo Aferika ma Asians, e itiiti ifo ma le 1 mataupu mo tamaiti e 50,000. O le tele o ituaiga faʻalapotopotoga na suʻesuʻeina e sili atu le maualalo o fua faʻatatau nai lo sui o le paʻu paʻepaʻe Europa. E ui i lea, e faigata ona vavalo le tulaga o le faʻamaʻi i totonu o se faʻafefiloi. E tusa ma le 25% o tagata nonofo i Northern Europe o loʻo tauaveina le gaʻo le atoatoa o cystic fibrosis. Mo se faʻataʻitaʻiga, i Peretania, o le maʻi e tupu i le 1 tama mai le 4,000 fanau (e aofia ai tamaiti o isi ituaiga, vagana ai papae).