Anemia ua faamatalaina o le faaitiitia o le malosi o le tino i le maualuga o le hemoglobin i le toto faatasi ai ma le faaitiitia tutusa o le numera o erythrocytes. Ma, e pei ona lauiloa, o le hemoglobin e alu ese ai le okesene mai mama i tisipenesa o le tino. O le mea lea, o le mamafa i luga o le fatu e faateleina - e tatau ona ia "pamu le tele o le toto e maua ai le okesene i totoga uma ma lau pepe i le lumanai. E tele ituaiga o anemia. Mo fafine maitaga sili ona taua e tolu:
Faʻataʻu le taua o le anemia
Faatasi ai ma lenei ituaiga o anemia, o le fausiaina o sela toto ua faaitiitia ona o le leai o se mea. O lenei ituaiga o anemia e sili ona taatele i totonu o fafine maʻitaga (tusa ma le 90% o mataupu). E tupu mo mafuaʻaga nei:
- ona o le faateleina o le toto;
- o se tamai toso o le uʻamea, e talafeagai mo le atinaʻe o le placenta;
- ona o le leai o aano o aano o manufasi i mea taumafa, taumafataga;
- ona o gasegase gasegase gasegase;
- ania lea na tupu ao lei amataina le maʻitaga.
E le atoatoa le anemia
O le vitamin B12 o se vaega na o oloa o meaola mai manu: aano, susu, fuamoa. E le maua i fualaau aina. O lenei ituaiga o anemia e seasea lava i fafine maʻitaga ma e faigofie ona togafitia.
Folie-deficiency anemia
O lenei ituaiga o anemia e masani ona o faatasi ma le maitaga. E i ai se siama vaivai o le laulau i le taimi o le faateleina o le manaʻoga o le tino i le pepa aʻo gaʻo. Ma e pei ona faʻapipiʻi i le tino, e faʻatapulaʻaina, ona faʻatasi ai lea ma le faʻaaluina umi o tupe faʻava-o-malo (maitaga, lactation) o loʻo i ai le pau. Folks acid e ulu atu i le tino mai meaai: faʻi, melon, broccoli, meaʻai. O lenei ituaiga o anemia e sili ona matautia.
Matou te osofaia le anaemia
O le faʻamalolo o le anemia o soo se ituaiga e le mafai, naʻo le suia o le meaai. O le mea lea, e tatau ona e faʻalogo ma faia mea uma ma le faʻaeteete. E tatau lava ona tatou manaʻomia se vailaau faʻaaoga mo vailaʻau mo le uʻamea, vitamini B12, gaʻo siama. E mafai ona e aveina nei tupe mo na o le faamoemoe ma i lalo o le vaavaaiga a se fomaʻi. O le fomaʻi o le a filifilia le suʻega e te manaʻomia ma o le a mataʻituina lelei le malosi o togafitiga. E masani lava e alu mo le 5-8 vaiaso, ae tusa lava pe a uma ona toe faʻaalia uma faʻamaumauga i le masani, e faʻaaogaina le fualaau mo sina taimi. E taua tele o lau mea e 'ai o le faʻailoga. Ia mautinoa ia faaaofia i totonu o lau lisi ia oloa e pei o: lafumanu, ate, laulaufaiva ma fatu, manu moa, fuamoa, susu, nati, fualaau mama, pikiaka, kapisi, beets, cereals, sisi, cheese cheese, cream cream, beans, corn, greens fresh honey, faʻi, broccoli, rimoni. E tatau ona maitauina o oloa aano o manufasi e manaʻomia pea ona gaosia, e ui lava i le talitonuga lauiloa o le uʻamea e sili atu ona lelei mai aano o manu. E mafai ona matuā lamatia tele lenei mea ma e masani ona aofia ai le faʻaalia o helminthiases and infectious diseases. O fualaau, mo se faʻataʻitaʻiga, o na lanu meamata lanu meamata, lea e masani ona fautuaina mo le anemia, o le uʻamea e itiiti lava se mea. Ae ui i lea, o le vailaʻau C o loʻo aofia ai i totonu e fesoasoani i le faʻaleleia lelei o le uʻamea mai aano o manufasi. O le mea lea, 'ai faatasi fua ma meaʻai. Faatapulaaina le taumafaina o lauti ma kofe. O mea o loʻo aofia ai i totonu e faʻaitiitia ai le digestibility o le uʻamea. Ma mo le faʻamalosia o le taunuʻuga e maua i togafitiga faʻapitoa, o auala e aoga tele, aemaise lava i le vaomatua. Savalivali e tatau ona umi. O le mea moni, soo se faʻamaʻi e faigofie atu ona puipuia nai lo le togafitia. Ae a faʻapea na maua oe e le anemia, aua e te popole! O le ae manumalo i se "manumalo" i le tauiviga mo le soifua maloloina. A uma, o le anemia e tasi, ma o oe ma le pepe e lua! O togafitiga talafeagai o le anemia ma le faʻaaogaina o vitamini talafeagai o le ki i le manuia ma le ala i le toe faʻaleleia.