Paleni paleni mo le maʻitaga ma le lacting children


O se paleni taumafa mo le maʻitaga ma le lacting o tamaitai e taua tele. Aua o lenei mea e aʻafia ai le ola maloloina o le tina ma le tamaititi. O le mea lea, o tina i le lumanai e tatau ona popole e uiga i meaai talafeagai, lelei.

Meaʻai mo le soifua maloloina o tina ma tamaiti.

Ina ia mautinoa o paleni o fafine i le taimi o maitaga ma le lactation e faapaleniina, e tatau ona lava meaʻai e maua ai le malosi (calories). O mea taumafa e tatau ona aofia ai meaʻai taua (eg, protein, gaʻo, gaʻo paluga, vitamini ma minerale) i le aofaʻi tatau ma le tele. E tatau ona faʻamautinoa e lava le lelei o le faʻaaogaina o le suavai. E tatau ona faʻamamaina le vai mai masini mamafa, chlorine, nitrates ma isi mea leaga faʻaleagaina. E taua foi le taulimaina o le faʻalauteleina o le taumafa o le maʻitaga ma le lactating women. E tatau ona fesuisuiai meaai, tusa lava pe le o taimi uma e fiafia ai tina talavou. E foliga mai ua lagona e se pepe faatoa fananau le tofo i le susu o susu, e fuafua lava i le taumafa a le tina. O le a aoga lenei mea pe a oo mai le taimi e faaliliu ai le pepe mo le lure sili atu ona mautu meaai. O le a le fefe o ia i mea fou e le masani ai, ma e mataʻutia i le laulau.

Mea leaga - o le a le uiga o lenei mea?

O mea sese i le meaʻai o le maʻitaga ma fafine lapatai e tutupu pe a le o faʻataunuʻu atoa le lisi o aso taʻitasi o le tuputupu ae o meaola ma tina mo meaʻai eseese. Fuafuaina o meaai i aso taitasi, e le o tamaitai uma e pulea le auai i meaʻai e taua i le taimi o micronutrients maʻitaga, e pei o le uʻamea, zinc, iodine. O lo latou le lava e mafai ona taʻitaʻia ai faafitauli eseese i le soifua maloloina - o le tina ma le atinaʻeina o le tamaititi. Ae ui i lea, o le tele o meaʻai i le maʻitaga ma le lacting tagata e leaga foi. E tatau ona mataituina le paleni ma sili atu le gauai atu i le tulaga lelei o meaai, nai lo lona tele. Ole mea saʻo ile maua ile maʻitaga e le sili atu i le 12 i le 14 kilokalama.

Ni nai upu e uiga i calories.

Ua fautuaina e sui o le falemaʻi maʻi e faʻapea o tamaitai i le lona lua ma le tolu o le tolu masina o le maitaga e faʻatupulaia le kalole - o le tusa ma le 300 kcal i le aso. Ma o le aofaiga pe a ma le 2500 kalori i le aso. O le mea moni, e tatau i se tasi ona amanaʻia manaʻoga o le tino mo le malosi. E fesoʻotaʻi ma mea e pei o le matua, tulaga o taumafa o loʻo iai nei (oona, le lava o le mamafa o le tino), ituaiga olaga, faʻamalositino, poʻo le ituaiga o galuega e faia. Fautuaina se meaʻai saʻo pe a tatau fomaʻi.

A maeʻa le fananau mai, o le malosi o manaoga o tamaitai tausi maʻi e sili atu le maualuga, faʻatusatusa i le vaitau aʻo lei maʻitaga. O meaai i aso taitasi o le tina pe a uma le fananau mai e tatau ona sili atu le tamaoaiga. O le aofai o kalori i le averesi e tatau ona sili atu i le 600 kcal i le aso i le ono masina muamua o le fafaga. Ma le 500 kcal i le aso i masina na sosoo ai - e tusa ma le 2,500 - 2,700 kalori e tatau ona faʻaaogaina i le tino. Aemaise lava, o isi punaoa faaopoopo o le malosi i le taumafa e manaomia mo fafine o loʻo i ai le mamafa o le mamafa i le taimi o le lactation. Ae maise lava pe afai o le paʻonu o le mamafa e sili atu i tulaga masani ua taliaina mo latou tausaga ma le alualu i luma. E le gata i lea, afai e fafagaina e le tina le silia ma le tasi le tamaititi. E le gata i lea, o le malosi faaopoopo (calories) i le taumafataga e talafeagai mo tamaitai pe a maeʻa le vaega.

Puipuia.

Mo fafine maʻitaga, o le manaʻomia mo proteins e faʻamalosia ai le tuputupu ae o sela fou. O lona aofaiga e le tatau ona pau i lalo ifo o le 95 kalama i le aso. O le manaʻomia mo le protein e sili atu i le taimi o le susu o le pepe - e 20 kalama i le aso sili atu i le afa muamua o le tausaga talu ona fanau mai. Ma le 15 kalama i le aso sili atu i le isi masina o lumanai ole fafagaina. O le 60% o le aofaʻi o le protein i aso taʻitasi e tatau ona faia i manu. O faʻamalositino ma meaʻai ma meaʻai mo se tina talavou e le taliaina. O le palu manu i le tele o le aofaiga o loʻo i totonu o le susu ma meaʻai susu, i aano mumu, aano moa ma iʻa. O le 40% o loʻo totoe e tatau ona maua mai i fualaau faʻamalosi taua. O lenei, mo se faʻataʻitaʻiga, pi (pi, pi, pi) ma soya (e le o le fesuiaiga lautele!). O le aoga o le porotini, sili atu i mea uma, e taua mo le fafine lava ia. Aua afai o le lisi o loʻo i ai le tele o le protein (ma isi vaega), e tuʻuina atu e le tino le fomaʻi po o le susu susu i le aofaʻi tatau ole macro ma microelements. Ae o loʻo i ai mai a latou lava faʻamaumauga o le tino o le tina, vaivai le puipuiga.

Le lelei ma le leaga o gaʻo.

O le aofaʻiga tatau o le gaʻo i le taumafa o le maʻitaga ma tina lactating e le ese tele mai tulaga faatauaina e fautuaina mo tamaitai uma. Fats e tatau ona tala mo le 30% o le tau aoga o le taumafa i aso taitasi. Ae ui i lea, e iai suiga faapitoa i meaʻai i le taimi o le maitaga ma le lactation e fesootaʻi ma le ituaiga o gaʻo ua faʻaaogaina. I tamaitai, o le manaomia mo nisi aoga aoga gaʻo faateleina - o le linoleic acid ma le alpha-linolenic acid. O punavai autu o nei meaʻai gaʻo o: fuālaʻau fuālaʻau (soya, sunflower, rapeseed, olive), iʻa gaʻo (vao, sardines, mackerel, salmon) ma iʻa. Soybean ma fuālaʻau manogi e tatau ona faʻaaogaina e fai ma laei mo salakeke. Ma le suauu olive e mafai ona faʻaaoga mo le kukaina o mea vevela (mo le faʻavelaina, taʻavale ma isi mea).

O fafine fananau ma tina faʻamalosi e faʻamalosi e faʻaaoga le natura, gaʻo masani. O le mea lea, e le tatau ona 'ai se tasi i le margarine ma ia ipu e pei o "meaʻai vave" i soo se ituaiga ma foliga. O latou o le punavai autu o gaʻo ua taʻua o le "leaga", poʻo isomers o le gaʻo gaʻo. O nei meaola, o loʻo pasia le placenta ma le maea umbilical, e mafai ona afaina ai le tamaititi e leʻi fanau mai. Ma le isi, latou te ulu i le susu o susu, lea e aʻafia ai le soifua maloloina o le pepe. O gaʻo leaga o loʻo i ai i le pata, ae ua faatagaina e avea o se puna o gaʻo i le meaʻai o le maʻitaga ma le lactating women. E mafua lenei, ona, e le pei o tekinolosi tau alamanuia o loʻo faʻaaogaina i le gaosiga o le margarine, i le suauu o le povi masani o le isomers o le fatty acids o loʻo gaosia i le vaega o meaʻai o le povi. E iai a latou faʻavae masani, ma, o le mea lea, ua manatu e sili atu le saogalemu.

O fea o carbohydrates sili atu?

Carbohydrates o le punavai o le 55-60% o le malosi i aso taitasi. Carbohydrate o meaʻai i aso uma o se fafine maʻitaga e tatau ona tusa ma le 400 kalama i le aso, ma mo tamaitai tausi maʻi - e tusa ma le 500 kalama i le aso. O tapulaa o taumafa e faatatau i le taumafaina o le sucrose poo le suka, o lona sea i le aso e le tatau ona sili atu i le 10% o le taumafa. O le mea lea, i le taimi o le maitaga ma le lactation, e le tatau i se tasi ona 'ai le tele o lauulu. E fautuaina e fafagaina e tina le tele o gaʻo paluga i le taimi o taumafa, lea e gasegase le tino. O punaoa lelei o vailaʻau oona gaʻo o cereals, falaoa, pateta.

Mo le lelei o le gaioiga o le inumaga, o le meaai e tatau ona aofia ai le tele o filo o meaʻai. O aso uma e manaʻomia ai e le tino o se fafine maʻitaga le 30 g o le fiber. O le tulaga faatauaina mo tamaitai lapatai e eseese mai le 20 i le 40 kalama o le fiber i le aso. O le fiva 'ai faʻateleina e tele i saito atoa, e aofia ai le sana, le saito o le saito, leisi suka. E iai foʻi laupepa e mauoa i fualaau faisua (aemaise lava kāloti, pi, broccoli) ma fualaau (tele apu, faʻi, vine, pears).

E lelei mea uma i le faia lelei.

I le faasologa i aso uma, e tatau ona tausia lelei fafine i vitamini, elemene ma elemene, elemene. O se faʻamatalaga o se taumafa paleni. O le faaletonu ma le sili atu o vaega taʻitasi e afaina ai le soifua maloloina o le tina ma le tamaititi. O aʻafiaga o le le lava o vitamini e mafai ona avea ma mea matautia mo le soifua maloloina. O le lisi saʻo e sili ona taua mo tamaitai i le taimi o le maitaga ma le lactation, pe a manaʻomia e le tino ni gaʻo maualuga atu o vitamini gaʻo uma (A, D, E) ma vitamini suamalie (C, folic acid). O sui o le vaega o fomaʻi e talitonu o le taumafa i aso taitasi o le afa kilokalama o fualaau aina eseese ma fualaau faisua e maua ai le tino o maʻitaga ma fafine lactating ma le tele o vitamini. Ae ui i lea, e tatau ona e faʻafesoʻotaʻi se fomaʻi, atonu oe manaʻomia se faʻaopoopoga faaopoopo o vitamini. O se punavai lelei o vitamini gaʻo-soluble o fuālaʻau fuālaʻau, susu ma meaʻai susu, pata ma fuamoa fuamoa.

Manatua, e ui i lea, e le gata o le le lava, ae o le tele foi o fua o vitamini e leaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, afai e te 'ai tele vitamini-gaʻo, e mafai ona oʻo atu ai i le toxicosis - poʻo le inuina o le tino. E faigofie lava ona taʻitaʻia i le tele o le faʻaogaina o le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina. O taunuuga o lenei tulaga e mafai ona faanoanoa. O suesuega na faia i Peretania na faaalia ai le tuputupu ae o ituaiga eseese o le faaletonu o le tino i pepe faatoa fananau mai, o lona tina na avea ma maualuga o vitamini A ao maitaga - sili atu ma le 10,000 IU i le aso (tulaga masani 4,000 IU i le aso). O le mea lea, ao le i faia nisi fualaau faʻasaina e faʻavae i vitamini, talanoa ma lau fomaʻi!

Mea taumafa i mea e maua mai.

I le taimi o le maʻitaga ma le susu, e manaʻomia e le tino le tele o elemene. E le mafai ona faʻamatalaina uma i latou, o lea o le a tatou taulai atu ai i elemene taua - calcium, magnesium, iron ma iodine.

Tina i le taimi o le maitaga ma le susu susu e tatau ona faʻauʻu pe tusa ma le 1200 mg o le kesi i aso uma. O le faʻapogai autu o lenei elemene o susu ma meaʻai susu. Mo se faʻataʻitaʻiga, i totonu o le lita o le susu e aofia ai le 1200 mg o le konisini. E sili atu i le sisi. I le faʻaopoopoga, o loʻo i ai le calcium (ae i nai aofaiga itiiti) i oloa o fua o laau. E pei o lanu lanumeamata lanumeamata (broccoli, kāpisi Italia, laulaʻau lanu), legumes, grains, nuts, falaoa. O le mea e leaga ai, e leʻo taimi uma e mafai ai ona tuʻuina atu i le tino le fua talafeagai o le "meaʻai" masani. Mo lenei mafuaʻaga, aemaise lava i le taumalulu ma le tautotogo, o loʻo faʻaopopoina le calcium faaopoopo i le faiga o sauniuniga maeʻa. Ae ui i lea, e tatau ona faia lenei mea i lalo o le vaavaaiga a se fomaʻi o ia na te fuafuaina le ituaiga o fualaau faasaina ma ona aso masani. O suʻesuʻega faafomai ua faaalia ai o le susu e aoga tele i ponaivi o le tina. I le vaitau o le susu, ona o le faateleina o le manaʻoga o le tino o le tino mo le calcium, o le mimiti o le selu ua foliga mai i se maualuga maualuga nai lo le maʻitaga. O le aoga lelei o lenei toe faʻaleleia o le a lagona e se fafine e tusa lava pe a maeʻa le misa.

O se elemene taua tele mo le soifua maloloina o le magnesium foi, lea e aofia i le galuega o le 300 enzymes o le tino o le tagata. Ole fua ole aso ole magnesium e fautuaina mo fafine maʻitaga e 350 mg. Ma mo tina tausimai - 380 mg. O se tamaoaiga sili o le magnesium o: oatmeal, buckwheat, bran bran, germ wheat, beans, peas, soya, koko, sukalati, nati ma fualaau mamago.

Anemia ona o le leai o se mea ua matauina i le 30% o tina o loo faatalitali. O lenei mea e oʻo atu ai i se faʻamaʻi ogaoga faʻafomaʻi e fesootaʻi ma le hypoxia fetal ma e ono mafua ai le fanau mai vave. O le mamafa o aso ua fautuaina i le taimi o le maitaga e 26 miligrams. Punaoa lelei o le uʻamea o le pipi (fatuga, fatu), ate, puaa, fuamoa moa, fuʻu oati, nati, pi, meaʻai. I le avea ai o se tulafono, e faigata ona tuʻuina atu le tino o se fafine maʻitaga ma le tele o le uʻamea talafeagai ma le fesoasoani o meaai. E masani lava e tatau ona faia ni sauniuniga faapitoa o uʻamea.

Iodine faʻamautinoaina le galue masani o se tasi o pito sili ona taua o le endocrin - o le toto o le thyroid. I le avea ai ma se elemene taua o gamoni o le thyroid, o le iodine e faʻaaogaina ai metabolic processes taua i le tino. O le faaletonu o le Iodine i le fafagaina o fafine maʻitaga e mafai ona faateleina ai le lamatiaga o le faʻanoanoa, faatupuina ai le solia o le tamaititi, ma e oʻo lava i le maliu o le tamaititi. O fafine maʻitaga e tatau ona maua i aso taitasi o le iodine i le aofaiga o le 160-180 micrograms, ma tina tausimai - 200 micrograms i le aso. Ina ia ausia le maualuga o le manaoga mo se fualaau o iodine i aso taitasi, e fautuaina e faaaoga le masima iodate i le aofaiga e 4-6 grams i le aso.

Meainu e leai ni ava i taumafa i aso taitasi.

O tamaitai, i masina muamua o le maʻitaga, e tatau ona inu tele vai - e tusa ma le 1.5 lita i le aso. E mulimuli mai lenei mea mai le mea moni o le vai i le atinaʻeina o fatu ma totoga o le pepe e leʻi fanau mai e tusa ma le 80%. I le faaiuga mulimuli o le maitaga, ua fautuaina e faʻatapulaʻa le numera o mea inu i le taumafataga i le 1 - 1.2 lita i le aso. E taua tele, aua o le tele o le vai i totonu o le tino e mafai ona aʻafia ai le faʻaleagaina o uterine ma puipuia ai galuega. Ae o tina e fafagaina e tatau ona faʻauʻu pe a ma le 1.5 - 2 lita o le vai i aso taitasi.

Ma e tatau foi ona gauai atu e le gata i le aofaiga, ae faapea foi le lelei o le sua oona. I le taimi o le maitaga ma le lactation, aua nei e inu ni mea inu inu, oona malosi, kofe ma le ava malosi. I le taimi o le susu, e faaopoopo atu i vai inu, e aoga tele le inu i le sili atu i le afa lita o le susu i le aso. Talu ai o loʻo i ai meaʻai taua, e pei o le calcium, protein ma le vailaʻau B2. Ae e le mafai ona e fafagaina pepe i susu susu! E le gata i lea, e mafai ona e inu e tusa o le afa lita i le aso (ae le sili atu) o fualaau suamalie ma fualaʻau. Ua gaosia e le au gaosiga o mea taumafa ni ituaiga o vao. Faataitaiga o le tuufaatasiga o lauti, lagolagosua lagolago: teas faatasi ai ma le faaopoopoina o le anise, fennel, caraway, lemonimo ma le upega. O mea gaioiolosi o loʻo i totonu o vaega mai nei gaʻo e ulu atu i le susu o susu ma faateleina ai le manaʻo o le pepe.

Faafetai i se paleni taumafa mo le maʻitaga ma le lactating women, e tele faafitauli e mafai ona alofia. I le uma, o le soifua maloloina o le tama ma le tina e tele lava ina faalagolago i le lelei o meaai.