Ina ia mafai ona puipuia le nifo susu susu, e le faaleagaina e caries ao lei suia i latou e ala i le susulu, o lo latou puipuiga tele e tatau: faamamaina mai le fata, puipuiga mai le faaleagaina. Ae o le matafaioi pito i sili ona taua i lenei mataupu o le lelei tatau lea.
O meaai a le tamaititi e tatau ona ese, aoga, ia aofia uma ai vitamini talafeagai ma elemene o mea. I masina muamua o le olaga e maua ai e le tama na o le suāsusu o le tina, lea e tuʻuina ai le faavae o lona soifua maloloina pe a uma ona fanau mai. O le mafuaaga lea e tatau ai i se tamaitai tausi maʻi ona mataʻituina ana meaʻai, ona o le le lava o ni mea taua, e ono i ai faafitauli i le atinaʻe o le tamaititi.
Ina ia mautinoa o le atinaʻeina o nifo i tamaiti e saʻo, e tatau ona e lava le phosphorus ma le calcium, lea e lava le tele i le susu susu. I le mavae ai o le 6 masina, o le aofaʻi o elemene talafeagai e le lava, ona tatau ai lea ona faʻalauiloa atu meaʻai susu ma susu i totonu o le meaai a pepe. E tatau ona tuʻuina i le pepe susu susu i aso uma, kusi cheese, yogurt tamaiti ma yoghurts. E maua foi le kesi i le sisi. O le faʻapogai o le molikalama o iʻa, lea e tatau foi ona i ai i le meaai a le pepe (mai le 8-9 masina).
O le leai o se paleni i le atinaʻeina o susu o nifo atonu o se faafitauli. O le faafitauli ogaoga o le tausaga muamua o le olaga o le tamaititi o le faʻailoga i luga o nifo. O lenei faafitauli o loʻo i ai i meaʻai sese. O le atinaʻeina o nifo ma le le lelei o mea taumafa i tamaiti e mafai ona oʻo atu ai i le pala o le nifo, o le mea e manaʻomia muamua o se lanu samasama pe lanu. O le i ai o sea pusa e faʻaalia ai le leai o se konisini po o se maika i le tino o le pepe. O le vaifofo saʻo o le faʻateleina lea o meaai a le pepe. Tuʻu atu ia te ia le susu susu ma meaʻai susu, iʻa papaʻe, aano o manu.
O le faʻaaogaina o le suka i le popofou e aafia ai le atinaʻe o nifo susu. Talu ai ona o le mea e iloa ai o le suka ma le suamalie, poʻo le lactic acid, lea e maua mai i le suka ma le maso e faʻamalo ai le nifo nifo, faʻateleina ai le faʻaopoopoga o siama faʻamaʻi, lea e masani ona taʻitaʻia ai caries. Afai e manaʻo le pepe e 'ai se mea suamalie, ona lelei lea e ofoina atu fua ia te ia.
O le le lava o le fluoride i le tino o le tamaititi e fesoasoani foi i le le lelei o le atiina ae o nifo ma le le lelei o taumafa i tamaiti, ona o ia o le tufuga o le nifo nifo. Fluoride ua mamanuina e puipuia ai nifo mai le siosiomaga mai fafo: mai le faaleagaina o masini (e masani lava ona tosoina e tamaiti i totonu o latou gutu le uamea po o isi mea malupuipuia e mafai ona faaleagaina ai le elemeli), mai siama pathogenic e maua ai nifo mai le siosiomaga mai fafo. Fluoride e maua i meaʻai e pei o le lauti lanumeamata, ate, iʻa o le sami, nati, fuamoa, fuʻu oatati, ma falaoamata laititi. E le gata i lea, o se aofaʻi o le fluoride e mafai e se tamaititi ona maua mai le inu vai.
Afai e te maitauina soʻo se suiga i le tamaititi o le tamaititi, e pei o le suʻesuʻeina o le nifo poʻo le faʻaalia o lanu paʻepaʻe, ona mafai lea ona faʻaaoga fualaau faʻamalosi. Ae ui i lea, i le mea muamua, e tatau ona e faʻafesoʻotaʻi se fomai tipitipi fomaʻi ma ave suega talafeagai.
O le atinaʻeina o nifo e faʻalagolago foi i le tele o vitamini i le tino o le tamaititi. Vitamini D, C, A, ma le B. Vitamin D e masani lava ona tuʻuina atu i tamaiti i foliga o matū, amata mai le masina e tasi talu ona fanau mai ma le taimi o le taumalulu, mo le taua o le gaosia o susu. Vitamin D e fesoasoani i le faigofie ona faʻaaogāina o le calcium, lea e taua foi i le teuina o susu susu. Vitamin D vaega o loʻo maua i oloa e pei o lanu paʻu moa, susu gaʻo susu, sisi, ate ate, pata. Ole aofaiga ole vitamin D i le tino o le tamaititi o le puipuiga sili lea o siaki.
O le vailaʻau C e taua tele e le gata mo le fausiaina o le puipuiga o le tamaititi. I le le lelei o mea taumafa i tamaiti, aemaise lava le le lava o le vaitamini C, e ono iai ni faafitauli i le gaʻo. E maua le vitamini C i meaʻai e pei o le kāpeti, broccoli, pepa suamalie, fualaau suamalie, currants, strawberries, tamato ma isi fua, fualaau faisua ma vine.
Vitamin A fesoasoani i le tamaititi e mafatia i faʻalavelave uma e fesootaʻi ma le gaoi. O le vailaʻau A o le faavae o le faʻavaeina o le puipuiga o le tamaititi, ma faʻamaʻi lelei le faagasologa o le faʻaalia o nifo o le a sili atu ona leai se tiga mo le pepe. O le vailaʻau A o loʻo iai i meaʻai e pei o lanu lanumeamata ma samasama, legumes, apples, apricots, peaches, rosehips ma isi. O togavao ma togavao faʻatoʻa faʻatulagaina faapitoa mo tamaiti e mafai foi ona faia mo le le lava o le vaitamini A i le tino pepe.
I le fausiaina o nifo pepe i tamaiti, o se matafaioi taua e faia i le i ai o le aofaiga o le vitamini B12, lea e auai i le tuuina atu o sela e maua ai le okesene, faʻaauau ai gaioiga faʻasolosolo i le tino atoa. Vitamin B12 e maua i meaʻai e pei o le sisi, povi, ate, fatu, legumes, lefete, soya ma mea soya, togafiti.
O le mea lea, i le le lelei o mea taumafa, atonu e ono iai ni faafitauli i le tamaititi, e le gata i le lūlū o nifo susu, ma faʻasaoina lo latou ola maloloina. Tina e tatau ona manatua le meaʻai talafeagai o le tamaititi, o le aofia ai i ana meaʻai meaai o manu ma fualaau fai fua.