Ureaplasmosis ao maitaga

Ureaplasmosis e tupu ona o le aafia i le ureaplasma, o siama, o le maota o le mucosa o le urinary tract ma o le tino o le tagata. E faasino atu e tagata suʻesuʻe i latou i tulaga faʻapitoa-pathogenic poʻo faʻamaʻi faʻapitoa.

O le tele o taimi o lenei faʻamaʻi e faʻasalalau feusuaiga. Ae i nisi tulaga, o le ureaplasmosis e mafai ona feaveaʻi mai se tina ua pisia i le taimi o le maʻitaga poʻo le taimi o le fanau mai, pe a maeʻa le faʻamaʻi i totonu o le tino o le tamaititi, e oʻo atu i se tulaga e aunoa ma le faʻaalia.

Faailoga o le ureaplasmosis ao maitaga

O le vaitaimi mai le taimi o le faʻamaʻi i le tino ao leʻi oʻo i le uluai faʻaaliga o le maʻi e mafai ona amata mai aso e ono i le ono masina. O meaola ninii e ulu i totonu o le tino o le tagata ma o loʻo faʻatali mo le taimi e oso ai. Peitaʻi, e oʻo lava i le maeʻa o le vaitaimi ole faʻalavelave, o le faʻaalia o faʻamaʻi atonu e toesea, e le mafai ona maitauina, pe foliga tutusa ma isi faʻamaʻi pipisi o le urinary tract o se natura mumusu. O le tele o taimi, o ia amioga le mafaamatalaina mai faʻamaʻi e mafai ona faʻamoemoeina pe afai oi totonu o le tino o se fafine. I le tele o tulaga, o le ureaplasmosis o loʻo maua i le taimi o le suʻega mo le tigaina faifai pea o le tigaina, tiga i le pito i lalo, le faʻailoaina o fanau, le gaogao vavalalata, ma isi.

Ureaplasmosis i le maʻitaga

Talu ai i le taimi nei e leai se faʻamaoniga o se fesoʻotaʻiga i le va o le maitaga o le maʻitaga ma le i ai o le ureaplasma i totonu o le tino, o le suʻega faʻatagaina o le ureaplasma ao maitaga e le o faia. I totonu o Amerika ma Europa, e leʻo faʻataʻitaʻiina tamaitai soifua maʻitaga mo urea- ma mycoplasmosis. E mafai na o na o suʻesuʻega suʻesuʻega, pe a faʻaalu le falemaʻi.

I luga o le teritori o Rusia, ei ai se faiga masani pe a faatonuina fafine ua maitaga "sailiiliga" (ma mo le totogifuapauina), i le tele o tulaga latou te mauaina le ureaplasma, talu ai ona o nisi o tamaitai o le fugalaau masani lea, ma amata togafitiga, lea e aofia ai le ave o vailaau o vailaau, tamaitai, ma lana paaga feusuaiga. I nisi tulaga, o vailaau faʻamalositino e faʻatasi ma faʻamalosia. I le taimi o togafitiga e fautuaina e aloese mai feusuaiga.

Ae peitaʻi, o vailaʻau e mafai ona faʻaititia le numera o microorganisms mo sina taimi, e tusa lava pe a maeʻa ona pasia le tele o vasega o togafitiga, e mafai ona faʻaalia e le suʻega le tali tutusa. O le a le mea tatou te mafaufau ai e uiga i le faufautua o ia togafitiga, talu ai o vailaau faʻamaʻi, ei ai ona aʻafiaga, e ono le manuia le tino i le taimi o le maitaga.

O le mea moni, afai o se taunuuga o le suʻesuʻe na o le Uraliticum strain (tutusa lava le ureaplasma) na maua ma e leai ni faitioga i le fafine maʻitaga, ona le togafitia lea o togafitiga. E na o le tuufaatasiga o le mycoplasmosis, chlamydia ma le ureaplasmosis, talu ai ona o lenei tulaga e mafai ona oʻo atu i le maʻi pipili ma le vai o le amniotic, e mafua ai faafitauli e tutusa, e pei o le fanau mai vave, susu o le amniotic, fetal infection, u. E fautuaina foi le paaga e fai se togafitiga, lea e tatau ai ona aloese mai le faia o feusuaiga.

Togafitiga mo le siakiina e na o le tasi le ureaplasma e mafai ona faatonuina mai manatu e iai nisi taimi o lenei siama e mafai ona oo atu ai i le tino mai o le neonatal pe o le pneumonia o le tino (e tupu mai i le tamaititi i le masina muamua ina ua uma ona fanauina, ma le pepe na fanau mai ma le maʻi).

Peitai, i le taimi nei, o vailaau e le mafai ona mautinoa pe o fea o le siama o le Ureaplasma urealyticum ma Mycoplasma hominis i le taimi o le maʻitaga e ono lamatia ai le maua o se pepe ma lenei ituaiga o le niumonia, ma o ai foi e le o. O le mea moni lava o le i ai i le va o nei microbes e le o lona uiga o le tamaititi o le a iai le niumonia. Ona o lenei mea, o le suʻesuʻeina o fafine maʻitaga mo le ureaplasmosis ma le mycoplasmosis e le o se mea tatau, talu ai o fanau uma soifua maloloina e fananau mai ma le toʻatele o fafine maʻitaga ma Ureaplasma urealyticum ma Mycoplasma hominis.