Faʻafefea ona iloa le TB i le amataga o le faʻamaʻi i tamaiti

E faʻapefea ona iloa le maʻi pipisi i le amataga o le faʻamaʻi i tamaiti? Ina ia malamalama pe ono mafai ona iloa le maʻi o le maʻi i le amataga o le faʻamaʻi i tamaiti, e muamua mea uma e tatau ona aʻoaʻoina sina mea itiiti e uiga i le maʻi lava ia, o lona fofo o le salalau, o ona ituaiga, metotia o suʻesuʻega ma togafitiga. O le gasegase tuga, e pei lava o isi, ei ai sona lava tulaga ogaoga i lona siama.

O le kanesa o se faʻamaʻi pipisi e mafua mai i se pulou puipuia (o se igoa e le mafaamatalaina o le taumafa), lea e oʻo atu ai i le fatuina o se mimiti faapitoa i totonu o okeni ma mea a se tagata. E tusa ai ma fuainumera, i Rusia o le masani ai o lenei maʻi o le 50 i le 100,000 tagata. O le mea e leaga ai, i le lua tausaga talu ai, o le aʻafiaga o tamaiti ua ola e tusa ma le 26%. Mo le taimi muamua o lenei maʻi na maeʻa suʻesuʻeina e Robert Koch i le 1884m. I aso nei, o le tamaʻitaʻi (tagata o le pisisiatricians, fomaʻi e togafitia tagata mamaʻi i le gasegase) ia iloagofie ituaiga 3 o lenei maʻi:

E pei o faʻamaʻi pipisi uma, o le tuberculosis e le sau i fafo. E masani lava o le avetaavaleina o tagata e maua i le maʻi (gasegase i vailaʻau tumama ma meafale), faʻapea foi manu - tele lava, lafu manu. I le faʻaopoopoga, o lenei faʻamaʻi e ono mafai ona feaveaʻi e ala i vaalele, e ala i le pefu lea e aofia ai faʻamaʻi pipisi (faʻamatalaga: o lenei siama e mafai ona ola i se nofoaga e tasi mo le tausaga ma e le o vave ona vaaia; ), e ala i aano o manufasi e maua mai siama pipisi o manu, faapea foi ma le gaʻoina e ala i manua i luga o le paʻu.

O le tele o taimi, o le tuberculosis, e tusa lava po o le a le ituaiga, e faʻaalia lava i tamaiti matutua ma aʻoga. O le mea sili ona taatele ma, o le mea e leaga ai, e le o le 100% puipuiga mai lenei faʻamaʻi o le suega lea o le Mantoux (faʻamatalaga: o lenei tui e faia i tamaiti pe a latou i vasega 4, 7, 10, ma le maʻi mai le maʻi mama e faia i le pepe faatoa fananau i le falemaʻi i le aso 3, 5 ma le 7 aso talu ona fanau mai, o loʻo i ai filifiliga e faia ai mulimuli ane) - o le tui lea ua taʻua o le tui, lea e faia i tamaiti i vaitausaga eseese. Ole faʻamaʻiina lea ole tui ole pulou i se fua ole fua, lea e fesoasoani e iloa ai le i ai ole maʻi ile tino o le tamaititi, pe ese ile faamalosia ole puipuiga ole tino. E faʻapefea ona fuafua pe i ai se lelei o lau tama pe leai? O le mea e maua mai i lenei suʻega e masani lava o ni nai millimeters, pe a iai pea se siama i le tino, o le a vave faʻaaliina lava: muamua, i le faiga o le tosoina o le vaega o le tui, mumu, le vevela, ma faʻalauteleina le nofoaga o le faapipiiina i le sili atu ma le 12 mm. I lenei tulaga, e tatau loa ona faʻafesoʻotaʻi lau fomaʻi TB.

E faʻapefea ona tatou iloa faʻamaoniga o le gasegase, i le mamao e mafai ai i lalo oa ituaiga? O le a talanoaina mulimuli ane.

Matou te ola i se taimi e sili atu le alualu i luma, pe a maua e tamaiti i aʻoga se avega mamafa, aʻo auai pea i vasega faaopoopo ma faia ni mea fiafia. Mo lenei mea

mafuaʻaga mo le faʻalavelave lautele, vaivai ma e oʻo lava i le leʻa, atonu e le matauina e matua faailoga iloga o le atiaʻe o faʻamaʻi pipisi. O faʻafitauli manino o le maʻi pipisi e aofia ai: vaivai, vevela, maʻi vevela, vaivai, afaina, tachycardia, afaina o le nifo lymph, fiva, bronchitis, tiga o le manava ma e oʻo lava i le tiga pe a oomi le manava, o nisi taimi e faʻateleina ai le ate ma feosofi. I le tele o taimi, o le taimi muamua o le maʻi mama e tutusa lelei lava ma le fomaʻi, pe afai o le tamaititi o loʻo i ai le mafanafana ma le maualuga o le fiva - pe afai e le fesoasoani ia vailaau faʻamalosi, atonu o le faailoga muamua lenei o le faʻamaʻi. Afai ei ai masalosaloga o lenei faamai, muamua lava, e tatau ona faia se x-ray, e masani lava ona mafai ona vaai se pogisa i aʻa o le mama po o isi okeni e faalagolago, mai le leona, ae e le o taimi uma o se faailo malamalama. O le mea sili ona taatele o le maualuga o le vevela, e sili atu le umi nai lo le masani masani poʻo le malulu masani, o le mumū o le lymphodes o nisi vaega, pe a fai o suʻega masani e tuʻuina atu, i le toto - o le faateleina o le ESR (faʻamatalaga: le fua o le sedimentary erythrocyte), i le mama - i le urine - o se aofaiga tele o polotini.

E tatau ona nofo faʻamatalaga auʻiliʻili i ituaiga eseese o le tuberculosis ma ona faʻailoga, ma ia mafaufau foi i puipuiga ina ia le maʻi le togafitiga o lenei maʻi.

O le faʻapenaina, o soʻo se tamaititi ua malilie i lenei faʻamaʻi e tatau ona i lalo o le vaavaaiga vavalalata a le fomaʻi, ia faʻamautinoaina fualaau faʻamalosi i le taimi, mulimuli i se taimi faapitoa o le aso, faʻaalu le tele o taimi i fafo, ma afai e mafai, e nofo ai i totonu o le nuʻu, i le fale - i soʻo se nofoaga e latalata i ai le natura (faʻamatalaga: talu ai o lenei faʻamaʻi e manaʻomia ai le tele o le okesene o faʻaaogāina mo le tino), e tatau foi ona faʻaaogaina vai ma le faʻafefe o le vai, ae i se tulaga talafeagai. E tusa ai ma fuainumera, e pei ona taʻua muamua, o le aʻafiaga o le gasegase ua faʻapupulaina i tausaga taʻitasi i le lalolagi atoa. O le tele o taimi e tupu ai lenei faʻamaʻi i se pepa tatala, pe a mafai e se tasi tagata ona pipisi le tele o tagata, ma e oo lava i le faitau afe o tagata. O le mea e leaga ai, o lenei faʻamaʻi e mafai ona puʻeina uma ai tagata matutua ma tamaiti. O le mea lea, i le faaiuga, ou te fia tuuina atu ni fautuaga laiti ae taua i matua uma pe o le a le mea e fai e faʻaitiitia ai le faʻamaʻi o le maʻi a le la tama i lenei faʻamaʻi:

O lenei ua e iloa le auala e iloa ai le maʻi pipisi i le amataga o le faʻamaʻi i tamaiti. Ma manatua, matua pele, tatou te ola i le seneturi lona 21, pe a leai ni faʻamaʻi e le mafai ona togafitia, tatou te manaʻomia naʻo le mataʻituina o le soifua mālōlōina oa tatou fanau ma i le taimi e mafai ona iloa ai se gasegase tuga ina ia mafai ai ona faʻatoʻilaloina muamua.