Faʻasologa o Rhodesian Ridgeback dogs

O le ituaiga o Rhodesian Ridgeback o loʻo i ai se tufatufa faʻasalaga le mautonu. O lea i Amerika Sasae ma Amerika i Saute, o le faatoʻagaina o le Rhodesian Ridgeback o loʻo i ai i se taimi vave, e ui lava mo lenei mea o loʻo i ai tulaga uma, e aofia ai le tele o gafatia o nei eria. Ae o taifau e ono tutupu, faapea foi ma tagata, filifili ia nofoaga latou te lagona ai le sili atu le mafanafana, ma o le mea e sili ona taua, o le fausiaina o taifau i le lotoifale e tatau ona i ai i le tulaga saʻo, ma manao e fafaga le tai Rhodesian Ridgeback.

Amataga o le ituaiga.

O le teritori o Amerika Latina, faatasi ai ma lona tele gafatia, o loʻo atinaʻe malosi, pe a mafai ona fetaui lelei le ituaiga o taifau Ridgeback. Ou te fia talitonu o le fausiaina o taifau i Amerika i Saute o le a maua ai le atinaʻe tatau ma le natura, faʻafetai i le faʻaauau pea o le auai o vaega laiti o tagata fiafia moni. I aso nei, o atunuʻu i Europa i Europa na latou faia ni faʻatau tetele o faʻatau mai a le taifau, faʻasalalau a latou lava pisinisi i lenei itu. Ae ao gaosia e le au gaosi le popole, faʻapefea ona afaina a latou fanau, le ituaiga o Rhodesian Ridgebacks.

O le Rhodesian Ridgeback o loo faamanatuina lona fanau mai talu mai le 1922, faafetai i lona naunautaiga, naunautaiga ma le faamaoni tele i lana pisinisi fou, o Mr. Francis Richard Barnes.

Faatasi ai ma le fiafia tele e mafai ona e vaʻai i faamaumauga na faia ia Tesema 1950. O le mea na tusia ai e le Susuga a Duram i lana api o talaaga, e le na o se molimau vaaia tuusaʻo, ae o se tagata auai foi ina ua faamaonia le tulaga o le Rhodesian Ridgeback. I le 1922 mo le taimi muamua na aumai ai e leoleo o leona, e pei ona valaauina ai i latou i lena taimi, a latou manu i le aai o Bulawayo mo le filifiliga mulimuli ane o le ituaiga ma le resitalaina i le Club of Dog Breeders i Bulawayo. O le sini autu o lenei faʻalapotopotoga e tusa ai ma le vaʻalele fou ua tatau ona amanaʻia e le South African Hogweed Union.

Mo se faaaliga faapena o lona maelega, Mr., o ia o se tasi o faatonu o lenei fonotaga, na tumau pea lona faamalieina, ona o tagata na tuuina atu le silia ma le luasele taifau. E tele ituaiga o manu ma lapoa, e amata mai i se tamai, i le lapoa, povi pulu ma faaiʻu i se taifau Tenimaka laʻitiiti. Lanu, e le gata i lea, e ese mai, e sili ona lanu mumu. Ina ia faʻaleleia le atinaʻeina o le faʻatoʻaga, ua tonu ai e faia se kalapu. I le taimi lava e tasi, o se tasi o uluai fuafuaga i luga o le lumanai o tulaga o le fanau na faʻailoaina. I le amataga, e leai se malamalama na maua, ae na faasolosolo lava, faatasi ai ma se faaaliga vaaia o a latou fagafao, na iu lava ina avea ma tulaga masani e masani ona taliaina, lea na faamatalaina ai le telē, lapopoa, lanu o le ulugalii o le lumanai Rhodesian Ridgeback. O Duram ma Edmonds, oe na galue i na tausaga o le fomai sili o Rhodesia i Saute, na latou atiina ae foi le tulaga faatonuina mo lenei ituaiga.

O aʻa o le Rhodesian Ridgeback e afua mai i se tulimanu tulimanu o loo taitaia se tulimanu mo se manu tele o le taufaaleaga. O le lelei tele o nei taifau o lo latou faamaoni faamaoni lea i foliga vaaia, lea na fesoasoani e avea ai ma se soa lelei i atunuʻu i le lotoifale, o le na taʻitaʻia le ola, ola pea i tulaga lamatia. E faatatau lenei mea i tagata o le ituaiga Hottentots, o le sa nofo i le Bush o Aferika i Saute. Na muaʻi ola i le laueleele o Aikupito, South Sudan ma Etiopia.

O taunuʻuga o suʻesuʻega o mea anamua.

Mauaina ata i Aikupito, e lata ane i le 4000 TLM, lea e manino ai le vaaia o ata o le solofanua, e aofia ai le ata o se tulimanu i tua. O le talitonuga o le faʻaalia o le uluai Rhodesian Ridgeback i ituaiga o Hottentot e sili atu ona lelei. A o faasolosolosolo malie ona agai atu le itu a Hottentots agai i saute agai i saute o Rhodesia i Saute, Zambia ma Tanzania, na iu lava ina malaga atu i le Peninsula Point, lea na faaali mai ai uluai manumalo Dutch i le 1652, ma faatuina ai se nofoaga i le Cape of Good Hope. O loʻo i ai le faʻamaoniga e le mafaamatalaina e faapea, faatasi ai ma tagata mai le ituaiga Hottentots, o maile e masani ona latou tulimanu, ma se pito i luga o latou tua. O lenei mea o loʻo molimauina e ata vali o loʻo maua i le teritori o Zimbabwe i ona po nei, lea e 30 kilomita i matu o Rusapa.

O fusi na tupu aʻe i le ituaiga o Hottentots, e itiiti ifo le tuputupu ae, e na o le fasefulu ono senetimita i le mago. Na faamatalaina e le tusitala talafaasolopito o George McCaulhill lenei taifau o se tagata leaga tele, lea e foliga tutusa ma le tino o se uila ma se pulou pulou i ona tua, ae ua tuputupu ae mo nisi mafuaaga i le isi itu. Sa tuuto atu le taifau i lē e ona. I le aluga o taimi, na faʻaleleia le fanau i le sopoʻia o taifau e pei o Greyhound o le itu a Bakalahari. Mai lenei laasia, o le ituaiga o maile i le ituaiga o Hottentot na faʻaleleia atili le lelei.

I le taimi o le taʻavale na faia i luga o auvai o le Vaitafe o Orange i le 1936, na maua ai e se vaega o tagata suʻesuʻe o loʻo suʻesuʻeina e von Schulmot tino o Hottentots. Ma sa maua i totonu o le palapala palapala i le loloto o le lua mita. O le luck na o faatasi ma saienitisi, ao faatagaina pea e le taifau le faailoa mai o le fulufulu mamoe o le maile, o le siliki ma puupuu, ma se lanu mumu-lanu. O isi mea na tuuaia o le ituaiga Hottentot na maua i le motu Vietnamese o Phuk Oak. I lenei taimi i lomiga eseese na i ai le tele o feeseeseaiga, o lona uiga o le sailia lea o le mea moni, mai le mea na aumai ai le maile, mai Aferika i sasae po o le isi itu. O se tasi o manatu ua i ai le aia tatau e ola ai, e mafua ai le ola filemu o lenei ituaiga i nei nofoaga, o ni meaola eseese e le o fesootai ma le tasi.

Talu mai le 1651, o le Dutch i lena taimi na faʻaleleia le fausiaina o ituaiga pepe fou, e ala i le sopoia o manu mai Europa i ituaiga o maile. O lea sa i ai se taifau Aferika afu, lanu mumu, lea na avea ma tupuga o Rhodesian Ridgeback i ona po nei.