Ita i tamaiti ei lalo o le tasi le tausaga

O le ita i tamaiti i lalo o le tausaga e tasi e matua faigata lava. Ma o le le mautonu o matua ua faateteleina i le mea moni e faapea e le mafai e se pepe ona iloa le mea e faalavelave ia te ia. O lenei faʻamaʻi i tamaiti e oo atu i le tausaga e mafua ai le staphylococcus, adenovirus poʻo le streptococcus. Angina o se faʻamaʻi matautia lea e tatau ona togafitia vave. Afai o iai sau faʻamau i se pepe, e tatau loa ona e valaau i se fomaʻi e aloese mai taunuuga matautia, aua o tamaiti ei lalo ifo o le tasi tausaga le matua e itiiti lava le puipuiga.

O faʻalavelave e mafai ona i ai i tamaiti laiti ma angina

Faʻafesoʻotai faʻamatalaga vave ma angina ma mulimuli ane. O faʻalavelave faʻafuaseʻi e tupu i le taimi o le maʻi ma e mafua ona o le salalau o le mumū i gaʻo ma totoga (lata ane). O nei faʻafitauli e pei o: sinusitis, peritonsillitis, purulent lymphadenitis o le lymphodes (regional), o le otitis media, tonsillogenic mediastinitis, abscess paratonsillar. Faʻaiʻuga o le tuai ona atinaʻe pe a mavae ni nai vaiaso ma e masani lava ona iai se aʻoaʻoga faʻapipiʻi-maʻi (post-streptococcal glomerulonephritis, siama rheumatic, rheumatism faʻapitoa).

Auala e fuafua ai le ituaiga angina i se pepe

I tamaiti e oo atu i le tasi le tausaga, o le tele lava o taimi o loo i ai se faʻamaʻi tiga. E manino le vaaia i le suʻega o le larynx o nai lanu mumu lanu mumu, o loʻo i luga o le pito o le lagi. I le taimi lava lea e tasi, o lanu mumu ua "matala", ua ufiufi le laulaufaiva. O le vevela e oʻo i le 40 tikeri. Ua afaina le tamaitiiti mai le manao e vomit. I le avea ai o se tulafono, o se faʻamaʻi tiga e le o se mea matautia tele.

Faʻatasi ma le angina poʻo le purulent angina, o le gaosi mafuaʻaga o le streptococcus, o tonesils ma le pito i luga o le lagi e ufiufi i vailaʻau papaʻe ma malosi malosi. O lenei ituaiga o faʻamaʻi tiga ua afaina i faigata, ma o mea ogaoga uma e te manaʻomia e faʻafeiloai ai.

Afai e te vaʻai i lanu mumu mumu ma le maʻa mafiafia (samasama, palapala eleelea, paʻepaʻe) pe a suʻe le pepe, ia vave valaau le fomaʻi. Talu ai ona o lenei mea e mafai ona avea ma se faailoga o le maʻi pipisi, siama o le mononucleosis ma isi faamaʻi e togafitia i le falemaʻi.

O lenei faʻamaʻi e mafai ona tuʻuina atu se ata o le falemai ma tafe i auala eseese. O se tamaititi i lalo ifo o le tausaga e tasi ile foliga vaaia o le angina e faateleina ai le vevela o le tino, faʻaleleia ai le gasegase o le toto, faʻafeiloaʻi le faʻaʻofu, faʻalautele le totino ma maua ai se pusa. Ma le tamaititi foi e masani ona taofi lona manava, amata ona tagi, ua manava lona manava, ua le toe fia ai, ona o le tiga na te musu e ai.

E faʻafefea ona togafiti le angina i tamaiti laiti?

E tatau ona e iloa o angina o se faʻamaʻi lea e le mafai ona togafitia faʻapitoa, aemaise lava pe a oʻo i tamaiti e oo atu i le tausaga. E tusa lava pe o le paʻu o loʻo i totonu o se tulaga faamalieina, e mafai ona faigata le faʻamaʻi i le rūmatism, nephritis (faʻatoʻa fatuga), carditis (faʻamaʻi fatu). E le gata i lea, o angina ma isi faʻamaʻi e mafai ona puipuia. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le fiva fiva, o le mononucleosis, o le misela, e aunoa ma le fesoasoani a se fomaʻi e togafitia lenei faʻamaʻi e matautia tele.

I sina masalosaloga o se faʻamau tiga mai se pepe, ia vave valaau se fomaʻi mo se fale. O le vave ona e valaʻau i le fomaʻi, o le a vave ona ia suʻesuʻeina le tamaititi. O le fomaʻi i ia tulaga e tatau ona faia ni suʻega. O se suʻesuʻega lenei o le mimi ma le toto e iloilo ai le matuia o le maʻi ma faʻaitiitia ai faʻafitauli. Ma faʻapea foi le vavalalata mai le gutu ma le isu e le aofia ai maʻi tipitipi.

I fomaʻi faʻaponei nei, e tele vailaʻau e fesoasoani i le agavaa ma faʻamalolo vave le angina i pepe. O le tulafono faavae o le tausisia o fautuaga uma a lau fomaʻi. E leai se tulaga e tatau ona e taofia togafitiga, e tusa lava pe sili atu le lelei o lau pepe. Aemaise lava e le mafai ona faʻaitiitia le aofaʻi o vailaau e te faʻaaluina. Afai e vavela le togafitiga, e mafai ona maua se microbe e puipuia i fualaau oona i le oropharynx. E mafai ona taʻitaʻia ai, ma sili atu ona ogaoga faʻamaʻi pipisi. Faʻatasi ai ma togafitiga togafitiga, e fautuaina e fomaʻi isi fuataga e mafai ona faia i le fale e tutoatasi.