Maʻi vailaau faʻamaʻi pipisi i vailaau faʻamaʻi i tamaiti

O le faʻaleleia o le tino, o se fesoʻotaʻiga tele o okeni gaogao e fuafuaina e ave ai le ea o le malūlū ma le vevela i totonu o vavao, lea e faʻasalalauina ai gasegase i nai tamai capillaries. A o laʻitiiti, e tele lava ina tele, e masani lava o faʻamaʻi pipisi o nei totoga, faʻapea foʻi taliga e mafai ona aafia i faʻamaʻi pipisi, talu ai e fesoʻotai i latou ma le manava o le tino.

Talu ai ona o nei faʻamaʻi e masani ona tupu ma e toe faafou 6-8 taimi i le tausaga, e aoga tele le iloa o latou uiga autu. I totonu o lenei tusiga, o le a tatou talanoa i le autu o le autu o le tausaga lenei "Faʻafitauli pipisi o viral infections i tamaiti".

Faʻailoga o le tino respiratory luga

O le tele o tamaiti laiti e pagatia i le malulu 6-8 taimi i le tausaga ma sili atu pe afai latou te oi le aʻoga. Talu mai le 6 o ou tausaga, e le maʻi tele tamaiti i taimi uma. Tamaiti talavou e mafatia i le malulu 2-4 taimi i le tausaga. O laumei e masani ona matauina i le tautoulu ma le tautotogo. O le faateleina o le afaina o le malulu i lenei taimi o le tausaga e mafai ona mafua i le mea moni o tamaiti e faaaluina le tele o taimi i totonu o fale, i le fesootai ma isi tamaiti ma tagata matutua. E le gata i lea, o siama e mafua ai le malulu e televave le vave i le malulu ma le malulu. E mafua ona o se mea e afaina ai, i nisi o tulaga, e ono foliga tutusa ia faailoga, e taua le manatuaina o eseesega autu i le va o nei faamaʻi.

Sinusitis

O se faʻalavelave le lelei i le mucosa o paranasal sinuses - o vaalele i le pito i luma o le ulu. O mea leaga e faatumulia i le maliega ma faatupu ai le le fiafia. E i ai le sinusitis matuia, lea e le sili atu nai lo le 3 vaiaso, e le gata i le 3 vaiaso i le 3 masina ma tumau, e sili atu i le 3 masina. E masani lava, o le sinusitis e tupu mai o se faʻalavelave malulu poʻo se taunuuga o le le atoatoa o togafitiga o malulu. O le sinusitis e mafua ai le tiga ma le fesuiaiga i le lotoifale, o nisi taimi o le purulent maintenance, catarrhal inflammation, afaina faamalosi, fiva, maʻi tigaina, e oo lava i le dizziness o le eseesega o le matuia. O le auala e aupito sili ona aoga o le suʻesuʻeina o loʻo i ai ma le fesoasoani a ata o le x-ray o le sima. Faʻasusu le isu i le saline ma aveese faʻalilolilo o auala pito sili ia e lua e puipuia ai le malulu, ae mafai ona latou faʻaleagaina le tamaititi.

Pharyngitis

O le mumusu tele o le mucous membrane o le pharynx ma tonsils, e faʻaalia i tiga i le faai, e mafai ona matua tiga. I le avea ai o se tulafono, e mafua mai i se faʻamaʻi viral (i le 45-60% o mataupu), ae o le mumunia e mafai ona siama (15%) poʻo le leʻo manino o le aioio (25-40%). Faʻatasi ai ma le viral pharyngitis, o loʻo i ai se faʻamaʻi tiga, o le gasegase vevela, faigata faʻafefe, ma i nisi tulaga - vevela ma le le mautonu lautele. Afai o faʻamaʻi mulimuli e ogaoga ma faʻaauau mo le silia ma le 3 aso, atonu e mafua mai i siama. E tatau ona faʻafesoʻotaʻi se fomaʻi e faʻamaonia le mafuaʻaga o le faʻamaʻi ma faʻatonu togafitiga talafeagai i vailaau faʻamaʻi. O le isi siama e ono mafai ona maua, o le mononucleosis, o se ituaiga pharyngitis o le viral origin. E pei o se mea malulu masani, e ui lava i lea, e tatau i se tasi ona faʻafesoʻotaʻi se fomaʻi o ia na te filifili pe faʻaaoga vailaʻau. Talu ai ona o lenei faʻamaʻi pipisi e faʻasalalauina e ala i le faʻasao mai le isu ma le susu, o nisi tagata o le aiga e mafai ona maʻi i le taimi e tasi. O le pharyngitis bacteria, e mafua mai i le streptococcus hemolytic, e faʻatasi ma le tiga ogaoga i le faʻaʻa, faigata i le afaina, fiva, pulusal deposits i luga o tonesils ma le faʻaʻoʻo, fulafula o vavao o le tino. Talu ai ona o le faamai e mafai ona mafua ai ni faafitauli matuia, e aofia ai le maʻisuka, o le fatu fatu ma le mumu, soo se togafitiga mo le pharyngitis e manaomia ai se togafitiga o vailaau - penisillin (poo ona mea e maua mai) po o le erythromycin (o se isi mea i le tulaga o le penisillin allergy). A o leʻi amataina le aʻoaʻoga o vailaau faʻamaʻi, e tatau ona suʻesuʻe le faʻataʻitaʻiga o le faʻamalosi o le tino e iloa ai po o fea siama na mafua ai le maʻi.

Tonsillectomy (faʻaaogaina o tonsils)

Tonsils - totoga e lua i itu uma o le palamole pala. Latou te aofia ai fusi o le tino o le lymphoid e maua mai ai faʻamaʻi e faasaga i faʻamaʻi pipisi, e mafai ona iloa i mata o le tino o le tamaititi, lata ane i le laulaufaiva, pe a le siitia. Afai e toe faaauau pea le tonsillitis ma e le tali atu i togafitiga fualaau, e mafai ona aveese ni tonesils. E masani lava o lenei taotoga e faʻatasi i le taimi e tasi ma le aveeseina o le adenoids. O laʻasaga taʻitasi e ese ai le mafaufau o le fomaʻi, ae e masani ona fautuaina le tononu:

- Ma le hypertrophy (soʻoga tele) o tonesils - pe a tele lapisi e puipuia ai le manava, mafua ai le apnea ma o nisi taimi e le maua ai le avanoa e folo ai meaai.

- Ma le toe amataina o se faʻamaʻi pipili.

- Pe a oʻo mai abscesses i luga o tonesils. O na mea uiga ese e mafua ona o le toe faʻafoʻi, ua manatu i latou e lamatia.

- Faʻasalaga e mafua mai i le tonsillitis.

- Afai o le tele o tonesils e faʻapupulaina ai le aʻafiaga o le rhinitis ma le faʻamaʻi o le taliga.

Flammation o le taliga ogatotonu

O le taliga ogatotonu e fesoʻotaʻi ma le pharynx e ala i le tube o le Eustachian, o lona uiga o faʻamaʻi pipisi o le tumutumu o le respiratory tract e masani ona oʻo atu ai i faʻalavelave i le ogatotonu. Ae o nisi taimi e foliga mai na o latou. O le taliga ogatotonu e oʻo i le mumū pe a oʻo i le ufiufi o loʻo ufiufi e maua ai le tele o siaki. E pipii ai le tube o le Eustachian, mafua ai le tiga ma faʻaititia le mamafa o le faʻalogo (i mataupu ogaoga e lamatia ai le tutuli). O le inflammation e mafai ona o faatasi ma fiva, maʻi tiga ma le le mautonu. O le sini autū o togafitiga o le faʻaitiitia lea o le mafuaʻaga o le faʻamaʻi.

- Afai e faʻaauau le faʻamaʻi, e tatau ona togafitia i vailaau faʻamaʻi e faatonuina e le fomaʻi.

- Afai o le mafuaaga o le siama o se allergy, ole tui ma togafitiga ile antihistamines o le a talafeagai, faapea foi ma le pulea o mea mai fafo.

- Afai e faia e le adenoids se faʻalavelave ma afaina le tube Eustachian, e tatau ona aveeseina.

- Afai o le mumū e tele mafuaʻaga ma e faigata ona togafitia, e tatau ona faʻaleleia alavai o le membrane tympanic i se pipili palasitika.

Faʻasoloina o gasegase maualalo i lalo

Faʻamatalaga inflammatory i luga o le auala ma le bronchi, e masani lava ona o mai faatasi ma le faʻamaʻi o le pito i luga o le manava o le tino po o le faʻalavelave o le mea mulimuli. E masani lava ona tupu mai i le viral, ae i nisi tulaga atonu e siama (mafua mai i siama Mycoplasma pneumoniae poʻo le Bordetella pertussis, faʻamalolo o le tale lea). O le niumonia o se siama na mafua ona o le tuputupu ae o meaola ninii i totonu o le alveoli; latou te mafua ai le mumū ma mafua ai le faaleagaina o le tino. Faʻamatalaga manino i le alveoli, faʻaalia se mea faalilolilo i luga o le fagu X-ray. Togafitiga o se mea faʻapitoa, o lona uiga, e faʻamoemoe e faʻavae le tale ma le fiva. I nisi tulaga, aemaise lava pe a oo mai i tamaiti maʻi, o le taofia o le bronchial e mafai, e manaʻomia ai le faʻaaogaina o le bronchodilators. E tatau ona faaopoopo i togafitiga togafitiga togafitiga pe a iai se masalosaloga o se siama siama: talanoa i lau fomaʻi.

O lenei faʻamaʻi pipisi e mafua mai i le siama Bordetella pertussis. A maeʻa le vaitaimi o le fesuiaʻiga tumau 8-10 aso, o le tamaitiiti ei ai uiga o le bronchitis, e pei o le tale, aemaise i le po. A maeʻa pe tusa o le vaiaso, o le catarrh e alu atu i se tulaga faʻamalosi, e mafua mai i le tale, faatasi ai ma se lagona o le paʻu. Afai latou te faia i le taimi o se taumafataga, e mafai e le tamaititi ona amata le fomaʻi, ma i tulaga ogaoga, e oʻo lava i le afaina o le pulmonary. O le tale e faasolosolo malie lava i le manava manava loloto. O faʻalavelave e toetoe lava faʻalagolago atoa i le malosi o le faoa faamalosi e ono mafua ai le pulmonary emphysema. I nisi tulaga, pe a oʻo mai le tale ma le vomiting, o loʻo maʻi le tamaititi i mea e le lelei ai le tino - o lenei mea e faʻamaua ai le tulaga ma faʻagesegese le toe faʻaleleia. Ole afaina e mafua ai le faʻafesoʻotaʻi tuusaʻo ma le tagata maʻi pipisi, faʻapea foʻi ma le faʻamagaloina, lea e faʻamalolo ile taimi ole sneezing ma le tale. E mafai ona pisia le Pesipisi i soo se tausaga, ae sili ona taatele i tamaiti laiti. E mafai ona puipuia le faletini i tui, lea e faʻamaonia faʻatasi ma tui e faasaga i le tetanus ma le diphtheria (DTaP vaccine) ile tausaga e 2, 4 ma le 6 masina, toe fai i le 18 masina ma le 6 tausaga.

O le niumonia e atiina ae pe a aafia i maʻi o le tino, ulu atu i totonu o le isu po o le faai, faatasi ai ma le ea ao manava, e ala i le toto. I lalo o tulaga masani, o le vaega o le respiratory is inhabited by bacteria (bacterial flora). O nei siama e le ulu atu i le mama ona o gaioiga o sela o le tino puipuia o le tino ma le talema o le mafaufau, lea e faaosofia ai sela sela e nafa ma le aveesea o soʻo se tino mai fafo. Afai e faʻavaivaia nei auala puipui, e aʻafia le mama i le pathogens ma mafua ai le faʻamaʻi. Faailoga o le niumonia e eseese. I nisi tulaga, latou te fetaui lelei i le ata o se pneumonia masani, lea e iloga i le foliga mai o le tale ma le faʻamoemoega (o nisi taimi e iai le toto) mo le tele o itula poo le 2-3 aso aʻo lei tupu mai, e pei foi o le tiga o le fata ma le fiva i le tagi. O le niumonia na mafua mai i le pneumococci e atiae e tusa ai ma lenei tulaga. O isi ituaiga o le niumonia, e fesootaʻi ma mea oona, o loʻo faʻaalia i le faʻalauteleina o le atinaʻeina o faʻamaoniga: vevela vevela, musika ma tiga faʻatasi, vaivai ma maʻi tiga, maʻi malogo e aunoa ma se faʻamoemoega, itiiti le tiga i totonu o le pusa. O nei tagata maʻi e ono iai ni faʻafitauli vaivai mai le tino o le tino - o le aisa, vomiting ma le manava. E faapitoa lava le masani o le niumonia na mafua mai i Mycoplasma, Coxiella ma Chlamydia. Pe a faʻamaonia le niumonia, e tatau ona amata vave togafitiga ile taimi e mafai ai. Faʻamaonia i le siama siama, o le faʻaaogaina o vailaau faʻamaʻi e faʻaalia. O le filifiliga o se tasi o le tele o vailaʻau e faalagolago i le mafuaʻaga o le faʻamaʻi o le maʻi, le maualuga o lona mamafa, uiga o le tamaititi maʻi. Ae i nisi tulaga, e ono manaʻomia ni suʻega faaopoopo, e faʻamaʻi le tamaititi mo suʻesuʻega ma togafitiga.

O lenei faʻamaʻi pipisi o vailaau maualalo o loʻo maua i tamaiti laiti. A maeʻaeʻa le manava ma le vevela o le vevela, o faigata i le manava e amata, faʻalogologo i le faʻailoaina, o le tale e malosi ma tumau. E ono i ai foi le faʻamalosi o le pusa, faatasi ai ma faʻamaoniga tele o le faʻamaʻi o le paʻu e lanu moana ona o le faalavelaveina o vaalele. O le Bronchiolitis e masani lava ona tupu o se faʻamaʻi faʻamaʻi, aemaise i tamaiti e laiti ifo i le 18 masina. O le tele o taimi latou te tausia ai tamaiti laiti i lalo o le ono tausaga. O mafuaʻaga sili ona taatele o le siama o le manava o le tino ma le paranaiso o le influenza 3. O Bronchiolitis e faʻasalalauina e ala i fesoʻotaʻiga tuusao. O le siama e maua i tamai laumei i luga o le ea ma e faigofie ona faasalalauina e ala ile sneezing poʻo le tale. O le tamaititi maʻi o le avetaavale o le siama mo le 3-8 aso, o le taimi e faʻasili ai e 2-8 aso. E masani lava ona tupu mai le bronchiolitis (i se tulaga ogaoga) tamaiti pepe, tamaiti e maua i le fatu fatu ma le le atoatoa.

O le inflammation e aʻafia ai le alatusi suʻe suʻega, o loʻo faʻaalia e le tiga ma le sasaina. O le faʻaleleia o le gaosiga o le gasegase, afaina o vai i taliga, faʻaleagaina o le taliga taliga e faʻateleina ai le ono mafai ona pipisi. O le tiga e faateleina i le paʻi o le taliga i fafo ma le vevelaina o meaai, o loʻo i ai le mea e galo mai le taliga. Togafitiga: tigā tiga i analgesics - paracetamol, aspirin poo ibuprofen; vailaau faʻamaʻi (ciprofloxacin, gentamicin, ma isi) i faʻatasi ai ma fualaau faʻamalo-inflammatory. Afai o le membrane tympani poʻo le taliga o loʻo i fafo ma fuga ua fulafula, faʻapitoa faʻamalositisi ma vailaʻau faʻamaʻi (amoxicillin ma le clavulanic, cefuroxime, ma isi mea) e talafeagai. E masani lava o na faamai e toe foʻi, aemaise i le taumafanafana. Ina ia aloese mai ia i latou, e fautuaina e ave lapataiga nei.

- Uunaia le tamaititi ia aua nei faʻafefete lona ulu i le vai ao taʻele.

• A fufuluina le ulu ma faʻafefe ia taliga e tatau ona puipuia mai le vai.

- Aua nei tuʻu ni taliga ma ni pulumu i ou taliga, aʻo latou taofia le susu.

O nei mumū e afua ai ona afaina i totoga larynx. Laryngitis e taatele i tamaiti ma masani ona mafua mai i siama. Faatasi ai ma lenei ituaiga o faamaʻi, e pei o le epiglottitis, o le afaina e vave ona tupu, e mafai ona poloka atoa ai auala vaalele ma i tulaga ogaoga e oo atu ai i le oti. O le mafuaʻaga autu o le haemophilus influenzae, ituaiga B. O le manava o le suamalie o se tasi lea o faailoga iloga o lenei faʻamaʻi, e mafua mai i le faigata o le vaʻavave i vaʻa leo ona o le mumū o le larynx ma le trachea. O lea lava faailoga e mafai ona faaosofia e ituaiga vailaʻau vailaʻau ma siama, vailaʻau (gaʻo, vevela), vailaau oona (gas pe vevela), allergies (angioedema). O le Croup o le mafuaaga taatele lea o le tigā i tamaiti e taʻi 1-5 tausaga. I le croup, o loʻo i ai le mumū o le aʻafiaga o le vailaʻau, le pisapisao ma le puupuu o le mānava. O osofaʻiga o faʻailoga sese e masani lava ona tulaʻi i le vaveao: o le tamaititi e ala mai i le mea moni e faigata ia te ia ona manava ma mai se talema masani o maʻa. O lenei tulaga e masani lava ona tupu pe a uma le amataga o faailoga o le catarrh poʻo le malulu, e masani lava ona taatele i le autumn ma le taumalulu, ae e le o lona uiga o le croup e le mafai ona maʻi i soo se taimi o le tausaga. O lenei ua e iloa poʻo a ni maʻi pipisi o viral respiratory in children.