O le mafuiʻe e taʻitaʻia ai le sasa ma le mumu o mama

I le maualuga o aso malolo mafanafana, fuafuaina o se tafaoga fiafia ma manaia, e tatau ona e tausia lou soifua maloloina. Faʻaeteete pe a tuua se fale malulu i luga o le auala, aemaise lava pe afai e tatau ona e faʻaaogaina felauaiga lautele. Muamua lava, e faatatau lea i tagata o loʻo mafatia i faʻamaʻi o le cardiovascular ma le manava. Ia mautinoa ia fai se pulou faigofie, ma afai e umi le malaga - ave se mea e te inu ai. E sili atu pe afai e le o se suamalie suamalie, lea e naʻo le faʻateleina o le fiainu, ae o le compote poʻo le vai. Ma i le ala, aua le taofia lou fiainu - i le manatu o tagata atamamai Europa, i le vevela o le tau e tatau i se tagata ona inu le itiiti ifo i le 2.5 lita o le vai i le aso.

Ina ia aloese mai le vevela, e tatau i se tasi ona faia se fuafuaga mo le aso, aloese mai le i luga o le auala i le taimi vevela o le aso. Afai e mafai, faʻamafanafana le ea i le potu, moe atili ma 'ai lelei. Matou te fautuaina foi le faʻaaogaina o vailaau faʻapitoa o vailaau Saina faʻale-aganuʻu, lea e faigofie ai ona tuʻuina atu le vevela ma le gaʻo.

E tusa ai ma tagata atamamai, pe a maeʻa le vevela o le numera o le stroke e faʻaititia tele. I le vaitau o le sili atu o le sola, o le avega i luga o le cardiovascular and excretory system ma a latou okeni (fatuga, paʻu, mama) ua matua faateleina. Ma i le taumafanafana e tele lava ina maliu mai le niumonia. O le mea moni, ua faʻaaogaina e mafaufau i le niumonia e pei o se taumalulu. Ae ui i lea, i le taumafanafana e tupu ai lava. O le mea moni lava, i lalo o le la, o mama o loʻo galue i le tapulaa o mea latou gafatia. O se taunuuga, e faaopoopo atu i le niumonia, bronchitis ma le bronchial asthma e mafai ona leaga.

Afai oe alu i le tafaoga. Faatasi ai ma lagona le mafaagaloina mai atunuu mamao, e mafai ona e aumaia se tiga matuia. Pe a faimalaga atu i nofoaga o le Black Sea Coast poʻo i le Euro area, e tatau i tagata tafafao maimoa ona tausisia ia togafitiga a le tagata lava ia, aua o le mea sili e lamatia ai iinei o le faʻamaʻi pipisi. E leai se isi faʻamaʻi faʻapitoa matautia e faamauina.

Faʻatasi ai ma nofoaga tetele, o le tulaga e sili atu ona faigata. E le gata i lea, i atunuu vevela, e aofia ai le lauiloa Egypt, Turkey, Taialani, le tau ma le le mama mo le gasegase o le intestinal parataiso, o loʻo i ai soga ma sili atu le matautia.

O le mea lea, tagata tafafao maimoa malaga i Aferika ma Amerika i Saute, e aunoa ma le toilalo e tatau ona tui i le fiva lanu samasama na lafoina mai e otaota vaalele. O le tui i Tyumen e mafai ona tuʻuina atu i se polyclinic i le falemai falemaʻi faʻaitulagi. E maua ai se faʻamaoniga mo le 10 tausaga. O le tagata tafafao maimoa ua tuʻuina atu i ai se tusi faʻasalalau taʻitasi o tulaga faʻavaomalo, sei vagana pe a fai e mafai ona e alu i fafo.

O le osofaʻiga a Asia i Sasaʻe, Aferika ma Amerika i Saute o se maʻi mai le mailalalalalala o le kolela. Mai ia te ia, o le mea e leaga ai, e le o saunia le tui, ma o lea o le auupega sili o le tausisia o le tumama ma le tumama. O iinei e tatau ona e manatua tulafono laiti, e masani mai le laʻititi: fufuluina ou lima aʻo leʻi 'ai, fufulu i fua o vai suamalie ma fualaau faisua, inu vai inu. Ma ia puipuia oe lava mai le malaria, e manaʻomia lou faia o vailaau faʻapitoa, e ui lava, e tusa ai ma faʻamaʻi pipisi a Tyumen, ma e le o se faʻamaoniga atoatoa.

O le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO) i tausaga taʻitasi e taulai atu le faatosina o le lalolagi i le aʻafiaga o le mafanafana o le lalolagi i le soifua maloloina ma le soifuaga o tagata.

O le faafitauli ua leva ona le toe aoga: e tusa ai ma le WHO, i totonu o atunuu o le EU, o le siitia o le vevela i le tikeri e tasi e mafua ai le faateleina o le olaga i le 1-4%, ma tusa ai ma atunuu e 12 o Europa, o le vevela vevela i le taumafanafana o le 2003 na mafua ai ona sili atu i le 70,000 "le tatau "oti. Ae le gata o le vevela o se taunuuga o le vevela i le lalolagi. Fai mai tagata faapitoa mai le tele o le maualalo o le vevela i le taumalulu, e faʻapupulaina foi le olaga faaletino - mai le 5 i le 30%. O le lamatiaga mo tagata o loʻo faʻatusalia mai foʻi lologa: 1.6 miliona tagata e nonofo i totonu o le EU i totonu o le talafatai, lea e lamatia i tausaga taʻitasi e lologa. I nei faalavelave e tatau ona faaopoopo i ai matagi ma matagi e mafua ai le lamatiaga o le manua ... O le mea lea, o fautua mai le WHO i malo o atunuu ia vave ona taulai atu i nei faafitauli ma faamalosia ai le soifua maloloina o le atunuu i le tulaga o le talanoaina o faafitauli e fesootaʻi ma le mafanafana o le lalolagi.