O vailaʻau faʻasaina i lalo o le maitaga

I le taimi nei, ua maua e tagata tomai faapitoa le poto masani e faatatau i aafiaga le lelei o fualaau oona i le atinaʻeina o le pepe ma pepe fou. O fualaau aupito sili ona matautia e iai se aafiaga teratogenic (o le atinaʻeina o faaletonu faʻaleagaina i se pepe i le lumanaʻi).

O vailaau faʻasaina e faʻasaina i le maitaga e mafai ona maua i latou i soo se taimi o maitaga, ae o le tele o faʻamatalaga faatuatuaina na maua e ala i le siakiina o le aʻafiaga o fualaau oona ao faagasolo le vaitaimi o le organogenesis (mai le 18 i le 55 aso) ma le taimi o le tuputupu ae o tama ma le tuputupu ae (ina ua mavae le 56 aso) .

O le tele o lo tatou faanoanoa, agatogenic faatinoga i totonu o tagata e faigata ona vavalo, e faavae i luga o faʻamatalaga faʻataʻitaʻiga, na maua i manu. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le thalidomide o le hypnotic o se mea moni tele, ma i le taimi e tatau ai o lenei fualaau faasaina e masani ona faʻataʻitaʻiina i tina maitaga i le salafa o le lalolagi. O le mea lea, o le amio o suʻesuʻega i luga o manu, o soʻo se mea teratogenic e leʻi faaalia.

Faʻatasi ai ma isi mea, o le iloa o nei faʻafitauli o le togafitiga o fualaau faʻasaina e faigata foi i le natura masani o faʻafitauli o le fetal e fesootaʻi ma isi mafuaʻaga (faʻamalosi, faʻalogo, viral infections, ma isi).

O loʻo i ai le fuainumera tele o fualaau faasaina e ono lamatia mai le vaaiga o teratogenesis, ma o lona aafiaga e faʻaalia pe a iai ni tulaga lelei mo lenei mea. O le mea lea, pe a faatonuina ai fualaau faasaina mo tamaitai i le taimi o le fananau mai, e tatau ona iloilo le tulaga lamatia oi ai nei ma faʻafesoʻotaʻi ma aoga o le faʻaaogaina o fualaau faasaina i le taimi o le maʻitaga. E taua foi le vavae ese o le maitaga pe afai o fualaau faʻasaina ma mea taua e faʻatulagaina.

E faʻavae i luga o taunuʻuga o faʻamatalaga na maua mai i suʻesuʻega i tagata ma e masani lava i luga o manu, o fualaau oona i ona po nei ua vaevaeina e tusa ai ma le maualuga o le lamatiaga i le lumanaʻi i isi atunuu (Ausetalia, Amerika). O vailaʻau ua vaevaeina i ni vaega mai A, o loʻo saogalemu, i le D, lea e lamatia ai le faʻatonuina i le taimi o le maitaga.

E faʻapena foi ona vaevaeina le vaega X - o nei vailaau faʻasaina ua matua faʻaseseina ai tina maitaga. E mafua lenei mea i le mea moni e faapea, o le lamatiaga mai le talosaga e sili atu le sili atu nai lo le manuia ona o le maualalo o le togafiti.

Lisi o fualaau oona mai le vaega X:

Faʻasalaga faʻasalalau pe a faʻamaonia:

E tatau foi ona manatua i le mafaufau e le mafai e se fafine ona faʻaaogaina e le gata i vailaau i taimi o maitaga, ae faʻapea foi ma le tele o fualaau. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se blueberry, tina-ma-tinamatua, comfrey, magnolia, juniper, stekhnia, ma isi.

Aʻo leʻi ave le vailaʻau, e tatau i le fafine maʻitaga ona suʻesuʻe ma le faaeteete le faʻamatalaga, aua o iina e tatau ona faʻaalia pe mafai ona faʻaaoga lenei fualaau faasaina i le maitaga ma le taimi o le lactation. Mo le faʻatuatuaina, e mafai ona e faʻafesoʻotaʻi se tagata tomai faapitoa.

Aʻo faʻasalalau fualaau faasaina ma fuafua le fualaau, e tatau i le fomaʻi ona amanaia e le gata o le aʻafiaga i le maitaga, ae aʻafia ai foʻi le aafiaga o le maitaga i le aʻafiaga o fualaau faasaina. E mafua lenei mea i le mea moni e faapea, a oʻo i le taimi o le maitaga e suia i le faʻaaogaina, tufatufaina atu ma le faʻamalosi o fualaau. I le faʻaopoopoga, a o maitaga, o le faʻateleina o le puipuiga, o le tele o le extracellular fluid, i le tolu tausaga e suia ai le gaioiga o gaʻo ma le ate, ma latou auai i le faagasologa o le gaosia ma le aveesea o fualaau faasaina.

O le talia o tupe faʻaleagaina e tatau ona taofi i le vaitau o le maitaga fuafuaina, mo tamaitai ma alii. A oʻo mai le maitaga, e tatau ona ave le tausiga: mulimuli i fautuaga a le fomaʻi ma faʻaeteete i le le pulea lelei o vailaʻau.