Paʻu i lalo ifo o le tauagavale agavale i luma ma tua: mafuaʻaga ma faʻatasi ma faʻamaoniga

O le tiga e tupu i le itu tauagavale i lalo o iʻuʻai e mafai ona mafua mai i mafuaʻaga eseese e aʻafia ai faʻamaʻi / manua o le tino o le manava ma le togafiti. O le mea e ave i ai le faamuamua o le siakiina o le fuafuaina lea o le tulaga tonu o le tiga o le tiga, lea i le 80% o mataupu e mafai ai e le tasi ona maua le i ai o togafitiga i se totoga faapitoa. O le afa tauagavale o le manava e tuufaatasia ai vaega e tolu: iliac, sub-ribbed ma le lautele. O le tiga lea e aliali mai i le suʻesuʻega o nei vaega i le falemaʻi o loʻo masani lava ona taʻua o le "tiga i lalo o le taumatau tauagavale."

O le a le mea i lalo ifo o le tauagavale taua o se tagata?

O le itu tauagavale o le hypochondrium o le sone lea o loʻo i le itu tauagavale o le nofoaga o le manava i lalo o le pito i lalo. O mea nei: o le tootoo laʻititi, totoga, vaega o le manava, pancreas, vavao lapoa, diaphragm, fatuga ma eleelea. O le tiga o se tuufaatasiga lea o mafuaʻaga o le physiological ma le masini e mafua ai ona paʻu le toto i se vaega faapitoa o le tino. O le muamua o se maʻi o le gaʻo (faʻamaoniga o le puipuia o le galuega / fausaga o le cellulose), o le lona lua o le fulafula o le tino e mafua mai le mumū, lea e mafua ai le solia o le nerve responsors, le tolu - faʻaleagaina o neura / tissues ona o gaioiga mai fafo, lona fa - suiga i le mucous membranes ona o le aafiaga o le pathogenic microorganisms.

Paʻu i lalo ifo o le tauagavale agavale - uiga:

O le a le mea e mafai ona tiga i lalo o le ogaoga tauagavale?

O le tiga i lalo ifo o le ivi o se faailoga le maoti, o le mea lea, e tatau ai ona amanaʻia uma ona faʻaali faʻaalia ma le vailaʻau o le faʻamaʻi: atinaʻe, natura, malosi, umi, tulaga o le faʻaleleia / faʻaitiitia, faʻateleina.

  1. Paʻa i lalo ifo o le gaui agavale - faʻamaʻi o le manava:

    • gastritis. O aʻafiaga le lelei i luga o le mucosa gastric e mafua ai le le atoatoa o le tino ma le afaina, mafua ai tiga tiga i le itu tauagavale i lalo o le pili i luma, faatasi ai ma le manava ma le vomiting. Faʻailoga o le gastritis: faʻamalo, vevela o le veggastria, le fiafia le tofo i le gutu, o le mamafa i le pito i lalo, manava manava / faamaʻi, vaivaiga lautele, afu, vevesi, faaitiitia le lagona lelei i pito (maualuga / lalo);

    • se maʻi o le manava. O faʻaaliga o le maʻi maʻi faʻapitoa e faʻalagolago i le umi o le vasega ma le malosi. Faʻatasi ai ma le manava o le manava, e ese mai i le maʻi ulutala, o le tiga i lalo ifo o le pili e foliga mai i le 'ai, ae leʻo luga o se manava gaogao. Faʻatasi ma le fulafula pe a uma ona 'ai, pa'ū o le mamafa, "mea faʻamalosi," o le fatu;
    • neoplasms. O se faailo masani o le faiga o le paʻu o le tiga tumau i le itu tauagavale o le hypochondrium, e le fesoʻotaʻi ma taumafataga. I uluaʻi laʻasaga, o le kanesa o le manava e maua mai ai aʻu faʻamaoniga ma faʻaalia ai lava ia o "faailoilo laiti" - dyspepsia (lagona o le mamafa, faʻataʻavaleina), faʻafefe i meaʻai a manu, paʻu o le mamafa, le lava o le fiaʻai, vave faʻavevesi. I le taimi mulimuli o le afaina o totonu ma le fesuiaiga o "kofe kofe" ua tuufaatasia;

    • afaina o le manava o le manava. E maitauina i le fausia o se pu ile puipui o le manava, lea e mafua ai le tiga o le "dagger" i lalo o le manava, vaivaiga vaivai, leai se mafaufau.
  2. Paʻu i lalo ifo o le gaui agavale - faʻasologa o le togafiti:

    • faʻalauteleina o le vaʻa (faʻavalea). O le tiga i le itu e mafua mai i le faateleina o le vaovao ma le sili atu o le afaina - o lenei faailoga e masani lava ona faatulagaina i le mononucleosis. I le faaopoopo atu i lagona tiga i lalo o le afaina, o le maʻi ua mafua ona o vaivaiga lautele, faaletonu o le vevela, vevela, vevela, vevela vevela, tigaina o gase ma muscle, afaina o le pona o le lymph, fofoa faalautele, maʻi o le hepesia i le pito i lalo / luga o le lipete;
    • vavaega o le taula. O le mafuaaga autu o le tulaga o se aafiaga faaletino i luga o le meaola, lea e tau atu i tiga matuitui i le itu ma le cyanosis o le paʻu o loo siomia ai le pusa, lea e mafua mai i le faaputuputuina o le toto i lenei vaega;

  3. Paʻu i lalo ifo o le pili agavale - faafitauli i le diaphragm

    Afai e afaina i lalo o le pili, e mafai ona fesootaʻi le mafuaaga ma le fausiaina o se meaʻai palatini. O le diaphragm, lea e tautua o se pa i le va o vaʻaiga ma togavao, o loʻo i ai se pu mo le alu o le esophagus. Pe a faʻavaivaia mataʻaiga o le muscle amata, e faʻalauteleina, lea e mafai ai mo le pito i luga pito i luga o le gataifale e ulufale atu ai i le vavalaʻau. O le vevela o le Diaphragmatic e mafua mai i le tiga tiga faifaipea i le itu tauagavale, o le fatu o le fatu, le nausea. Pe a afaina le manava, o loʻo i ai se maʻi tiga ma le maamaʻi i lalo ifo o le matau.

  4. Fatuga o le fatu:

    • tiga faʻapitoa o le fatu. O le faavae o le le mafai ona maua le toto i le fatu maso ona o maʻi o le gaʻo. Ischemia e tuʻuina atu i le nausea, faʻateleina le fatu, le manava, manava i totonu o le fatafata, tiga tiga i lalo o le pili;
    • cardiomyopathy. O se kulupu o faʻamaʻi o le fatu maso, lea e suia ai le fausaga ma ua faʻalavelaveina ana galuega. O faʻasologa e le o fesoʻotaʻi ma le maualuga o le maualuga o le toto, masini valve, vaʻa. O le gaogao i lalo ifo o le ivi e masani ona aliali mai i tua o le gaioiga faaletino. Faʻatasia ma le vave vaivai, vaivaiga, faateleina le fua o le fatu.
  5. O faʻafitauli o le rheumatic o le uaina:

    • faʻaleagaina le mea faʻapipiʻi o le sooga i le musika musika, ona o le faʻavaivaia o maso o le taʻavale masini;
    • costochondritis. O le afaina o le kalama e fesoʻotaʻi le sternum ma le iʻuʻai, faʻaosoina ai se tiga poʻo le tigaina i le itu i lalo o le pili, lea e tupu i le taimi o le manava loloto. Taua: o le rib chondrites e mafai ona faigofie ona fenumiai ma se fatu fatu ona o foliga tutusa. O le eseesega, o le tiga mai le chondris e faʻapupulaina i le palpation, mai le fatu fatu - e le faateleina;

    • pine namu. Hernia / deformation o le intervertebral disord, o le oona, osteoporosis, spondylitis e mafai ona afaina ai le nerve / nerve i le vavaela, e faaalia i le mu, tiga i le itu, tingling or numbity;
    • gaioiga o ivi ma afaina i le itu tauagavale. O le tiga e oʻo i le malosi faʻatasi ma le gaoioi o le tino i luga ma le manava loloto, "lafoaʻi" pe a uma ona tago i fualaau oona;
    • sarcoma i luga o le ivi. O maʻi sili ona leaga o le aiga o Ewing sarcoma o se faʻalavelave leaga lea e gaosia ai ponaivi ma mea vavalalata. O lenei ituaiga o leʻo e iloagofie e se falemaʻi malosi, vave faʻalauteleina o le gasegase o metastases, o se pasene maualuga o toe foʻi. O le matautia o le faamai ua matua faateleina i le mea moni e faapea o iʻuʻai e latalata i totoga taua - o le ogalaau o le Central Nervous System, mama, ma le fatu.
  6. Manua

    O le tiga ogaoga i le itu i lalo o le ivi e mafai ona mafua ai mafuaʻaga masini. O le faʻaleagaina o le gasegase, paʻu, gaʻo susu e tupu i taimi o aafiaga faaletino fafo (aʻafiaga, pa'ū). O manua e ono mafai ona fesuisuiai ese - mai faʻamaʻi pipisi i fusi / vaʻa i 'auʻuʻusi, lea e mafai ona oʻo atu ai i le malepe o totoga i totonu.

  7. Neuragia

    Faʻailogaina Intercostal neuralgia e tupu pe a afaina pe faʻafefe ia faʻasalalauga intercostal. O le tiga o loʻo faʻaalia i le tele o faʻaaliga: paroxysmal, faʻavaivaia, tatui, mataʻutia, mu. Aʻo faʻatasi ma le vevela maualuga, faʻamaeʻaina o le paʻu, mimiti musele, faʻateleina i le tulaga o suiga faafuaseʻi, tale, sneezing, faʻafefe i totonu o le lumbar ma lalo o le scapula.

  8. Faamai o le tagi:

    • pleurisy (tauagavale). O le gaioiga o le mu, e maua i le pulmonary membrane, faatasi ai ma le faʻaaogaina o le fibrin (maualuga maualuga mole molemene) i luga o lona tulaga ile foliga vevela, faatasi ai ma le faʻaleleia o le vai i totonu o le valavala uʻamea - i totonu o le mea faʻapitoa. O lagona tiga i lalo o le pili o loʻo fesootaʻi ma le tale, manava, faʻagasolo i le isi itu. Faʻailoga faʻapitoa: o le mamafa i le itu tauagavale o le sternum, o le susu, le manava o le tino, fulafula o vevela o le tino, pallor o limbs / faces, sweating, fiva, manava manava;
    • pneumonia (agavale tauagavale). O le afaina o le tino i le pito i lalo o le paʻu tauagavale e mafua mai ai le foliga mai o le paʻu (60-65% o mataupu) poʻo le "tigaina" (35-40%) tiga i le hypochondrium. Pomaonia "amata" i se maʻi malogo, general malaise, afu i le faai, vaivaiga. O se fale faʻalauteleina o le maʻi e aofia ai le fiva ma le tale ma le tele o purulent sputum.

  9. O faʻamaʻi o le pancreas:

    • pancreatitis. O se faʻaaliga masani o le tino pancreatitis o le tiga ogaoga i le itu tauagavale i luma ma le vailaʻau faʻatele. Faatasi ai ma le pancreatitis, o loo i ai pea ma manino le faamatalaina o lagona tiga, lea eo faatasi ma le vomiting "punavai" faatasi ai ma se vaega o le talo lea e le aumaia ai le toomaga. O le faateleina ma le faaleagaina o le ulu o le okeni e mafua ai le jaini mata, faatasi ai ma le faamaninoina o le nofoa, lanu uliuli o le urine, samasama o le paʻu. O le faagasologa faifai pea e faʻaalia i le tigaina o le tiga i lalo ifo o le iʻu, o le vevela o le vevela, leu, le oona i le gutu;
    • maʻi o le pancreatic. E leʻo iai se isi faʻamaoniga, sei vagana ai le tiga ma le faaumiumi o le tiga i lalo o le pili ma i le ogatotonu o le manava, o le mea lea o le neoplasm leaga e masani lava ona maua i na o vaega mulimuli.

E tiga i lalo o le pili i le pito i lalo

Paʻu i le itu o loʻo i lalo o se faʻaauau pea ma o le amataga muamua o le faʻalavelave faʻamaʻi. O lagona tiga e tulai mai faafuasei, "i se tulaga tutusa" - e le o muamua atu i ai soo se tuusao ma e le faalagolago i le taumafaina o meaai. Faʻasalaga faʻamalosi i le 15-20 minute, o le alualu i luma o le faʻamaʻi e oʻo atu ai i le mutaaga o se tiga ogaoga, o se mea leaga le iloa, aua o loʻo faʻaalia ai le taofi o le gasegase o le gaogao.

E tiga i lalo o le pili i tua

O lagona tiga e tulaʻi i tua o le pili, faailoa mai le i ai o patho o le fatugavale tauagavale:

O le tiga i le itu tauagavale o le hypochondrium e ono oʻo mai i tua ma le faʻaogaina o le myocardial, lea e masani ai le faʻasolosolo o le tiga o le "feoaʻi", faʻaalia i le lima agavale, neck, lalo o le scapula, i le itu tauagavale. O isi faʻaʻailoga: muamua-valea, vevela, puupuu le manava, leisa.

Paʻu i lalo o le tauva, e le o faʻatasi ma faʻamaʻi

O le le lava i le itu e mafai ona aliali mai i le taimi o le malosi o le tino - e tupu lenei mea pe a le sauni le tino mo le sili atu le mamafa, lea e vave ona faateleina le maualuga o le toto: o vaʻa, e aofia ai le mea saʻo saʻo, faʻafefeteina le lautele, faʻafefeteina le tiga i le itu taumatau, tuʻuina i le itu tauagavale o le hypochondrium. O nisi taimi o lagona tigā e tulaʻi mai i le maamaʻa o se ogalaau / gaioiga - e mafua mai i le faʻafesoʻotaʻi o le pito i luga o le tauagavale agavale ma tino i totonu.

Faʻamatalaga ma togafitiga

O le tiga i lalo ifo o le 'augavale tauagavale o se faʻataʻitaʻiga matautia, o le mea lea, o fualaau o fualaau oona e le taliaina, talu ai e mafai ona oʻo atu i faʻalavelave ma faʻateleina ai le ata o le maʻi. Levopodbedrennaya lokalizatsiya tiga syndrome e manaʻomia ai faʻatalatalanoaga faʻapitoa ma tagata tomai faʻapitoa - fomaʻi suʻesuʻe, traumatologist, fomaʻi faʻamaʻi pipisi, gastroenterologist, fomai tipitipi. O le tele o tagata mamaʻi i tiga i lalo ifo o le iʻai o loʻo manaʻomia ai togafitiga faʻafuaseʻi faʻapitoa, e masani lava i falemaʻi mulimuli mai. Afai o le lagona o le tiga e faʻaalia, aua le faʻaitiitia i totonu o le 25-30 minute - o le mafuaaga lea mo togafitiga vave i le falemaʻi.