Tagata soifua, Matua, O le a se Tamaitiiti o le a Tasi

E oo lava i aso anamua, na manatu tagata o loo i ai se mea e pei o le pepelo, ma e fiafia i lenei mea, e pei ona faamaonia e tusitusiga anamua. Ae na o le ogatotonu o le seneturi XIX, o le tele o tulafono faatonutonu o le gafa tupuaga na maua e le tagata suʻesuʻe o le biologist Gregor Mendel. O le laasaga muamua lea i luga o le auala i le gaioiga o loo i ai nei. Ma i le ogatotonu o le 20 seneturi, na amata ai suʻesuʻega faasaienitisi o kemikali e pulea ai le agavaʻa. I le 1953 na faʻamalamalamaina ai le DNA, ma o lenei mea na avea ma se tasi o taimi sili ona taua i le talafaasolopito o le biology. Ma o lenei ua iloa e tagata uma o DNA o se acid deoxyribonucleic, lea e aofia ai faʻamatalaga faʻasolo. O le DNA o loʻo aofia ai faʻamatalaga e uiga i se tagata, e uiga i ona uiga faʻalelei ma ona uiga. O potu taitasi o le tino o le tagata e aofia ai tulafono DNA e lua - mai le tina ma mai le tama. O le mea lea, o le DNA faamatalaga o le "fefiloi", ma o se tuufaatasiga o foliga e le mafaatusalia i tagata taitoatasi, e na o ia, e aliali mai. O ai o le a foliga tutusa i ai le tama-matua po o le tamā, pe o se tinamatua poʻo se tamamatua? O le autu o la tatou tusiga i nei ona po o le "Human Ethics, Parents, What a Child Will Be".

O le a le tuufaatasiga o le kenera, e matua faigata lava ona fai. O loʻo taumafai tagata e vaʻai, ae o le natura ma genetics o loʻo na o le faia o la latou galuega. I le faʻavaeina o se tuufaatasiga o foliga vaaia o le tamaititi, e malosi le malosi (puleʻaga) ma le vaivai (koto). O aʻafiaga faʻapitoa e aofia ai le lauulu uliuli, faʻapea foi ma le vavalalata; lanu enaena, lanu meamata-lanu meamata; paʻu uliuli; mataʻu i tagata; mea lelei Rh; II, III ma IV toto ma isi faailoga. Latou te aofia ai foi se isu lapoa, o le isu ma se manulele, taliga tetele, laugutu taula, se muaulu, se auvae malosi ma isi "foliga" matagofie o foliga vaaia. O uiga vaivai o le tino e aofia ai le mumu, malamalama, lauulu saʻo; lanu uliuli, mata lanumoana; malamalama paʻu; lalelei i fafine; tulaga le lelei Rh; Le ituaiga toto ma isi faailoga. O le malosi ma le toe faʻavaivaia o gafa, e nafa ma le vaʻaia o nisi faʻamaʻi.

O le mea lea, ua maua e le tamaititi se seti o gutu iloga. Mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai e se tamaititi ona maua le lanu uliuli o le tama, o le lanu enaena o tina, o le lauulu mafiafia o lauulu ma le tamamatua o lona "au maaa". E faʻapefea ona foliga foliga o le faʻatulagaga o tofi o genes? E tofu le tagata ma le lua genes - mai le tina, ma mai le tama. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tane ma le ava ei ai mata lanu enaena, ae o ia i latou uma e iai se gafa e gafa ma le lanu uliuli e maua mai i matua. I le 75% o mataupu o le ai ai se tamaititi lanu enaena, ma i le 25% - ata lanumoana. Ae o nisi taimi, e fananau mai mātua māmā i tamaiti, aua o matua na i ai se gutu e gafa ma le lanu uliuli o mata, lea na tuʻuina atu ia i latou, e le gata mai o latou matua, ae le foliga mai e sili. I se isi faaupuga, e sili atu ona faigata ma sili atu ona faigata nai lo le tauiviga o le puleaina ma le toe faʻavaivai.

O faʻamatalaga mai fafo o le tagata o le taunuuga o le faʻafefiloi o ituaiga, o le mea lea o le taunuuga e le mafai ona valoia i taimi uma. Seʻi o tatou tuʻuina atu se isi faʻataʻitaʻiga ma le lanu o le lauulu. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se tamaloa o loʻo i ai se gafa iloga mo le lauulu uliuli, ma o se fafine ei ai se gaʻo e le toe faʻaaoga mo lauulu sinasina. O la latou tama, atonu o le ai ai se paolo malulu o lauulu. Ma pe a tupu ae lenei tamaititi, e mafai e lana lava fanau ona fulufulu lauulu. Aisea e mafai ai lenei mea? Mai matua, na maua e lenei tama ia genes e lua-o le gutu iloga o le lauulu uliuli (lea na faʻaaliina) ma le gutu o le lauulu lauulu enaena. O lenei gasegase faifai pea e mafai ona fegalegaleai ma le tino o le paaga i le fananau mai o le tama ma manumalo i lenei "taua". O le mea lea, e mafai e se tagata ona maua faʻatoʻamea e oʻo lava mai aiga vavalalata, mo se faʻataʻitaʻiga, mai se tina matua matua, lea e mafai ona avea o se mea e ofo ai matua.

O nisi taimi e mafai e le itupa tutusa ona faatino ni galuega i le taimi e tasi. Mo se faʻataʻitaʻiga, mo le lanu mata o loʻo i ai le tele o kenera o loʻo tuʻufaʻatasia i auala eseese. Ae o nisi masani e mafai ona maua. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le a le maua ni tamaiti lanu moana lanu moana. Ae o tamaiti lanu enaena e masani ona fananau mai i ni lanu enaena (faatasi ai ma fesuisuiai eseese o latou foliga) matua, ae e mafai ona fanau fanau lanumoana. I matua ei ai foliga lanu moana po o le paʻepaʻe, atonu e foliga mai, o le ai ai ni tamaiti lanu-lanumoana pe tilotilo.

E faigata ona vavalo i le tuputupu aʻe o le tamaititi ma le tele o vae. O nisi mea e faʻatatau i lenei po o lena tuputupu ae e mafai ona maua, ae o mea uma e le gata e faalagolago i genetics. O le mea moni, o matua maualuga ei ai se tamaitiiti e sili atu nai lo le averesi. Ae o le tele lava e faʻalagolago i le faʻaaogaina e le tina o le lumanai i le taimi o le maitaga, pe faapefea ona fafagaina le pepe, oa maʻi na ia maua, ma isi. Afai o le tamaititi o se tamaititi e lelei ma fafagaina lelei, moe, gaoioi tele, alu i taaloga, ona maua ai lea o avanoa uma e ausia ai le maualuga o le tuputupu aʻe. E le gata i lea, o nisi taimi o foliga vaaia e tuʻufaʻatasia i tamaiti mai matua, foliga vaaia.

Uiga o uiga, amio, e pei foi ona faasalalauina genetically, ae e matua faigata lava ona vavalo. Ae o le natura o le tamaititi e le na o le fatuga, o aoga foi, siosiomaga, tulaga i le sosaiete. E faʻaaogaina foi e tamaiti uiga patino pe a talanoa ma o latou matua, o le mea lea e tatau ai i matua ona mataala ma mataala - faʻaalia uiga lelei, faʻaali i tamaiti se faʻataʻitaʻiga lelei o amioga.

Ma, o le mea moni, o le maualuga o le atamai, tomai faalemafaufau, manaʻoga i sciences eseese, sailiga, mea e fiafia i ai, e mafai ona faasalalauina genetically (probability - e oʻo i le 60%), mo se faataitaiga, faʻamalosi i musika, siva, taʻaloga, numera, ata ma isi. E le gata i lea, e oo lava i le tofo, manogi ma le lanu e fiafia iai, mo se faataitaiga, alofa mo vevela pe suamalie ma tutusa.

E i ai le manatu e sili atu tamaiti e pei o se tina, ma teine ​​e sili atu i le tama. E moni lenei mea, ae na o sina vaega. Ma o le mea moni, o tama e masani ona pei foliga o lo latou tina, aua latou te maua mai lona X-chromosome, lea e aofia ai le tele o kenera e nafa ma foliga, ma mai le pope latou te maua le Y-chromosome. E maua e teineiti le X chromosome tutusa mai o latou tamā ma tina, o lea e mafai ai ona tutusa i laua uma, ma le isi matua.

Le tamaʻitaʻi a le tamaititi e leʻi fanau mai e faʻalagolago atoa i le tamaloa. O vailaʻau tamaʻitaʻi e naʻo X-chromosomes, o lona uiga o soʻo se ovalu ao faʻamalosi, taʻitasi, e naʻo X-chromosomes. Ma o tenefene feusuaʻiga tane e aofia uma i le X ma le I chromosomes. Y-chromosomes e nafa ma le tane i le tamaititi. O le mea lea, afai e feiloai se tamaʻitaʻi X chromosome male chromosome male X, o le a fanau mai se teineititi. Ma afai e faʻafeiloai e se fafine X le chromosome se chromosome I, ona fanau ai lea o le tama.

O le mea moni, e le afaina pe o le a le uiga o feusuaiga o se tamaitiiti, ma o le a le lanu o le ai ai mata ma lauulu. O le mea e sili ona taua mo le tamaititi ia maloloina ma fiafia, ma ona matua foi! O lenei ua e iloa le taua o le fatuga o tagata, o matua, o le a le tamaitiiti, e faalagolago i lou uiga faʻamaoni! Aua nei galo e taitaia se olaga saʻo!