Togafitiga o le manava, manava manava i tamaiti

O le tigā ma le manava faʻapitoa o loʻo faʻaalia mai i ni taʻaloga e le masani ai ma vaʻavaʻa. Talu ai o le manava manaia i tamaiti e masani lava, e masani lava e le tele se taulaiga, i le taimi nei e mafai ona i ai ni ogaoga o taunuuga - mo se faataitaiga, le manava, lea e afaina ai tamaiti, aemaise ile taumafanafana.

O le nofoa o se tamaititi e susu, e masani ona tele ma e foliga mai o le vai, o lea e faigata ai i matua ona malamalama pe o soifua maloloina pe o maua le manava ma le manava. E taua le iloa o isi faʻaʻailoga o le manava manaia ina ia iloagofie i le taimi, feutagai ma se fomaʻi ma aloese mai le sili atu ona lamatiaga. Faʻafefea ma pe faʻapefea ona togafitia le manava manaia i se tamaititi, saili i le tusiga i luga o le "togafitiga o le manava, manava i se tamaititi."

Maʻi le manava

O lenei manava manava o le masani masani lea, e le itiiti ifo i le 2 vaiaso, o lona amataga e mafai ona siama pe viral. E le gata i lea, e tupu i le taimi e ave ai vailaʻau maʻoti, aemaise o vailaau faʻamaʻi, lea e faʻaumatia ai le togalaau oona. I le mataupu mulimuli, pe a maeʻa pe faʻavevesi togafitiga, e toe faʻaleleia le laʻau ma manava le manava.

O le manava manaia ma le manava

E sili atu i le 2 vaiaso le umi. O mafuaʻaga autu o le manava faʻaʻumiʻumi o tamaiti - le faapalepale poʻo le mativa vaivai o nisi o mea (lactose, gluten) poo vailaʻau o le intestinal (giardiasis).

O faʻaʻailoga taatele o le manava ma le manava:

Rotavirus o se mafuaaga taatele o le manava manaia o aʻafiaga amata, o le taatele i tamaiti. Faatasi ai ma le faamatuu o le manava, o le tamaitiiti ua vaivai ma vaivai, toetoe lava a le 'ai pe inu. Afai e paʻu, e paʻu ona mata, ma i totonu o le nofoa o loʻo i ai le toto, e tatau loa ona e faʻafesoʻotaʻi se fomaʻi, aua o faʻamaoniga sili nei.

Paʻu maʻi

Iniseti o le mafuaʻaga autu lea o le manava i tamaiti. O nei faʻamaʻi pipisi e mafai ona mafua mai i siama, faʻamaʻi ma tele lava i faʻamaʻi. I le taimi nei, e sili atu ma le 70% o meaola ninii e mafua ai le manava ua iloa. E masani lava i tamaiti laiti e tupu ai aia tatau rotavirus - o le mafuaʻaga o le sili atu ma le 50% o falemaʻi falemaʻi a tamaiti ma le manava.

Sini o togafitiga

- Faʻaleagaina ma faʻaumatia ai siama, mafua ai le mumū. O lea manava manaia ua taua o le osofaia.

- Atiaʻe ni toxins e faʻaosofia ai le faʻamalosiina o vai ma eletini eletini (sodium, potassium, ma isi mea) mai siama o le iniseti i totonu o le tui o le intestinal ma puipuia ai le toe faʻasoa. O lea manava manaia ua taʻua o le failautusi.

Togafitiga

E taua tele le tuʻuina atu i le pepe o se vaifofo faʻafoʻi ole apalai i le vave e mafai ai. E tatau foi ona ia ofoina atu le suavai - masani, ae itiiti ile laitiiti, e tusa o le 1-2 sipuni, e tusa lava pe maʻi le tamaititi. Afai o le vomiting e le faʻaitiitia pe mamafa, faatali mo le 15 minute, ona toe ofoina atu lea o le pepe i se vai. O le tele o le vai ma le umi o le taumafataga e faʻalagolago i fautuaga a le fomaʻi ma fesuisuiaʻi e fuafua i le ogaoga o le manava ma le maualuga o le faʻalalauina. Afai o le tamaititi ua maʻi tigaina poʻo se faʻalavelave matuia i le tulaga lautele, faʻapea foi le le faapalepale i fofo faʻamamaina, e tatau ona tuʻuina i le falemaʻi ma faʻaauau pea ona toe faʻatumu le gaioiga o le gau. A maeʻa le osofaʻiga o le manava faʻapitoa, e fautuaina e faʻafeiloaʻi le tamaititi i se paleni taumafa ina ia toe faʻafoʻi le paleni o meaʻai. Faatapulaa lau meaai masani. O vaifofo tautala mo le toe faʻaleleia o le tino e avea ma vaega autu i le togafitia o le manava. O nei vaifofo o loʻo i ai le suka ma le sima e manaʻomia e toe faʻafoʻi ai le paleni masani o le vaega o meaʻai. O faʻamatalaga ua faʻatau atu ua maeʻa ona fai pe i le ituaiga o taga ma paʻulaʻau, lea e tatau ona faʻamaʻapeʻa i totonu o meaʻai vevela poʻo vai inu. O nisi o vaifofo e afaina ma e sili atu ona manaia mo tamaiti.

Afai ole susu ole susu, e tatau ona faʻaopopo le aofaʻi ole fafagaina ole fafaga susu. Afai e inu e le pepe susu susu, e tatau ona faaseeseeseina (pe a ma le 12-14 itula). I lenei taimi uma e manaomia le ofoina atu o le tamaititi na o le vaifofo vai, ona tatau ai lea ona toe foi i le fafagaina o fua o susu. Ae o suʻesuʻega ua faʻaalia e sili atu ona aoga le amataina o le fafagaina o le pepe i le taimi lava lena, e aunoa ma le tuʻuina atu o le inumaga e toe faʻaleleia. E tusa pe aoga le tuʻuina atu o le pepe i le taimi o le manava, o loʻo i ai le feteenaʻiga: e talitonuina o le susu susu ma le suka (lactose) e aʻafia ai le mucosa o le intestinal i le taimi o le manava o le manava. O le isi mataupu o le fefaaaliaiga o taofi o le faaaogaina lea o fualaʻau susu e aunoa ma le lactose poo faʻatasi foi ma aʻafiaga o fualaau. E masani ona talitonu e tatau ona tuʻuina atu i na o mataupu filifilia, faatasi ai ma le faʻamaonia poʻo le faʻamaʻi umi. O le faʻatagaina i le taumafataga o meaʻai na 'ai e le tama ao lei amataina le manava e tatau ona tupu malie, mai le aso lona lua. E mafai ona tuʻuina atu i tamaiti le falaoa falaoamata poʻo le mamae o fualaau fualaau (faʻi, apu), tamaiti matutua - mamae mama, kāloti, meaʻai paʻepaʻe kuka po o iʻa paʻepaʻe, yogurt masani. O isi oloa e mafai ona faʻaopoopoina malie, ae i nai aso muamua e aloese mai i latou o loʻo i ai se aafiaga tele. O le le paleni o meaai i le amataga o le manava o le a tafe atu i le faateleina o lona umi.

O vailaʻau e seasea manaʻomia, o fualaau faʻamaʻi ma faʻamaʻi faʻamaʻi e faatonuina i na o mataupu filifilia. O vailaau faʻasaina ua naʻo tamaiti laiti lava, pe afai ei ai se tulaga lamatia o le faʻalauteleina o le faʻamaʻi, poʻo tamaiti e vaivai le puipuiga, ma faʻamaʻi pea, pe a uma ona suʻeina meaola ninii e mafua ai le manava. E masani lava o se vailaau faʻasaʻo ua faʻamaonia e togafitia se faʻamaʻi faapitoa. I lenei tulaga, ua faamaluluina faailoga. I le taimi nei, e leai ni vailaʻau e faʻafefe ai le manava o le toto. O vailaʻau faʻasolosolo masani e masani ona le aoga, e matua taugata ma e oʻo lava i le faʻafeagai. O lenei ua matou iloa le auala e togafitia ai le manava, manava i se tamaititi.