Chewing gum: o lona lelei ma le faʻaleagaina


O le a se mea tatou te iloa e uiga i kene? E matagofie ia "namozolila" o tatou mata i pisinisi, alofa ia tatou fanau ma o nisi taimi tatou te faalumaina ai i tatou lava pe afai ei ai se sauniga taua. Ae o le a le mea tonu lava o lenei komipa, o ona lelei ma le afaina mo i matou ma a matou fanau le tumau o fesili tatala. Ae e le o se mea e le masani ai.

O le tanu i nofoaga faitele e mautinoa lava e feteʻenaʻi ma se leo lelei, ae o nisi taimi e na o le tatau lava. O le mea moni, e mafai e le komipa ona ofoina atu le sili atu nai lo le manava fou ma le fiafia. Ae leʻi faia se tala e uiga i aoga o lenei oloa, e tatau ona faia le faʻamatalaga lenei: o le kulumu e mafai ona aoga pe afai e leai se suka ma pe afai o lona taumafaina e le silia le 30 minute i le aso.

Talafaasolopito o le kulumu

E talitonu aloaia lava o le kulumu na faia i le ogatotonu o le 19 seneturi. I le 1869, na maua ai e Viliamu Faataitaiga mai Ohaio se pateni mo lana oloa, o se masini masei i le faiga o le plastine. O lenei kuki sa i ai lona lava manaia tulaga ese e foliga tutusa ma le fafie. E foliga mai na vaivai le taofiofi o le kulumu komi, seʻi oʻo i se taimi mulimuli ane, e le o se mea suamalie ma sili atu ona suamalie i mea sili ona fiafia ma masani ai. E na o le onosefulu tausaga mulimuli ane na maua ai e le suimeni se foliga faʻaonaponei. American Walter Dimar na mafai ona maua le paleni lelei i le va o ona vaega: 20% paʻu, 60% suka poo le sui, 19% suamalie ma sana 1% o meaʻai. O le faailoga autu o le lelei o le gaʻo, o le mea moni lava, ma sa tumau pea lona malosi.
O le mea moni, o le suimui na oʻo mai i tagata i le taimi muamua. Pe sili foi - i taimi anamua o Neolithic. Ua maua e tagata suʻesuʻe i le eleele suʻesuʻe kopi o nifo i vaega o resini. Sa sili atu le fiafia o Eleni anamua i le ogalaau o laau ola, e ese mai le Maya, o le sa faaaoga le sapodil wood resin.

I aso nei, ua faʻavae e le au fitafita a Amerika se ituaiga fou o fualaʻau e maua ai vailaau faʻasaina e mafai ai e fitafita ona "pulumu" o latou nifo i luga o le malae. O aoga o lenei mea fou faatoa iloa - o le a sili ona aoga i le tele o tagata pisi faapitoa. O le isi ituaiga o mea fou faatoa maua e saienitisi Amerika o le kulumu ma le caffeine, lea e mafai ona taofia fitafita i luga o le malulu mo se taimi uumi ina ia latou le iloa le vaivai po o le moe.

Faʻaleleia atili o le vailaau o le oral

O le tosimiti o se puipuiga lelei e faasaga i caries. O le faaaogaina i le aso o le kofe ma le uaina mumu, e faapena foi i le ulaula e suia ai le lanu o le uila tele o leo. Ae matou te iloa uma lava o le mama o nifo o se faailoga taua lea o lo latou tulaga. E moni e leai se tasi o le kulumu e mafai ona "gafatia" na o ia i nifo i luga o nifo, ae o se vaega lelei lea e faʻafefe ai.
Tulimu e lagolagoina le gutu susu, e faʻaleleia ai le salivation, ma fesoasoani i le taui mo le le lelei o le malosi o le vailaʻau i le nifo nifo ina ua uma ona 'ai. I le tutusa, o le nifo e faʻamamaina e ala i le "faʻapipiʻi" mea totoe o totoe i le fusi. Latou te pipii mau i ai, ma o le mea moni, o ia mea o totoe o se tasi lea o mafuaʻaga autu o caries, lea e iu lava ina faaleagaina ai le puipui o le nifo. E le tatau ona galo ia i tatou le manava fou. Tulimu e toe faafouina - e mautinoa lava lenei mea. Moni, o lenei faagasologa ua faatapulaa i le taimi.
E tatau ona tatou faʻaeteete i le filifilia o le suimui mo a tatou fanau, ina ia le afaina ai. O nifo o tamaiti e matua afaina lava i le suka (o nisi taimi e mafai ona maitauina le pogisa ma e oʻo lava i le pala o le susu, lea e mafai ona tupu i ni faafitauli ogaoga ma nifo tumau). O le a aoga pe a fai o le kuki tatou te faʻatau mo tamaiti e le aofia ai le suka ma faʻamaoaigaina i le fluoride ma le xylitol. O le xylitol lea e puipuia lelei ai le fausiaina o plaque ma caries. o lona faʻaaogaina mo nifo e faigata ona faʻatauvaʻa.

E taua le manatuaina e leai se kuki e mafai ona sui ai le fufuluina o nifo ma le tosusu - o lona lelei ma le afaina e mafua ai le feeseeseaiga, ae tasi le mea e le mafai ona faʻamagaloina - e tatau ona e fufuluina ou nifo i soo se tulaga. Kāreti ma apu, i le isi itu, e le aoga i lenei itu.

Tuufaatasiga o le puipuiga i le oral vavao

O le manogi manogi, ioe, e le o se mea sili ona manaia e mafai ona tupu ia i tatou. Ae, o le mea e lelei ai, o le mint chewing gum o loʻo tauivi lelei i lenei faafitauli, faʻasese ma taofi le manogi mai le gutu. Ae o le a aoga, pe afai o le chewing gum o loʻo i ai le siama o le lactic acid, ma tausia le paleni o siama o loo i ai i totonu o le vavagana o waha. O loʻo iai nei ituaiga uaea ma e sili ona lauiloa i nisi o atunuu. I le faʻaopoopoga, o nisi o gumisi ua faʻamalosia i le lactate alumini, lea e faʻaitiitia ai le tafe mai le gaʻo ma faʻaitiitia ai le mumū. O lenei vailaʻau faʻamalosi faapitoa - o ona lelei mo tagata o loʻo mafatia mai faʻamaʻi pipisi, iloiloina ma faʻamaonia e tagata tomai faapitoa.

Faʻapipiʻi o le eleʻele e ulufale atu i le esophagus

O le mea moni lenei - o le kulumu o loʻo i ai se aoga aoga i luga o le tino. Ona o le mea moni e faapea o le faagasologa o le ulaina o le gaosia o le suka e faateleina le tele, e sili atu ona foloina. Saliva e faʻaleagaina le malosi o le suauu ma mafua ai le faʻaleleia o le eletise e puipuia ai lona liliu ese mai le manava i totonu o le esophagus. Na maua e tagata suʻesuʻe i le Kolisi a le King i Lonetona oi latou e masani ona fufulu suʻisu mo le afa itula talu ona faʻamaʻaina e le gata na puipuia ai nifo mai le pala, ae na puipuia ai foi le toe faafoi o meaʻai ma le suka i le esophagus. O lea e mafai ai ona e mafaufau i le taofiofi o se auala aloaia e faʻafefe ai le fatu.

Puipuiga mai le otitis media o le taliga ogatotonu

O le otitis o se "avanoa", e masani lava o tamaiti laiti, oe masani ona mafatia i faʻamaʻi pipisi faʻamaʻi. Ae o saienitisi mai le Iunivesite o Finnish na iloa ai e mafai ona faigofie ona puipuia mai siama o le taliga pe a fai o le kesi e aunoa ma le suka ma le xylitol. E mafai ona ia taulimaina ma le manuia le pala o le nifo ma le siama o loʻo i totonu o le pupuʻu, ae faʻapea foi ma le pneumococci, lea e mafua ai le mumū o le taliga ogatotonu.

Faʻaitiitia le faʻaogaina o kalori

Na manatu tagata suesue a Amerika e le mafai e le kulumu kesi e leai se suka ona aoga le pulea o le mamafa e ala i le faʻaitiitia o le kalori. O le suʻesuʻega sa aofia ai le 35 tane ma fafine soifua maloloina oe na suʻeina le kulumu mo le 20 minute ao leʻi oʻo i le taeao, ona sosoo ai lea ma le lua taimi ao lei faia le aoauli. O taunuʻuga na faʻaalia ai o tagata auai uma na 'aina le 67% le itiiti ifo o kalori ma le' aiga o le afiafi nai lo le masani ai. Ma, o nei calories e lei mu mo se aso, ae ua liua i le mama - o lea na maua ai e le tino atoa le 5% o le malosi. E talitonu saienitisi o lenei sailiga e mafai ona faʻaaoga lelei e faʻafefe ai le meaʻai.

Faateleina le tomai e aʻoaʻo ai

O se polofesa i se iunivesite Siamani na oʻo mai i le faaiuga e faapea, o le gasegase o gaoioiga e afaina i le faagasologa o le toe gaosia o mafaufau i le faiʻai i le maualuga televave. E mafua lenei mea i le mea moni o le faiʻai e sili atu le toto ma tuʻuina atu le sili atu o le okesene pe a galue le au. O le suʻesuʻega, lea na faia e tamaiti mai le tele o aʻoga, na faʻaalia ai le maualuga, taliaina ma le mafai ona taulotoina, e 20% pe a fai o le kesi.
I se isi suʻesuʻega, ua faʻamaonia e saienitisi e faʻaleleia e le suimui le gaosia o le matematika. I le faʻataʻitaʻiga, e 108 tamaiti aoga mai le 13 i le 16 tausaga le matutua, oe na kopiina i le matematika lesona, na auai. 14 vaiaso mulimuli ane, o suʻega o suʻega na faʻaalia ai o i latou na gaosia kusi na maua ai le 3% sili atu i luga atu o isi. E le gata i lea, na matauina e le au suʻega o le "faimamago" tamaiti e manaʻomia se taimi e malolo ai ma e itiiti le faʻalavelave i le popole.

Puipuiga o faalavelave

E masani lava, ao nofo i le uili mo se taimi umi, ua vaivai le avetaavale ona o se faaitiitia iloga o lona maualuga. O le fuainumera faʻamaonia: o faʻalavelave faʻafuaseʻi lona fa ona o le vaivai, le mautonu, poʻo se taimi e le maua ai le faʻamoemoe o le avetaavale. Ma afai e te inu i luma o le malaga uumi o kofe - o le a aoga i lenei tulaga? Sa maua e saienitisi Sipaniolo mai le Iunivesite o Saragoza se isi, sili atu ona taliaina ma sili ona lelei le auala - o le mimiti aʻo mumu. E faaopoopo i le faafouina o le mānava, taofi pea le faiʻai i taimi uma, ma faʻaopoopoina le faʻatupulaʻia ma le gafatia e tali vave. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le vaitaimi o le Taua a Korea, na faʻaputuina ai le autau a Amerika i se pulu faʻapitoa faapitoa ina ia mafai ona faʻapitoa e mafai.

Fesoasoani i le maʻisuka

I le taimi nei, e faitau miliona tagata e mafatia i le maʻisuka ma ua faʻamalosi e tuʻuina atu o latou tino ma le inisalini i aso uma e ola ai. O le mea lea o le fesili: "Aisea e le tuuina mai ai le inisalini pei o se piliki?" Ma o le tali, e le fiafia i tagata e faalagolago i le insulin i le mafuaaga faigofie e faʻaumatia ai le inisalini i le taimi lava lea i le gastrointestinal tract. Robert Dale, o se fomaʻi i le Iunivesite o Syracuse, na talosaga mo se pateni mo se kulumu e tau faasaga i le maʻisuka. O lona manatu e faapea, i totonu o lana kulimi faapitoa vitamin B12 e fusifusia i le porotini o loʻo i totonu o le sua. O lenei polotini o loʻo i ai le malosi e puipuia ai le faʻaleagaina o le vaitamini. O le saienisi e fesoʻotaʻi ma le inisalini ma le vitamini B12, ma faia foi suʻesuʻega i fuamoa na faʻaalia ai e mafai moni lava ona tuʻuina atu le inisalini i le toto. Ua faapea mai saienitisi o lenei mea taofiofi e faapitoa le talafeagai mo tagata e maua i le maʻisuka ma o lenei mea fou faatoa maua se lumanaʻi sili.