E te lagona le talavou ma tumu i le malosi. O loʻo i ai pea sau mea e fai, o loʻo i ai pea mea uma i ou luma. Ae ui i lea, faʻaaloalo, popole, vaivai o au soa i le olaga. E te manatu o le tasi po o le lua o le moe e le afaina ai lou ola maloloina. E te manatu o le kofe ae le o le 'aiga o le taeao e le o se faʻalavelave. I le iʻuga, o lou tino talavou e pipisi i le "laiti" sili atu. Ma e tusa lava pe o nisi taimi e afaina, ona e ave lea o se pusa matala. E te fiafia e faʻagalo vave le tiga nai lo le suʻeina pe aisea e afaina ai. E te manatu o oe laʻitiiti e te faanoanoa e uiga i lou soifua maloloina.
Ae o sea tulaga o se mea sese tele! O le taimi sili ona lelei e aʻoaʻo ai lou tino ma aʻoaʻo pe faapefea ona e faʻalogo i ai. E oʻo lava i faʻamaʻi sili ona ogaoga o totoga o tamaitai, e iloa i le amataga, e mafai ona faʻamalolo. Ia sili atu le poto ma vave nai lo le faʻamaʻi lava ia! Afai oe mataala, o le a faʻaolaina oe ao lei osofaia. Ma o le a fesoasoani le fomaʻi aoga ia te oe. Ina ia faʻasaga oe, seʻi o tatou faʻamalamalama tino o le tino, lea e sili ona faigofie i faʻamaʻi eseese. I le taimi lava e tasi o le a matou fautuaina le mea e tatau ona e faia.
Touroid gland . O foliga o le thyroids e pei o se pepe lapoʻa lapoa lea e "nofo" i luga o le ua, i lalo ole larynx. E pe tusa ma le 30 kalama ma e aofia ai se pusa ua tumu i le iodine. O lenei taua taua e maua ai hormones e pulea le metabolism. O ia o le barometer sili ona maaleale o lou uiga. Faʻasolo atu hormones lea e faʻatonutonuina ai le metabolism i le tino. Afai o le thyroid gland e maua ai le le lava o hormones, ona taʻua lea o lenei maʻi o le hypothyroidism. Afai e tele naua hormones - hyperthyroidism. O le Hypothyroidism ma le hyperthyroidism i latou e aafia ai lou uiga ma lou soifua manuia. Le tele o homoni e mafua ai le vaivai ma le le mautonu. O nei faʻamaoniga e le alu ese e tusa lava pe a maeʻa le moe. Omoni faʻateleina e faʻapogai ai le le mautonu ma le popole. E le gata i lea, faatasi ai ma le tele o hormones, e vave tele le gaosiga o le tino, lea e mafua ai ona paʻu vave le mamafa.
O le mea lea, afai e tele taimi e te le fiafia ai mo le leai o se mafuaaga, ia mautinoa e le o le sese o le vevela. Ave le faʻamaʻi aʻo leʻi oʻo i se tulaga ogaoga o le vevela ma le fausiaina o le suiteni. O le tuputupu ae o le lauroid o le lauroid e le gata e le o vaʻaia, ae e matautia foi. Faʻalavelaveina o le sosolo ma le trachea e tupu, lea e faʻafefe ai le manava ma manava. Ina ia mautinoa i le lumanai, siaki le maualuga o le hormone.
Faiva. O lapisi e mafai ona eseese ituaiga - mai le tele o sina apu laʻitiiti i se fagu paʻu. Matau lelei oe lava oe. E sili atu oe nai lo le fomaʻi o le a maitauina le itiiti ifo o le suiga. Afai e te maua se mea fou, ia mautinoa ia taʻu i lau fomaʻi. A maeʻa, o le vaega pito sili lea ona vaivai o le tino. I totonu o le fatafata e mafai ona faʻavaeina e le gata o maʻa ma le fibroids, ae faʻapea foi ma ni manua leaga. O le mea lea, talu mai le luasefululima o masina uma, tasi le vaiaso talu ona maeʻa ona faʻasolosolo, ia suesue oe lava i ou fatafata. I soʻo se asiasiga i le fomaʻi, e tatau ona e tausisi e iai sau fomaʻi maʻi e suʻesuʻeina.
A maeʻa ona oʻo atu i le 35 tausaga i le tausaga, e tatau ona e faia se lipine umauma. A mavae le 35 tausaga, i le lua tausaga, e tatau ona e faia se mammogram. Afai o lou tinā poʻo lou tinamatua na mafatia mai le susu poʻo le ovaries, e tatau ona e faia muamua le ultrasound ao leʻi oʻo i le 20 tausaga, ona faia lea i taimi uma, i le ono masina. E mafai foi ona e faia se suʻesuʻega faʻaletausaga e siaki ai pe afai o loʻo e leaga BRCA1 ma BRCA2 genes (e faʻavasegaina faʻavaomalo). Afai latou te i ai, o le tulaga lamatia o le atiaʻe o le kanesa o le susu e faateleina.
Loto. O le loto ei ai le telē o se moto. Mo le soifuaga o tagata, e tusa ma le 2.5 piliona taimi. O le fufuluina pea o le toto e ala i toto toto, o le aofaiga atoa o lona umi e tusa ma le 90,000 kilomita. E sili atu ma le faalua le va o le lalolagi. E leai se tasi o le a finau mai o le fatu o le tino sili ona taua o le tino i totonu. O le mea lea, amata ona tausi le fatu i le taimi nei. Afai e te ulaula, fai sina mea itiiti, pe 'ai tele gaʻo meaʻai, ona faʻavaivaia lea o lau puipuiga masani mai le atherosclerosis. Ia mautinoa e pulea lau avega, e tusa lava pe oe laʻitiiti. O lana siaki masani o le a lapataia oe e uiga i le toto maualuga. E leitioa a taʻua le maualuga o le maualuga o le toto maualuga o se fasioti tagata. O lenei faʻamaʻi o le mafuaaga autu lea o afaina ma fatuga o fatu.
Aua nei galo e siakiina lou loto ia le itiiti ifo ma le faatasi i le tausaga, faia se mea e fai ai le tino, faia se suʻega toto. Mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai ona e aʻoaʻo e uiga i le leai o se uʻamea. Ma o le le lava o lenei elemene e mafua ai vaivaiga faifaipea ma vave le vaivai. Mai lea taimi i lea taimi, siaki foi le tulaga o le "aoga", "leaga" cholesterol ma triglycerides. O le faʻateleina o le faʻateleina o triglycerides ma le "leaga" cholesterol e fesoasoani i le atherosclerosis ma le maʻi fatu fatu. Aua nei galo o oe e sili atu ona vaivai i osofaiga o faʻamaʻi eseese. Atonu o nisi taimi e faigata mo tamaitai ona iloa lenei mea. E manaʻomia lou faʻalogo lelei i lou loto. O le faʻamaʻi o le myocardial e faʻamaonia e le gata i le faʻanoanoa o le pusa, ae o le manava foi o le manava, leisa, tua o le tiga, tingling of hands, ma e oʻo lava i laua. O nei faailoga e le tatau ona manatu faatauvaa. Ia mautinoa e alu i le fomaʻi ma fai se electrocardiogram.
Loto. O le manava o se taga i le pito o le isophagus, e aofia ai vaega e fa o meaai. Faʻaititia le eleʻele o le eleele. Seia oʻo mai talu ai nei, na talitonuina e leai se mea e ola i lalo o ia tulaga. Ae na oʻo mai i totonu o le manava, o le bacteria Helicobacter Pylori, lea e faʻaosofia ai le fausiaina o maʻi pipili, lagona lelei. O mafuaʻaga masani o le faʻamaʻi o le tino i totonu - o le manava - o le atuatuvale, faanatinati o le 'aina o meaʻai tele ma le masani ona' ai. Afai e tupu lenei mea mai lea taimi i lea taimi, e leai se mafuaaga e popole ai. Ae peitaʻi, afai o le tiga o le manava, fatu o le fatu ma le lagona o le vevesi, e masani ona faʻasalaina oe (aemaise lava i luga o se manava leʻo), ma e le faʻamaʻapeʻa pe a uma se taumafataga, ia mautinoa e alu i le fomaʻi.
E faapitoa lava le ogaoga i nei uiga, pe afai o se tasi mai aiga vavalalata e mafatia i faʻamaʻi gasegase. E mafai ona avea lea ma se faailoilo ua faia se maʻi o le manava. Ina ia aloese mai faafitauli e le lelei, vave ona amata togafitiga. O maʻi mama e le mama e ono mafua ai le kanesa o le manava. I le taimi muamua, na talitonuina o le ulia na faia na o ia lava, ona o nisi sauaga. Ae ui i lea, na maua i se taimi lata mai nei o le ulutala o se siama siama. Ma o le tagata autu autu i le fausiaina o maʻi pipisi o le siama o Helicobacter pylori. E oo atu i le 70% o tagata gasegase ma le maʻi ma le 95% o tagata gasegase e maua i le maʻi ulutala e mafua mai i lenei siama.
Afai e masani ona e faitio i le tiga o le manava, ma o loʻo i ai mataupu o le kanesa o lou manava i totonu o lou aiga, ia mautinoa e le afaina oe ile Helicobacter pylori. Tau lava o se suʻega faigofie e ala i le faʻafesoʻotaʻi le falemaʻi. Ae ui i lea, ia manatua, o le faʻamaonia sili ona saʻo e faia i taimi uma pe a maeʻa. Aua e te fefe i lenei suʻesuʻega ma aua neʻi tuʻuina atu mo se isi taimi. E ui lava e le o se mea manaia tele, ae e na o ni nai minute e saogalemu ai ma e saogalemu atoatoa mo le tino.
Uta ma ovaries. O le matua i le lapopoa ma foliga e pei o se pi. O le faʻapogai o le paʻu toto ile masina taʻitasi. O tiga e mafai foi ona mafua ai le afaina. O lenei maʻi e tupu i le tusa ma le 20% o fafine. Afai e le toe togafitia, e mafai ona oʻo atu ai i le faalēmataʻu. O le mea lea, o tamaitai uma lava a itiiti ifo ma le tasi i le 6 masina e tatau ona alu i se taimi atofaina ma se fomaʻi. Ole suega masani o le gynecology e mafai ona iloa ai le tele o faafitauli o tamaitai ile amataga. Le faʻasaʻoina o mea leaga, gasegase poʻo le faʻasalaga e mafai ona oʻo atu ai i le faʻailoaina o pepe poʻo le kanesa foi. Manatua ia le itiiti ifo ma le tasi i le tausaga e te manaʻo e fai le cytology. O lenei suʻega e mafai ona iloa ai faʻamaʻi pipisi. O le kanesa o le tino, e iloa i se taimi vave e faʻamalolo atoa. I luga o le cytology e tatau ona e sau i le isi 5 aso mulimuli ane pe a maeʻa. 48 itula ao le i faaaogaina e le suesuega le faʻaaogaina o le vai ma le suavai. Nai lo le taele e tatau ona e faʻaulu. O se faʻamaoniga sili atu saʻo e mafai ona faia faʻatasi ma le fesoasoani a le colposcopy. E fautuaina pe afai e masalomia e lau fomaʻi le faʻamaʻi, e ui lava e leai ni uiga manino.
Afai e te lagona le itiiti o le faʻafitauli i totonu o le manava, ma i totonu o lou aiga o loʻo i ai i le aiga lou kanesa, susu poʻo le colorectal cancer, fai i lau fomaʻi e taitaia se ultrasound transvaginal. O lenei faiga e mafai ai e oe ona suʻe ma le totoʻa ma faailoa i se taimi muamua se tumutumu o ovaries.
Mataʻituina lelei lou tino. Faʻatalanoa lau fomaʻi pe afai o loʻo e umi se taimi umi pe leai foi se mea. E tatau ona e popole e uiga i le gasegase o le manava, gasegase pe a uma le feusuaʻi, faʻasalaga vavalalata ma lagona mu pe a e urinate. I ia tulaga, aua nei tolopo le asiasiga i le fomai. E le gata i lea, aua le manatu faatauvaa i le mamafa o le toto poʻo le ogaoga o tiga i le taimi o le tamaʻitaʻi.
Laʻau. O se mea e leai se aoga o le lapoa lea ma se polo tenisi. Ae talu ai ona e fesuisuiai, e mafai ona uʻu i luga ile afa lita o le vai. Aua le manatu faatauvaa i lagona mu i le taimi o le urination. O se faailoga lea o le mumu o le vevela. Afai o le a le togafitia, e mafai ona afaina ai fatugaʻo. O fafine e sili atu nai lo alii le maua o faʻamaʻi pipisi. E mafua ona o le urethra i fafine e puupuu atu nai lo alii. E latalata foi i le va ma le vao, lea e avea o se "vevela" o siama. O le mafuaaga sili ona masani o le cystitis o le siama lea ei ai se siama E. coli. O nei siama, e pei o se tulafono, e le afaina ai i tatou, latou te nonofo i totonu o la tatou vaega. Ae ui i lea, e ono lamatia i latou pe a ulu atu i le urinary tract. Urethritis e masani ona atiina ae i le taimi o le moemoega ona o le micro-trauma i le urethra, lea e faʻaaogaina i le taimi o feusuaʻiga ma masani ai feusuaiga. Afai e leai ni ou uiga le lelei, e lava lava le suʻega o le urine i le tausaga. E faʻatatau i le auʻiliʻiliga, o le fomai e iloilo le tulaga o le vevela ma fatuga. Afai e te faitio i le tiga o le manava, e masani ona e alu i le faletaele ma lagona se lagona mu pe a e vaivai, aua nei galo e pasi se suega o le urine. O faʻamaoniga masani nei o le mumū o le vevela, aua le manatu faatauvaa ia i latou. O se faʻafitauli e leʻi foiaina e mafai ona tupu i se maʻi ogaoga - pyelonephritis. Afai ole toe faia ole iniseti o le urinary, ia mautinoa e feutagai ma se fomaʻi. Atonu e lelei tele le i ai o se ultrasound o fatugaʻo.
Manatua e faʻatasi ma soʻo se faʻamaʻi o le fusi fafine i totonu, e tatau ona e vaʻai i se fomaʻi!