Gutu ao maitaga nai lo le taufaamatau

I le taimi o le maitaga, e tatau ona manatuaina i le taumalulu o le aʻafiaga o le faateleina o le pa'ū, lea e mafai ona oʻo atu ai i taunuuga ogaoga mo le lumanaʻi ma le tamaititi i le lumanaʻi; mafuiʻe a le maalili, lea e mafai ona faʻaosoosoina ai le atinaʻeina o faʻamaʻi pipisi o le tino poʻo le faʻateleina o faʻamaʻi masani; ma o le taumalulu foi o se vaitau o faʻamaʻi pipisi o faʻamaʻi viral. E faʻapefea ona le maua le malulu ma e le maʻi ao faʻatali mo le tamaititi, saili i le tusiga i luga o le autu "Fuga i le taimi o le maʻitaga nai lo le taufaamatau."

Auala e sopo

I le taimi o le maitaga, e oʻo lava i le leai o se aisa malulu, o le aʻafiaga o le pa'ū laʻititi e faʻaleleia. E tupu lenei mea mo mafuaʻaga nei:

• suia o le ogatotonu o le kalave ona o le faʻafefe muamua;

• faigata i le toe iloiloina o mea tonu i lalo o ou vae, ona o le manava lapopoa;

• suiga i le faʻaogaina o le tino o uiga o fafine maʻitaga ona o suiga o le hormonal i le tino (faʻavalea, manatu faʻalauiloa, leai se mafaufau, faʻaitiitia le tau o gaioiga i fua faʻasolosolo i fafo);

• O se taunuuga o suiga o le hormonal, o le gaoioi o ligaments ma sooga ua faateleina, lea e faamoemoe e tu ai i vae, sili atu ona faigofie ona faalavelave i le paleni.

O le mea lea, ua manino ai o le taumalulu ma ona auala maseesee, mamanu o le aisa ma le kiona e tele ai le lamatiaga o le pa'ū ma aʻafiaga faʻapitoa mo fafine maʻitaga. Paʻu i luga o se auala maseesee e mafai ona oʻo atu ai i tuʻimomomoina, gau, pulupulu. Faailoga masani o nei manua o tiga i le nofoaga o manuaga, faigata ile gaoioi, fula o le tino. Afai o nei faʻaʻailoga e tupu, e tatau ona faia le le lelei o le vaega ua manua ma saili faanatinati togafitiga faafomaʻi. Ina ia faʻaitiitia le tiga ao leʻi oʻo mai le "fesoasoani muamua" e mafai ona e inu i le paracetamol, lea e faatagaina mo le faʻaaogaina i le taimi o le maitaga. E leai se tulaga e tatau ona e taumafai e toe faaleleia le vae o le tino, pe afai e faamanualia lou vae - oso i luga o le tasi vae, faia ni gaioiga mataga, laa i luga o le itu ua manua, pe faatalitali i le faamoemoe o le "na o ia lava". O le pa'ū e mafai foʻi ona faʻaalia ai se vevesi o le faiʻai, o le mea autu o lona uiga o le leiloa o le mafaufau, maʻi tigaina, leisa ma le vomiting, le faʻaleagaina i le avanoa poʻo le taimi. I le tulaga o ia ituaiga faailoga, e tusa lava pe leʻo taʻuina, e tatau ona e vaʻai i se fomaʻi - valaau se falemaʻi.

O faʻalavelave faʻalavelave e mafai ona tupu ona o se paʻu e aofia ai le vavae ese o le placenta, o le lamatiaga o le fanau mai vave, o le tafe mai o le vai o le amniotic. O le vaʻaia muamua o se placenta masani o loʻo avea ma tasi o faʻalavelave sili ona faigata o le maʻitaga. E masani lava, o le placenta e vavae ese mai le puipui o le uterine i le lona tolu o taimi o le galue, ina ua uma le fanau mai o le tamaititi. O se taunuuga o le gaioiga o le mea na afaina ai (pa'ū, afaina i luga o le tino), o le placenta e mafai ona vavae ese mai le fetus i totonu o le matua, lea e aumai faatasi ma le toto o le intrauterine. O faʻaaliga o le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le placental o se faʻalauteleina o le leo o le tuata (faʻapitoa o le uterine compaction, faʻatasi ai ma se lagona o le "mamafa" i le pito i lalo), le toto toto mai le tino o le tino, tiga o le tino, atinaʻeina o le fetal hypoxia (o le matelaina o le okesene) ona o le faʻanoanoa poʻo le atoatoa o le placenta . I tulaga ogaoga, ma le tele o le vaeluaga o le vaega, o le maliu intaluterine fetal e mafai ona tupu. Ae ui i lea, o le tulaga o lenei faʻalavelave i le tautoulu e matua laʻititi lava.

O le taufaamatau o le faamutaina o le maʻitaga e mafai ona tupu pe tuusao mai i se aafiaga ogaoga i le manava, pe ona o le paʻu o le atuatuvale (fefe, fiafia, fefe i le maitaga, ma isi). O faʻaaliga o le taufaamatau o le faamutaina o le maitaga o le faateleina lea o le leo o le tagata matua, tosoina, tigaina, afaina ai tiga i totonu o le manava, i nisi o tulaga - e pipiʻi le afaina o le tino. O le vaʻaia o vaʻa i totonu o le tina-placenta-fetus e mafua mai i le atuatuvale ma le faateleina o le leo o le tagata matua e ono mafua ai le atinaʻe o le intuluterine fetal hypoxia (le lava o le okesene). O mafatiaga faʻapitoa o le fetus e mafai ona faʻaalia i le faateleina pe, i se isi itu, o se faʻaitiitiga i lana afi. E tatau ona maitauina i nisi tulaga, o faailoga o le hypoxia e mafai ona maua i le na o le faʻaaogaina o metotia o suʻesuʻega (ultrasound, Doppler - iloiloga o le saoasaoa ma le natura o le tafe toto i totonu ole vaʻa ole tina-placenta-fetus, tulimataʻi ile CTG o fatu fatu), lea e faʻatonu ai le manaʻomia o se fomaʻi mo le saogalemu, e tusa lava pe e te lagona lelei pe a uma le tautoulu. O le vave oʻo mai o le vai o le amniotic e mafai ona tupu ona o se osofaʻi malosi i le aʻafia o le intrauterine i le taimi o le pau. Pe a faʻafefe le suavai o le amniotic, e aliali mai i luga o le tagamea le gaʻo susu o le susu - mai se tamai susu i le tele o mea.

O le a se mea e tatau ona ou faia?

Pe a tulaʻi mai se mea e le masani ai mai le vaʻa (toto, masalosalo o loʻo tafe le vai), tiga o le manava, amioga le masani a le pepe (gaoioiga tele tele pe, i se isi itu, faʻavaivaia ma le vaivai) gaioiga, e tatau ona alu i le falemaʻi tina, e sili ona maua i se multidisciplinary falemai, pe valaau se falemaʻi. O le mea moni, o le pa'ū, e mafai ona faʻamavaeina se faʻalavelave tuʻufaʻatasia, e aofia ai faʻalavelave faʻatelave ma faʻalavelave. Afai e iai se masalosaloga o le lūlūina o le vai o le amniotic, e tatau ona e manatua lelei le taimi e te matauina ai le lafoaʻi, ma faʻaaogaina le uʻamea e faia i le ie ie, uʻamea i itu uma e lua i le vevela vevela, aua o le a sili atu ona faigofie i le fomaʻi ona fuafua le natura o le lafoaʻi.

"Vaovao i lalo"

Tuʻua i le taumalulu i luga o le auala, e tatau ona e mulimuli i tulafono o le saogalemu lea o le a fesoasoani e aloese mai faafitauli matuia:

• Tali vave i le filifiliga o seevae o le taumalulu: o le mea moni, o seevae i luga o le fale maualuga o le a galo sina taimi le tumau, o seevae e le o manaʻomia i luga o se tulaga mafiafia, aua o loʻo i ai se faʻalavelave tele o le tuina o le vae. O seevae o le taumalulu "lelei" mo se tina i le lumanai e tatau ona i ai se mulivae maualalo e le sili atu i le 3-4 cm le maualuga; 'oloʻo tuʻuina faʻatasi ma mea lelei e faʻaaogaina ai le' aloʻese - o lona uiga, pe a oʻo i le faʻaogaina loloto pe faʻatasi ai ma se mea faʻapitoa faʻasolosolo. E le gata i lea, pe a filifilia se seevae o le taumalulu, e tatau ona faʻalogo lelei e le gata i le vae, ae o le tapuvae o le tapuvae, e pei o le taimi o le maitaga, ona o le faateleina o le sooga faʻatasi, e faigofie ona liliu le vae ma pa'ū.

• Mafaufau ma le totoa i lau auala, aloese mai auala vaapiapi, ata, ala savali maseesee. Vaʻai lelei i ou vae.

• A o e savali i lalo i le auala, aua le uuina lima i totonu o taga po o luga o le fusi o le ato - e sili ona ave ese i latou e paleni. Savalivali i luga o le auala taumalulu e sili atu le laʻititi ("seedyaschim"), faatasi ai ma ni nai vae pupuu i vae o tulivae.

• Alu i lalo pe aʻe i luga o le faasitepu, uu mau i le pito i luga, filifili se auala, savali, pe afai e talafeagai, e mafai ona e maua mo soʻo se lagolago (pa, nofoaafi, ma isi).

• I le leaga o le tau (o le paʻu malosi, o le kiona talu ai nei, pe a oʻo ina ufiufi e le kiona, o le aisa, faasee po o le timu, ma isi), e fautuaina e nofo i le fale mo mafuaaga saogalemu. Afai e le mafai ona tolopo le pisinisi, taumafai e faʻatasi se tasi ma oe i le ala, lagolago lou lima.

• A fai laei i luga o le auala, ia mautinoa o loʻo puipuia lelei le vaega o le manava i luga o laʻei: o lenei mea e mafai ona fai ai se galuega lelei, e faʻamaluluina ai le aʻafiaga pe a pa'ū.

• Afai e te lagona ua e pa'ū, e tatau ona e faia "faʻamaoni": kulupu, afifi ou lima i lou manava (puipui mai se pu), punou tulivae ma "nofo i lalo" i ou tafatafa. O le a faʻaitiitia ai le maualuga o le pau, ma o le mea lea o le a lamatia ai le manua. I le paʻu'ū e le mafai ona faʻaali atu lima faʻaloaloa, e pei ona i ai i lenei tulaga e maualuga le tulaga o le gau.

• Po o le a lava lou lagona, i le taimi o le maitaga e tolopoina ai faʻafiafiaga masani o le taumalulu - faaseʻe i pusa, sikola ma sikisa.

Matou te puipuia i matou mai le maalili aisa

O le isi mea taumalulu o le lamatiaga lea o le maalili (o le maualalo o le vevela i luga o le tino atoa) poo le malulu (faʻagasolo ile malulu i se isi vaega o le tino). O le tulaga o le faʻavaivai e faʻateleina i le maualuga o le timuga, malosi malosi. O le tino o le tino (aemaise lava tamatamailima, e fesootaʻi ma mea e maua ai le toto) e vave ona vave iloa, faapea foi ma le paʻu o le tino o le tino - foliga, isu, taliga. I le taimi o le maitaga, o le malosi o metabolic processes in the body increases, lea e taitaia, i le isi itu, i le soona inu, ma le isi - i le faaitiitia o le lagona o fafine maitaga i le malulu: latou te masani ona faitioina e vevela tele, e le mafai ona tolotolo, lea e faateleina ai le avanoa e maua ai le maleisa . O faʻaaliga o le maalili tele o le tino o le pallor ma le malulu o le paʻu, o le faʻaitiitia o le vevela o le tino i lalo ifo o le 36 ° C. vaivaiga lautele, le mautonu ma le le amanaiaina, faaitiitia o le toto ma le faateleina o le fatu, moe ma le le fiafia. O muamua faailoga o le malulu o se lagona o le faʻalavelave i le vaega o loʻo aʻafia ai le tino, o se lagona vevela ma tiga tiga, o le paʻu e maua mai ai se pale, foliga foliga.

Faatasi ai ma le tumutumu o le tino, e tatau ona tuu vave le tina faatalitali i se potu mafanafana, mafanafana - sili atu i se mafanafana mafanafana po o se vai malulu (faatasi ai ma le 40-40 minute) pe ufiufi foi i se palanikeke mafanafana, ufiufi i mea mafanafana, tuu vevela vevela ma meaai vevela. E taua le manatuaina o le faʻaaogaina o le vai vevela e faʻamafanafana ai le paʻu o le frostbitten e le taliaina, e pei o le vevela malosi o le tino e mafua ai le faʻaosoosoina tele o metabolic processes, lea e ono aʻafia ai le necrosis - necrosis o tisipese, lea e faʻalavelave tele ai le togafitiga ma faʻafefe togafitiga. Faatasi ai ma le vevela malie, o le toe faʻaleleia o le taamilosaga o mea na afaina ai, e tutusa ma le faʻamautuina oa latou galuega taua, lea e alofia ai le ogaoga o aʻafiaga o le malulu. Pe a maasiasi, e tatau ona aveese ma le faaeteete le lima ua afaina mai lavalava poʻo seevae ma faʻamafanafana malie ma lemu, ma o le auala sili ona lelei (e le vevela!) Suavai, e tatau ona faʻaitiitia le vevela mai le 30 i le 40-45 ° C. tutusa, talu mai totonu o masini microcrystallite ice e fai, pe a afaina, faʻaleagaina le okeni ua afaina, lea e faʻateleina ai le tulaga ma faʻaleaga atili ai le faʻamalolo. A maeʻa le vevela, o le vaega ua afaina e soloia le vaigogo, faʻamamaina i le ava malosi e puipuia ai faʻamaʻi ma faʻaaogaina se paʻu mafanafana mafanafana (o se faʻafiafiaga malulu o fulufulu mamoe ma se fusi faʻamalosi). Afai ei ai se mea e tupu pe a vevela, e tumau pea le paʻu ma le malulu o le paʻu, e tatau ona e alu faʻanatinati i le matagaluega o vailaau faʻamaʻi, purulenti-taotoga poʻo togafiti o togafitiga o le falemaʻi, talu ai o nei faʻaʻailoga e taʻu mai ai le loloto o le malulu.

O le aʻafiaga leaga o le maalili i luga o le tino o se pepe maʻitaga ma pepe i le lumanaʻi e mafai ona faʻaalia, muamua lava, o se faʻalavelave tele o taimi masani poʻo le faʻafuaseʻi o faʻamaʻi pipisi (e pei o le pyelonephritis - mumunia o fatugaʻo, sinusitis - mumū o le gasegase sinilla, tonsillitis - inflammation o tonesils, cystitis - afaina o le vevela, ma isi mea faapena), ma le lona lua, i le tulaga o le atinaʻeina o le hypoxia (o le matelaina o le okesene) o le fetus ona o le soliga o le toto totoute muteroplacental.

Ina ia mafai ai ona taofia le soona inu po o le malulu:

• A oʻo i le maualuga o le vevela o le ea -20-25 ° C, taumafai e aua le tuua le fale. I le tulaga o faʻalavelave faʻafuaseʻi, fai atu i tagata o lou aiga poʻo uo e ave oe i le nofoaga e ala i le taavale, valaau se taxi.

• Aua e te nofo i le malulu malulu mo se taimi umi, aemaise i le vevela o le tau. I luga o le ala, alu i le faleoloa, cafe, aua neʻi faatagaina le maalili.

• E taua le fai o lavalava talafeagai: afai o mafanafana e sili atu le mafanafana, alu i se felauaiga poʻo se potu, e mafai ona e afu. Laei e le taliaina ma sili atu ona mama, o le mea matautia matautia le maalili. Ia mautinoa ia ofuina se pulou, totigilima, sikafu, laei o le taumalulu e tatau ona i ai le laʻititi o le vavaevaevae.

• O le puipuia o le malulu ma le soona inu tele o le a fesoasoani i laei faʻapitoa faʻapitoa (mitiafu, mitiafu, totini, leggings), i se tulaga talafeagai e tuʻuina atu i faleoloa.

• O seevae e tatau ona lapisi (fusi uʻamea poʻo seevae, faʻapea foʻi seevae ma se vae vavae, fesoasoani i le tupu o le malulu ao faʻaleleia le taamilosaga o vae pito i lalo). I ni seevae filifilia lelei, e mafai ona faigofie ona e sii ou tamatamailima. E taua foi le le susu o ou vae. A e sau i le fale, fufulu ma le faaeteete ou seevae.

• Pe a alu i fafo, faʻaaoga foliga faapitoa ma lima e puipuia ai kulimi. Ina ia ausia le aafiaga o le faʻaaogaina o le kulimi e faasaga i le malulu, e sili atu le lelei ile taimi muamua, mo le z ° - 4 ° minute ao lei alu. O le aʻafiaga o kulimi puipuia e faasaga i le malulu e faʻavae i luga o le fausiaina o se ata puipui i luga o le paʻu, puipuia lelei mai aʻafiaga o le malulu ma le matagi, ma le susu o le paʻu. Ina ia mafai ona lelei le galue o le kulimi, faʻafefiloi i totonu o le loloto o le paʻu ma faia se ata tifaga, e tatau ona faʻaaoga muamua.

Faʻafefea ona aloese mai le SARS ma le influenza?

O faʻamaʻi faʻapitoa o le taumalulu o ARVI (iniseti respiratory viral infections), o se vaega tele o le afaina. O le mafuaʻaga o le faʻamaʻi ua avea o se tagata maʻi, o le ala o le faʻasalalauga e vaʻavaʻa. O le tagata gasegase e pipisi i totonu o le 5 aso o le amataina o le faamaʻi (aemaise lava i le 2 aso muamua talu ona amata le faʻamaʻi), pe a faʻasalalauina ma le gasegase ma fulufulu o vailaau siaki i totonu o le siosiomaga. O fafine maʻitaga o loʻo maualuga le lamatiaga mo le faʻamaʻi ma le ARVI, ona o le puipuiga o tina ua faʻamoemoe o loʻo faʻaitiitia, o se mea e manaʻomia mo le manuia o le maitaga. O lenei mea moni e oʻo atu ai i se tulaga lamatia maualuga o faʻamaʻi, faʻapea foʻi le lamatiaga e tusa ai ma le faʻalavelave ogaoga o le pipisi ma faʻamaʻi pipisi o vailaʻau faʻamaʻi ma le atinaʻeina o faʻalavelave faigata (pneumonia - lūlū o le mama, bronchitis - mumū o le bronchi), faʻasalaga o maʻi faʻamaʻi masani i fafine maʻitaga, ma isi.

O le fomaʻi o loʻo faʻaalia i vaega e lua o faʻamaoniga: faʻamaoniga o le inisua (fiva, fulufulu, maʻi tiga, vaivaiga, tiga i maso ma sooga) ma le catarrhal phenomena (afu ma le mago o le faai, foliga mai o le mucous moli mai le isu, mago tiga). E sili ona le lelei mo tina maitaga, o le siama i le uluaʻi masina (e oo atu i le 12 vaiaso), e pei o le taimi nei o loʻo i ai le faʻapipiʻiina o totoga uma o le tino, ma le faʻalauteleina o le vevela o le tino i luga o le 38 ° C e sili atu i le 3 aso atonu o teratogenic aʻafiaga i le tamaititi (e faʻaosofia ai le fausiaina o malformations), lea e mafai ona tupu ai se faʻalavelave faʻafuaseʻi. Faʻaleagaina i se aso mulimuli ane e mafai ona mafua ai le le atoatoa o le placental, faʻamutaina vave o le maitaga. Afai o faʻamaoniga o se maʻi viral respiratory tino poʻo se faʻamaʻi pipisi, faʻafesoʻotai se fomaʻi ina ia faʻatautaia le togafitiga talafeagai mo oe. Ona o le aʻafiaga o le influenza i luga o le tamaititi, ua manino ai le taua o le faia o togafitiga puipuia e faʻamoemoe e puipuia ai faʻamaʻi pipisi i lenei faʻamaʻi:

• I le taimi o le faʻamaʻi pipisi ma le SARS, aloese mai le i ai i nofoaga tumutumu (felauaiga lautele, falemaʻi, faleoloa). Afai mo mafuaaga e le mafai ona e pulea e le mafai ona e aloese mai le feiloai atu i le toatele o tagata, e mafai ona e faʻaaoga se masini e tasi le taimi. Ina ia puipuia le masikasi mai siama, e tatau ona suia i le 2 itula.

• Fufulu ou lima i taimi uma e mafai ai, talu ai o loʻo i ou lima matou te ave faʻamaʻi siama (mai pupuni o le faitotoa, 'eletise, ma isi) e ulu atu i le tino. Faatasi ai ma le mafuaʻaga lava e tasi, fufuluina ia fuaitau vavalo: mo lenei mafuaʻaga e lelei le faʻaaogaina o mataʻu ma vai inu (Aquamaris, ma isi).

• Onion ma garlic, o loʻo mauʻoa i le phytoncides, ua lauiloa mo a latou meatotino o le antimicrobial. Mo le faʻamoemoe o le faʻamaʻi, e aoga tele i le faʻaaogaina o nei mea taumafa mo meaʻai, ma le manava o latou manogi.

• I le puipuia o faʻamaʻi, e mafai ona e luina le fagu suauʻu, suauu Viferon, Infagel, ma faʻaaoga foʻi Grippferon. O nei fualaau faasaina ua faamaonia mo le faʻaaogaina i laʻasaga uma o le maitaga. O le kulupu o le Grippferon e mafai foi ona faʻaaogaina mo le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le faʻamaʻi (pe a iai se fesoʻotaʻiga ma se tagata maʻi), talu ai o lenei vailaʻau e puipuia ai le faʻaopoopoga o soʻo se siama e maua ai le mucous membrane o le isu.

• E le gata i lea, o sauniuniga a Ocillococcinum ile homeopathic o se fofo mo le puipuia ma le togafitiga o le influenza ma le ARVI i fafine maʻitaga.

• Afai o se tasi o lou aiga o loʻo nofo i se tasi potu nofo maʻi, e manaʻomia le vavaeeseina o ia poʻo oe mo le 5 aso. Afai e le mafai, ia faʻaaoga se masini e puipuia ai le faʻamaʻi (faʻapipiʻi le ufimata i le tagata maʻi). E manaʻomia mo tagata soifua maloloina ma tagata mamai i potu eseese. E tatau ona faʻaleleia faʻavave le fale, i aso uma e gaosia ai susu, ia tuʻuina atu i le tagata maʻi meaʻai taʻitasi, solo, solosolo faʻamalo. Ina ia puipuia faʻamaʻi, ia faʻaaoga fualaau o loʻo lisiina i luga. O lenei ua matou iloa le malulu e matautia i le taimi o le maitaga nai lo le taufaamatau i le tina i le lumanaʻi.