Hemanioma i tamaiti ma togafitiga

O le mea moni, oi tatou taʻitoʻatasi i lona olaga na feiloaʻi ma tagata e tele "fanau fanau" io latou foliga, ae o le hemangiomas e le o ni fanau fanau. O le a lenei mea? O le Hemangioma o se maʻi vevela lapopoa lea e faʻaalia e ia lava i foliga o le ulaula, lanumoana poʻo le lanu mumu lea e mafai ona faʻamafola pe maualuga aʻe i luga o le paʻu. E mafai ona latou aʻafia mai le 0.5 cm i le 10-15 cm le lautele.


I tamaiti, o le mumioma o le ituaiga masani o tuma. I le tele o tulaga, e aliali mai i luga o mata poʻo le ua, ae mafai ona e vaʻaia i isi vaega o le tino, ma le isi, e oʻo lava i hemangiomas o totoga i totonu. O le masani lava o le hemangiomas e le afaina, e na o nisi taimi e mafai ai ona latou afaina ai le soifua maloloina o se tagata, masani lava o le ituaiga sili lea o le leiomaioma - lemonioma o totoga o totonu. Ona o le mea moni o nei laʻau e masani lava ona i luga o vaega iloga o le tino ma e foliga mai e le lelei ma foliga tetele, latou te faanatinati atu i mata o tagata ma afaina ai le mafaufau ma lagona faalemafaufau o se tagata. E tatau ona maitauina o lenei faafitauli e taatele i teine ​​nai lo ataata.

Mafuaʻaga o le lemonioma

Seia oo mai i le taimi nei, e le mafai e tagata atamamai ona fuaina mafuaʻaga moni o nei mea leaga, ae faʻafetai i fuainumera ma faʻamatalaga umi, e tele ni manatu. Ona o le mea moni e aliali mai le hemanikioma i tamaiti i se laʻitiiti, ei ai fautuaga o loʻo i ai ni faaletonu ao faagasolo le taimi na atiae ai le tama i le manava. O le mafuaʻaga mo lenei mea atonu o le le lelei o le siosiomaga i tulaga o le nofo i le taimi o le maitaga, le tagofia o vailaʻau faʻamalositino, le fesiitaiga o se maʻi viral i le taimi o le fanau. E le gata i lea, ua fai mai foi fomaʻi o le hemanikioma i fanau e aliali mai o se taunuuga o le maʻi o le endocrin, ona o le faalagolagoina o le itupa o tagata e maua.

Faʻaaliga o le hemangiomas

I aso ua mavae, na talitonu tagata atamamai i pepe faatoa fananau mai, e le o faailoa mai le helamioma ma o ona faailoga muamua e amata mai i le tolu tausaga i le tolu masina. Ae o le taimi nei, i nai tausaga talu ai, o mataupu o le hemanioma i pepe faatoa fananau mai ua sili atu ona masani. E le mafai e fomaʻi ona fuafua le mafuaʻaga o lenei mea, ae latou manatu o le tuuaiga mo lenei mea o le leaga o le siosiomaga.

E masani lava i pepe faatoa fananau mai, o le hemanioma e pei o se tamai speck. O lona lanu e mafai ona maua mai i le lanu piniki i le tele-vevela. O le mea moni, i le tele o tulaga i pepe faatoa fananau mai, o le hemangiomas e i ai se lanu mumu lanu moana po o se lanu piniki uliuli. E pei ona taʻua muamua, e mafai ona foliga mai le pisia e aunoa ma le iloa, ae a mavae nai vaiaso. E masani lava, e le o vave iloa e le fanau le hemangioma e pei o se maʻi vevela. O nei laumei e laiti ma e le manaia, o lea e faigofie ai ona amata e matua ona togafitia i mea manogi e tetee ai. Ae o le pisia o le a amata ona faateleina, o nisi taimi e vave ma vevesi. I le avea ai o se tulafono, pe a tupu le hemonioma, e maua ai se lanu uliuli. O lea ituaiga toto e tupu i tamaiti e oo atu i le tasi le tausaga, ona tupu ai lea o le tuputupu ae.

E masani lava, o le hemanioma, o loʻo i luga o le tino, e leai ni faʻaaliga, e ese mai fafo. Afai ei ai totonu o le hemangiomas, e mafai ona latou tauaveina ni faailoga eseese, e faalagolago i luga o le maualuga o le faʻaalia i mea o loʻo siomia ai ma lona nofoaga.

O foliga mai o le hemioma ma lona aafiaga i luga o le ola maloloina e faalagolago ile ituaiga tumo ma lona tulaga.

O le hemeney hemangioma e i ai sea ituaiga faʻalauiloa :

E i ai ni nai ituaiga o hemangiomas:

Togafitiga o le hemangiomas

E le gata i lea, e le o iloa e fomaʻi le mea e maua mai ai le lucani, ae latou te le o mai i se manatu masani i le auala e fofo ai lenei tumutumu. O le le ioe o tagata tomai faapitoa o nisi taimi o lenei maʻi e oʻo atu i le ono tausaga e aunoa ma se faalavelave. Ona o lea mea, o le tele o fomaʻi ua faamaonia e oʻo atu i le fitu tausaga e faigofie lava ona matau le tumutumu. O le isi vaega o fomai e faapea e talafeagai le aveesea o le leiomalo i le poloaiga faamalosi, faatasi ai ma le televave o le lelei, ina ia le mafai ona ola le paʻu. Afai e faagaoioi le pepe mo le ono masina, e toetoe lava a leai se toshramov, ma afai e te faʻamalosi i lenei mataupu ma faia taotoga i le leva o le matua, o le a sili atu le leaga o le gaioiga. Fai mai nisi tagata atamamai e naʻo le tasi vaelima o le hemangiomas e mou atu, ma i le tele o tulaga, o mea ia o loʻo i luga o vaega o le paʻu o loʻo ufitia i laei.

E leai se masalosalo e talafeagai le aveesea o le paʻu pe afai e tu latalata i totoga taua mo le ola ma o le a lamatia ai i latou: i le pito i totonu o le laumata, isu, mucous membrane, genitals, ponaivi po o totoga o totonu - lea o le a ia tiga ai pea ma tiga.

E mafai ona togafitia le lemonioma i se auala e le mautonu. E masani lava, afai o le hemanioma e sili atu lona uiga, o le togafitiga faasao ua faatonuina. Mo lenei mafuaʻaga ua tofia le taimi mo sauniuniga mo le hormonal. E le mafai ona e faatagaina togafitiga tutoatasi ma fualaau oona, aua o aʻafiaga itu ogaoga e tupu.

E mafai ona togafitia o le hemangiomas, o loʻo i luga o le paʻu i se auala taʻavale vavalalata ma auala faʻaonapo nei, e aofia ai: faʻamalamalamaina o le laser, faʻailoga, faʻapipiʻiina o vailaʻau (vailaʻau o loʻo aʻafia ai le pa puipui), poʻo se tuufaatasiga o nei auala uma. I le taimi muamua, na faʻaaogaina le electrocoagulation e aveese ai le hemonioma, ae o le taimi nei o lenei auala e masani ona le faʻaaogaina aua e tiga tele. Afai o le hemanioma o loʻo i luga o totoga o le tino, ona faʻaaogaina lea o togafitiga faʻapitoa mo le aveeseina.

Togafitiga o le hemangiomas i le fale

O le taimi nei o le toʻatele o tagata latou te togafitia le lemonioma ma faʻasologa faʻataʻitaʻi. Mo se faʻataʻitaʻiga, mo nei faʻamoemoe, ia fautuaina le faʻaaogaina o le suka gastine. Ae o fomaʻi fomai faapitoa e fautuaina e teena le togafitia o fomaʻi ma togafitiga faa-tagata.

O le suamalie ma le vaivai o lona uiga, e fai ma faʻataʻitaʻiga, e le mafai ona aʻafia ai le fula o le vaʻa, ma togafitiga malolosi, e pei o le suka celandine ma isi mea e gaosia ai le cauterise, e mafai ona oʻo atu ai i le solomuli o siama ma mulimuli ane faʻamaʻi tulaga lua.

E le gata i lea, e ui lava e seasea lava ona tupu lenei mea i nisi o meaola, ae ui i lea, e mafai ona liua le hemangiomas i ni maʻi mama o le pala. O le mea lea, e ono mafai ona togafitia ia hemangiomas na o togalaau faʻamaʻi e ave ai le faʻamaʻiina ma le faʻamaloloina o le tagata lava ia pe afai e le ogaoga le manua.

4 faailoga mo matua

O tamaiti e maua i le hemangiomas e seasea ona fanau mai, peitaʻi o lenei mea e tupu. E tele lava ina faʻaalia lenei tumo i tamaiti i vaiaso muamua o le olaga. E taua le aua neʻi misi le taimi ma faʻaali le tamaititi i le fomaʻi.

  1. I le taimi muamua, o sina vaega lanu o le lanu o loʻo aliali mai i luga o paʻu, lea e masani ona le togafitia ma le totoʻa lelei.
  2. Mo le taimi muamua mo le lua aso i le taimi, o le mumu e foliga mai, lea e foliga mai e le lelei le foliga.
  3. O aso uma e tupu aʻe ai laʻau ma e tele atu i luga o le paʻu o le tamaititi.
  4. Afai ei ai se lanu violē e faʻataʻaliʻoliʻo lenei vaʻaiga, ona e manaʻomia lea e amata ona e fiafia. E leaga tele lenei mea, ona o le amata o le hemanioma e amata ona tuputupu ae loloto ma faʻaumatia ia totoga ma lalo ole palapala i lalo o le paʻu i lenei nofoaga.
  5. E tatau ona manatuaina o lenei maʻi e lua taimi sili ona lamatia, pe a tupu tele le tumo: mai le 2 i le 4 masina ma le 6 i le 8 masina.