Immunity o le tamaititi: fausiaina

Aisea e seasea ona maua ai nisi tamaiti ma e vave ona toe malosi mai, ae o isi, i le isi itu, e le taoto i le moega, ona sosoo ai lea ma maʻi tigaina, ona sosoo ai lea ma le angina, ona sosoo ai lea ma le sinusitis po o le otitis? O fomaʻi i ia tulaga ua faapea mai o le pepe ua faʻamalosia. E faapefea ona aoga?
Mo le toatele, o le puipuiga o le tino e tumau pea i se mea e le mafaamatalaina. Ae o le mea sili lenei o le soifua maloloina, lagona ma le malosi o soʻo se tagata ola. O le faʻamaoni (mai le Latina immunitas - "faʻasaolotoina") o lona uiga o le puipuia, lafoaia o le tino mai le tele o meaola pipisi, o oloa o la latou galuega taua, mai vailaau oona ma tumutumu o le toto. I se aotelega, mai mea uma e mafai ona afaina ai.

O le puipuia o le puipuiga o loʻo faʻatulagaina e ni tino patino, i le tele o itu, e tutusa lelei ma le puipuiga a le atunuu.
Ua vaevaeina foi i ituaiga eseese o fitafita, na o le fiafia i faalapotopotoga o le militeli ma se ituaiga o pulega. O totoga o le polokalame puipuia e vaevaeina i le mea muamua (pe a fai e "aoaoina" ia laulaau puipuia) ma le lua (pe a latou "galue").
O totoga a le Peraimeri o le masusu ma le ponaivi mumu. O sela autū o le puipuiga o le tui puipuia o le lymphocytes. E auina atu i latou i le nofoaga maualuga o aʻoaʻoga (laumus). O le igoa lenei o le "trained" cell cells - T-lymphocytes, mai T (thymus), e ese mai i le B-lymphocytes (mai B-bursa), lea e taʻua o le faletalimalo i manulele, e ui lava o tagata e faatinoina lona tiute e le mumu mumu, O le faʻaaogaina o aʻoaʻoga i totonu o le musika e faʻamoemoe e gaosia i se vaega o T-lymphocytes le malosi e iloa ai tagata faʻalavelave, e aofia ai siama. O se faiga lenei o le tali atu.

O le tele o le T-lymphocytes e avea ma tagata fasioti tagata (fasioti tagata), latou te faʻaumatia ia sooupu a le fili lea na iloa mai ai siama. O isi T-lymphocytes o loʻo totoe o loʻo faʻatinoina se galuega faʻatonutonu: T-fesoasoani (fesoasoani) faʻaleleia le puipuiga, iloa e le gata o tagata ese, ae o tagata faʻatauvaʻa na latou lava. O ia degenerates e, mo se faʻataʻitaʻiga, vela tumama. Fesoasoani i lipoti i le ogatotonu - o le cell ua toe fanaufouina, ua avea ma fili ma e mafai ona amataina le faagasologa o le fausia o se paʻu pipili. I le tali atu i lenei faailo, ua auina atu T-killers i le "faalata" ma fasi ai. O loʻo i ai foi ni lymphocytes (suppressor lymphocytes) (mai le Igilisi e taofia - "taofiofi"), lea e tape ai le tali atu i le puipuiga pe a maeʻa ona faʻaleagaina tagata ese ma tagata faʻatauvalea. A leai, e mafai e le tagata faʻataʻavalevale ona faʻaosoina le vevela e ala i le gasegase ma tino masani.

Leukocytes o se isi ituaiga (neutrophils) e fai ai le laina muamua o le puipuiga. E pei o leoleo puipui o le muamua e faʻafeiloaʻi tagata ese, e aofia ai meaola ninii ma fomaʻi e aʻafia ai le mucous membranes poʻo totonu o le paʻu. "Leoleo o le pito i luma" na faamamaina foi le faaleagaina ma le manuʻa o le tino mai i sela na maliliu i se taua e le tutusa ma fomaʻi, faapea foi ma erythrocytes "tuai". Masalo na faʻalogo tagata uma e uiga i fesoʻotaʻiga, lea e masani ona faʻaaogaina i faʻamaʻi viral. O le a le mea faʻafefe? O se mea e maualalo i le mole mole moletini ma mea faʻasao. E amata ona maua mai ni siama siama-siama. Interferon e taofia le faʻaopoopoga o siama i totonu o siama, ma e manaʻomia ai sela saoloto ma e le tuʻuina atu i fafo tagata e ō atu iina. E i ai ituaiga o leukocytes (eosinophils) e mafai ona auai i le faʻaumatiaga o parasite e afaina ai le tino, faapea foʻi ma le faʻafitauli o le maʻi. Latou te valaau foi io latou uso a tagata e fesoasoani, ma o le mea lea o lo latou numera i le toto e faateleina.
O totoga lua o le puipuiga o fusi, lymphodes, tonsils, adenoids, faʻaopoopoga, faʻavalea o gasegase. O i latou, pei o sela o le puipuiga o le tino, ua salalau solo i le tino atoa. O nei faʻamatalaga faigofie e uiga i polokalama puipuia. Ae o le a latou fesoasoani ia i tatou ia malamalama i tusitusiga lauiloa e uiga i le soifua maloloina ma malamalama pe faʻafefea ona faʻamalosia a latou lava puipuiga, latou lava, aemaise lava tamaiti.

Faiga faʻapitoa ma togafitiga
O nisi o ituaiga o microbes (lactococci, enterococci, micrococci, bifidobacteria) e puipuia ai o tatou tino mai aafiaga le lelei o le vevela, vailaau matautia ma gasegase. I le faavae o aganuu o nei microbes, na faia ai e saienitisi biologics mo le faaleleia atili o le microflora o le intestinal ma le gasegase-prophylactic dairy products. E taʻua i latou o talatini. O le mea moni, o nei agavaʻa o le microbial o ni kolone, oe na auina atu e atiina ae ni teritori fou i totonu o le manava. Faaaogaina ole microbes puipuia le tino mai tagata ese. Ua uma ona fausia ni sauniuniga faʻapitoa, lea e aofia uma ai fuamoa aoga ma vailaʻau e faʻateleina ai lo latou tuputupu ae. O ia mea e taʻua o le mea faʻapitoa. E aofia ai fiber diet, pectins, enzymes ma vitamini a le tagata lava ia, faapea foi ma polysaccharides ma protein. Ua valaauina i latou e faia ni tulaga lelei mo tagata colonist, e fesoasoani ai ia i latou ia maua ni tulagavae i se nofoaga fou ma ia avea ma tagatanuu moni i vaega eseese o le manava. O nei mea e sili ona aoga, o mea faʻamuamua, e le lava le tele o meaʻai, sauniuni e 'ai, e pei o faʻavavega faʻafuaseʻi, vave masini paluga, pata, suamalie. O oloa faʻamamaina e lelei mo na o pepe, o ona togafitiga e naʻo le faʻavaeina ma e le mafai ona feagai ma le faʻateleina o taumafa masani. O faʻalavelave o nei meaola ma meaola aoga (faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina ma mea faʻapitoa) e faʻaaogaina mo le faʻamalosia o oloa gaosi susu ma e faʻavae i le kefirbiobalanses, meainu ma fualaau oona o ituaiga eseese, ma isi. O fualaau faasaina (fale talavai) o sauniuniga mo mea tau faʻamalosi e faʻaaogaina e tusa ai ma le fomaʻi mo le dysbacteriosis, ma le susu o meaʻai e faʻamauaina i nei agavaʻa faʻapipiʻi e aoga foi i pepe maloloina mo le faatumauina o le sili ona lelei o le '' olaʻau '.

Puipuia tagata faufale
Manatua: o mea uma o le tino puipuia o tino o le tino. O le mea lea, mo lo latou fausiaina e tatau ona aofia ai oloa faʻatelatini i totonu o le meaai meaai.
E tatau ona tumu pulu fualaʻau taumafa, ia aofia ai se seti o mea amino manaomia.
O lenei aano o manufasi, susu ma oloa susu, fuamoa, iʻa. O le a le mea e tupu pe afai e tuʻuina atu i le tamaititi ni soʻo nai lo aano o manufasi, a taeao ae le o le sisi cheese - selu fuʻa, o le aso a taeao ae le o iʻa - o se oloa e taʻua o fasi iʻa fasi meaʻai? E masani lava, o le le lava o mea fau fale mo mea e faʻaaogaina puipuiga puipuia, o le a aʻafia ai lo latou malosi.

Puipuia le tamaititi
O le aʻafiaga o le tino o le tamaititi i faʻamaʻi pipisi ua matauina mo se taimi umi. "O le ola o se tamaititi i lalo ifo o le 7 tausaga le matua o loʻo tautau i se filo," na latou toe fai mai i aso anamua, ioe, i le lalolagi i aso nei o le tulaga ua matua suia.
I taimi o faʻalavelave faʻafuaseʻi o faʻamaʻi pipisi o viral respiratory, ave se teuteuga o le taifau i aso taʻitasi! I totonu, i le faaopoopo atu i le vitamini C, ei ai foi se peta-carotene sili ona aoga, ma le faasafua A.