Laʻau o totonu o laau

O laau o le ituaiga o Areca Bethel (Lat. Areca L.) e aofia ai laau o le aiga o ni pama po o nica. O lenei ituaiga e aofia ai le 55 ituaiga. O le ituaiga o Areka e tupu i vaomatua o Asia, Ausetalia, o le motu o New Guinea ma motu o le Malay Archipelago.

O laau toto o lenei ituaiga e aofia ai pama ma se ogalaau manifinifi (e masani lava o ni ogalaau), lea o loʻo i ai ni maʻila tioata. O laulaau o laau e mumu, lanu lanumeamata i le lanu, o laulaau e le taua, faʻasolosolo, ma pipisi i le apex, o loʻo i luga o le tali.

O le pama o le iska o loʻo i totonu o le fale o loʻo i ai ni mea oona, lea e faia ai e tagata o Asia i Sasaʻe le fuʻa gum ma le igoa tutusa "betel". O lenei suʻaunuʻu e sili ona lauiloa - e faʻaaogaina e avea o se mea faʻamalosi ma le nakoti.

Ituaiga.

  1. Areca triandra Roxb. ex. Buch. - am. poo Areca tolu punavai. E tupu i le peninsula o Malacca ma Initia. E i ai ni mea manifinifi, e ufiufi i sikula i foliga o mama o ogalaau, o ia mea e tupu i le lua pe tolu mita. O le maualuga o le ogalaau e 2.5-5 centimita. Laʻau o le tolu-vaipuna mai le tasi i le tasi ma le afa mita, saʻo. Pepa o le laau i le umi mai le 45 i le 90 inisi le lautele, i le lautele mai le 2,5 i le 3,5 centimita, faʻafefe. Inflorescence axillary, e oo i le mita le umi. O fugalaau e papaʻe ma manogi. O le fua e tusa ma le 2.5 simita le umi. O lenei ituaiga o isca ua lauiloa e sili ona teuteu, ma e masani ona totoina i potu mafanafana.
  2. Areca lutescens hort. poʻo Areke yellowing. O lenei meaola e iai foi isi igoa: Dypsis lutescens H. Wendl. Beentje & J. Dransf.) Po o le lanu samasama o Dipsis ma Chrysalidocarpus lutescens H. Wendl. poʻo le Chrysalidocarpus yellowing. E tupu i Malaki. O le samasama Areca o loʻo i ai se ogalaau saʻo, minoi, faʻanoanoa, lea e masani ona oʻo i le 10 mita le maualuga. O laulaʻau o le laau e fuga, faʻafefeteina, pe tusa ma le 1-1.3 mita le umi. O laulaau e matuā lelei tele ma oʻo atu i le umi 20-35 centimita, ma le lautele o le tolu senitimita. E taua o se ituaiga meaola matagofie.
  3. Areca catechu L. po o Areca catechu. O le isi igoa o Palma betel. Ua tupu i luga o le talafatai o le peninsula o Malacca, i Initia i Sasaʻe ma i motu o le Malay Archipelago. Na o le pau lava o le laau e saʻo, e ufiufi i sikuea annular, 25 mita le maualuga, ma le lautele o le 5 i le 12 mita. O laʻau e faʻafefete ma fusi, oʻo atu i le 1.1-1.8 mita le uumi. O laulaau e matua lelei lava, 40-45 inisi le umi ma e oo i le tolu inisi le lautele. O le faʻailoga o le axillary (o lona uiga, e atiina ae i le axils o laulaau, e masani lava o lalo ifo) i le 60 inisi le umi. O fugalaau e sinasina i lanu ma maua ai se manogi manaia. O le fua i le uumi e 4-5 cm, o le lapoa o fatu e 2 cm. O fatu o le catechus o le lanu samasama ma e taua o le betel nut. O nei ituaiga laau toto e matua faʻaumatia.

Tausia o le laau.

Areca o se pama e fiafia tele i le malamalama susulu ma faapaleni le susulu o le la. Mo lenei mafuaaga, o le laau e pei o le ola i luga o faamalama i saute. Ae ui i lea, aemaise lava i vevela ma aso vevela, e sili atu le toto i le aoauli. E lelei le toleniina o le laau ma o le malu puipuia, o lea e talafeagai mo le ola i faamalama i matu. Faʻatau pe e le masani foi i le la, e tatau ona masani ona masani lelei le susulu o le la, a leai, e mafai ona maua ai se lago o le canola.

I le taumafanafana, e sili ona lelei le tausia o le fale i le vevela o le ea i le 22-25 ° C. I le vaitau mai le tautotogo e oʻo i le tautotogo, e tatau ona faʻaititia le vevela ile 18-23 ° C, ae le laʻititi ile 16 ° C. E le gata i lea, e manaʻomia e le pama le faʻaauau pea o le ea fou. Ae ui i lea, aloese mai tusi.

I le tautotogo ma le tau mafanafana, e tatau ona tele le vai e pei o le pito i luga o le eleele e magoto. Suavai mo le faʻavaivai e tatau ona faʻavaivai ma tumau. Amata i le tautoulu, e faʻafefeina lelei le laau ma na o le puipuia o le eleele mai le mago. Mataʻituina ma le faaeteete i le taumalulu ma le taumalulu e leai se afaina, aua e sili ona matautia mo le beca. I le taimi lenei o le tausaga, vai le pama pe a uma le lua i le tolu aso pe a uma ona mamago le pito i luga o le palapala.

O le palate o le doe e sili i le ea ma le maualuga o le vevela, aemaise i le taumafanafana. I le tau mafanafana, faʻapipiʻi faʻapipiʻi le laau mai le palamole ma le vai malulu umi. E tatau ona iai le vai i le vevela o le potu. E tatau ona faamutaina le fufuluina i le taimi malulu.

Fertilize le laau i le tausaga atoa. O vaʻaiga e sili ona fetaui lelei mo fugalaʻau oona e maua ai le masaniga masani. E mafai ona e faʻaaoga fugalaʻau. O le fafagaina o le pama e tatau ona faalua i le masina i le taumafanafana ma le tasi i le masina i le taumalulu.

Areca e le lelei le fesoʻotaʻiga i le gaosiga, o lea e sili ai le faʻapipiʻiina o le laau, suia le faʻavaivai ma toe faʻaleleia le eleele. O alofilima laiti i le vaitaimi o le tuputupu aʻe ola e tatau ona faʻapipiʻiina i tausaga taʻitasi, tagata matutua - faʻa-tasi i le tolu i le fa tausaga. Mo faʻataʻitaʻiga o loʻo tupu i luga o ogalaau, e tatau ona suia le pito i luga o le eleele i tausaga uma e aunoa ma le faʻafefeteina. E sili ona fetaui lelei i le eleele o loʻo taua i lalo: eleele laʻau, palapala ole oneone, oneone ma humus i le ratio 2: 4: 1: 1. O le matua o le pama, o le sili atu o humus fanua e manaʻomia. I le pito i lalo o le fagu e te manaʻomia e tuʻu ai se alavai lelei.

O lenei fale pama na gaosia e fatu i le vaitau o le tautotogo-taumafanafana. Ina ia mafai ona vave totoʻa fatu, e tatau ona toto i latou ile eleele vevela i le vevela o le 23-28C.

Manatua o lea - o se vailaau oona, o loʻo i ai nisi o alkaloids, e aofia ai le gasegase, ma le tannins. E faʻaaoga Areku o se vailaʻau - o le laau e avea o se mea sili ona manaia ma fesoasoani e aveesea le manava.

O aʻafiaga ono tutupu.

O faʻamaʻi nei e matautia mo le laau: mealybug, scab, spider mite ma whitefly.