Lau pepe ma vitamini

O lo matou olaga ua amata ona televave ma alualu i luma i tausaga uma. Matou te faʻamoemoe e maua le taimi e ave ai a matou lava mea, o loʻo matou faʻalauteleina mai i matou mai o matou lava amataga ma le pisapisao o le olaga faʻaonaponei, o le toatele oi matou e faʻatala le taumafataga o le soifua maloloina, suia i meaai maualuga-calorie, e ui lava e matua manaia, ae matitiva i vitamini ma minerale.

Ae afai oi tatou, tagata matutua, e mafai ona le mafai ona toe faʻaleleia lo latou le atoatoa o vitamini, i le mauaina oa latou falemaʻi o latou fatuga faʻapitoa, ona leʻo saunia lea o le tino o le pepe mo ia ituaiga o suʻega. Vagana ai, o le vailaʻau D3 e mafai ona tuʻuina atu i se tamaititi e tolu-vaiaso le matua. O le mea lea, e tatau ona tatou matua faʻamalosia ma faʻatinoina le filifiliga o le lisi mo le pepe, pe a tatou mananao i le ma tama e soifua maloloina ma fiafia.

O fea e amata ai? Matou te manatua o matou tinamatua, o loʻo faʻaalu le vaitau o le mafanafana i luga oa latou togafiti, tausi lelei patisi ma currants, ona latou faia ma le mitamita a latou tapenapenaga manaia i le taumalulu ma maua ai i totonu o lenei fale. Ioe, ua amata ona tatou aʻoaʻo mai tinamatua e mafai ona taofi, faamamagoina, vevela, vevela, faʻamaʻiina o meaalofa o togalaau ma togalaau. Leai, ou te le valaau atu i malosiaga uma e lafo i luga o saite, galo ai e uiga i tafaoga ua leva ona faatalitali i fafo atu)). O le taimi nei o le tele o tagata e teu togalaau faʻatasi ma le amataga o le vaitau o le taumafanafana ua sauni e faʻasoa a latou seleselega mo sina tupe. E le gata i lea, e te le manaʻomia se pakete o fualaʻau, ma se talo o apu. A uma mea uma, e mafai ona e faʻamalosi oe i se tioata-lua, ae eseese vine. E tutusa foi le faaaogaina i fualaau faisua.

Talitonu mai ia te au, e tele auala e faasaoina ai le taua o fualaau faisua, vine ma fua, ma o le lelei mai na oloa e tele. O se pusa o vine lanu mumu i totonu o se fagu, po o ni nai vine tipi i le ti, o le a faatamaoaigaina ai le ipu o le pepe, e tusa lava pe itiiti le mamafa o le oloa ua maeʻa. E oo lava i lala o le pasisa maisa ma le seleni o le a avatu ai se vaega o vitamini i le paluga suamalie. Matou te manatua o le fua o fualaau suamalie mai le pusa o toga vine e le itiiti ifo i soʻo se auala i le aoga o suavai meaʻai, ma afai e te le palasi ma kuka i le taimi o le timu suamalie, faasaoina oe pe faʻafefe, e masani lava ona lelei. Ma e te iloa o loʻo i totonu o le tiogo foliga e fua mai ai e fua le acid ascorbic ma le koko? Tau lava ina ia iloa o le faʻaaogaina o fualaʻau faʻamaʻi e tatau ona faʻaumatia vave pe'ā uma ona faʻamalo, ma tatau ona vave tuʻu ifo fualaau faisua i totonu o le susu ma kuka seia saunia. E mafai foi ona e faaopoopo i ai le anufe, paluga, omelets ma e oo lava i aano o manufasi i ituaiga eseese. Mai vine ma fua, e mafai ona e saunia compotes, jelini, morsie, faaopoopo i falaoʻo, susu susu ma meaʻai, ma saunia mea suamalie ma puddings. Masalo e le iloa e se tasi, ae e oʻo lava i tamato ma pepa faigofie e faʻamaʻa atoatoa lelei o latou tofo, manogi ma le tele o vitamini pe a faʻamaʻa.

E le gata i lea, aua nei galo i le sauerkraut ma fualaau faisua, o vitamini e aoga tele, aemaise vitamini C., ae o mea teuteu pe a uma ona kukaina fualaʻau (e pei o kāloti ma pateta) e mafai ona faʻaaogaina e avea ma fagu autu mo le kukaina o pepe pepe.

Manatua: o le vitamini A o loʻo i ai i lanu moli ma lanu meamata; vitamini E i fualaau faisua lanu meamata; vitamini C i fualaau suamalie, vine, pepa, kapisi ma tamato; vitamini B2, lea e faaosofia ai le faiʻai, e aofia ai le broccoli ma le sipuni; vitamini B12 o loʻo i ai ituaiga uma o fualaʻau aʻa.

O le mea moni, mo aso nei, pe a maualuga le taumalulu, e tatau ona tatou na o fualaau aina mai le deli. Ae ia manatua o le kuka mama mama o le broccoli poo le apu opu o le a sili atu le aoga i le pepe nai lo meaai ua uma ona saunia. Ia, ma le isi tau mafanafana, matou te lalagaina o matou lima, matou amata amata ona teuina ni vitamini mo le tamaititi pele i le lalolagi - mo lau pepe ...