Le masani o le suka toto i tamaitai

E toʻatele tagata e mafatia i le toto maualuga. O lenei mea e mafai ona taʻitaʻia ai le faʻamaʻiina o se faʻamaʻi matautia - maʻisuka. E leʻo taimi uma e mafai ona iloa ai togafitiga i le taimi, o le tele o tagata latou te le masalomia se faafitauli, e ui lava latou te matauina faailoga. O aso nei o le a tatou talanoa auiliili e uiga i le masani o le suka i le toto o tamaitai.

Suauu toto i fafine i le matua: laulau

O le oso i totonu o le maualuga o le suka o le toto e mafua ai le tele o faʻafitauli faʻaleaga. O nei mea faʻapitoa e taʻua o le hyperglycemia (faʻalautele) ma le hypoglycemia (faʻavaivai) i vailaʻau. I soʻo se tulaga, e tatau ona faia togafitiga talafeagai e faʻatu ai le masani.

E tatau ona manatuaina o le maualuga o le suka e masani ona fesuisuiai ona o meaʻai. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tulaga masani mo se fafine e i le va o le 3.3 ma le 5.5 mmol / l. Ae ui i lea, a maeʻa taumafataga, e mafai ona siitia le numera i le 7 mmol / l. O le mea lea, e tatau ona faia le suʻega i luga o se manava gaogao. O le toto e toso mai le tamatamailima, e pei o se auiliiliga lautele. Ae ui i lea, o le suʻesuʻega e mafai ona faia faʻatasi ma le fesoasoani o le toto vevela.

E taua le amanaia o fesuiaiga i le maualuga o le suka i fafine ma, e faalagolago i ia faʻamatalaga:

O fafine e sili atu le mamafa o loʻo i ai le pasene maualuga o le suka i le toto.

O le faʻatonutonuina o le suka toto i fafine e mafua mai i galuega a totoga i totonu. Glycogen o se faʻaagaga o se aofaiga o suka, lea e faia i le ate. O le suka o totoe e ulufale atu i le toto. Glycogen e mafai ona maeʻa uma le 12 itula i le maeʻa o le meaai mulimuli. Aʻo malosi malosi faaletino, e faʻamavaeina ile afa itula.

Lisi o le toto toto i fafine i le matua:

Faailoga o le maualuga maualuga o le suka: galala, gutu malogo, tili o le laugutu pito i luga pe i le fulufulu mata, faʻailoga faifai pea, faʻamaʻi faʻamaʻi ma togafiti, afaina dermatological, sosolo o le acetone mai le paʻu, paʻu faʻafuaseʻi poʻo le mamafa. Ia mautinoa e te sailia se fesoasoani faafomaʻi pe a maua nisi o faʻaʻailoga o loʻo taʻua i luga.

Suga i totonu o le toto: o le masani i le taimi o le maitaga

I le taimi o le maitaga o loʻo i ai se toe faʻatulagaga atoatoa o le tino. O suauu i totonu o le toto ei ai foi se meatotino e fesuiaʻi. O le masani na ave mai le 3.3 i le 6.6 i luga o se manava gaogao, ma faateleina i le 7.8 pe a uma ona 'ai.

I le taimi o le maʻitaga, e tatau ona e suʻe suʻega talafeagai i taimi taʻitasi. Afai e iloa se ituaiga o maʻisuka, e tatau ona faia togafitiga, talu mai le fanau mai e mafai ona alu i le isi laasaga. O lenei mea e mafua ona o le gaosia o le tele o tino o le ketone i le taimi o le maitaga. E masani lava, o le suka e faatoa tulai mai pe a uma le faʻaiʻuga o le lona lua pe oʻo lava ile tolu piliona, e maua ai se maʻitaga masani.

Faailoga o le maʻisuka i fafine maʻitaga: faʻalauteleina o le 'ai, faigata o le gasegase, galala tele, faʻateleina le toto, vaivai vaivai ma vaivaiga faifai pea i le tino. Mataʻituina le maualuga o le suka i se tina i le lumanaʻi o se faʻatalanoaga tatau. O le maʻisuka e le gata mo tamaitai, ae mo le tamaititi foi.

Ina ia faʻamautuina le suka toto i fafine, muamua lava e tatau ona e iloiloina le meaʻai. E tatau ona faʻaesea le faʻaaogaina o ia oloa: suamalie suamalie ma sua, suamalie, pusa ma isi suamalie. O nei mea uma o vailaau faʻasaʻa vave, lea e osofia ai oso o le suka. Ae o le gaʻo gaʻo e le tatau ona vavaeina (cereals, keke o le falaoa, legumes, vermicelli mai le saito o le kulimi).