Mafuaaga o tiga o le tino i se tamaititi

O tamaiti e masani ona faitio i tiga ile manava. E masani lava o se faʻamaoniga lea e atiaʻe se faʻamaʻi tuga. Ina ia maua se faʻamaʻi i le taimi, ma ia iloa foi le mea e fai i ia tulaga, e tatau i matua uma ona iloa mafuaʻaga autu o le tiga o le manava i totonu o le tamaitiiti.

Afai ei ai ni tiga i totonu o le manava, muamua lava, e tatau ona faʻaesea le manaʻoga mo le vaʻaia o le fomai tipitipi. E naʻo se fomai faapitoa e mafai ona faia - o se fomaʻi. E tele mafuaʻaga e faʻaalia ai le tiga o le manava, ma o nisi e mafai ona i ai ni ogaoga ogaoga. Afai e maʻi le manava o le tamaititi mo le silia ma le itula, ona faanatinati lea e valaau se fomaʻi.

O le mea moni o le tamaititi e tiga i le pepe, e mate tina talavou i le tagi ma le uiga faʻamalosi o vae. Peitai, e ui i lea, e le o taimi uma e alaga ai le tagi ma le tagi e uiga i tiga i le itu o le manava. O le mafuaaga lena pe a amata ona tagi le pepe, e tatau ona e iloa pe o le tiga o le mafuaaga, ma afai o lea, e afaina ai le manava?

I tamaiti laiti e matua faigata lava ona iloa le mea e tiga ai le tamaitiiti, ma pe o le mea e tiga ai. I le avea ai o se tulafono, o tamaiti o loʻo i ai le tiga, amio faʻamalosi, e le 'ai, tagi ma tagi seia oʻo i lalo le tiga. Tamaiti e sili atu le matua matutua latou te mafai ona latou faʻamatalaina mea e tiga ai, ma o fea le mea latou te maua ai le tiga. E masani ona tupu o tamaiti, fefefe i fualaau faasaina ma togafitiga, e mumusu e talanoa e uiga i mea ma pe o fea foi o latou tiga.

O le mafuaʻaga o le tiga i le manava o pepe e ono ono faʻalavelaveina ile gastrointestinal tract. Afai o le tele o meaʻai e ala atu i le manava o loʻo faʻafefeteina e se mea, o le eria ao lei tupu lenei faʻalavelave, ma, o se taunuuga, e tupu mai ai le tiga. Paʻu i totonu o le manava o se tamaititi e ono mafai ona o faatasi ma se tuai i le nofoa ma le vomia. Afai o le faʻalavelave ua aliali mai i totonu o le vavaega o vaega pito i luga, o le mea lea, a maeʻa ni nai fafaga, o le a vave ona tupu le vomiting i le talo. O le fafagaina mulimuli ane o le a taʻitaʻia ai le faateleina o le vomiting ma le faateleina o lona tele. Afai o le faʻalavelave e aliali mai i vaega pito i lalo o le tui, ona tupu ai lea o le vomiting i le afiafi o le aso lona lua. Vomit muamua e aofia ai mea na faatoa oʻo mai i le manava, ona aliali mai ai lea, ma mulimuli ane - o mea o loʻo i totonu o le manava.

O le faʻalavelave faʻaitino e faʻaalia i le taimi o le vomiting, ma le vomiting, i le isi itu, o le maualuga ma le tikeri o le vavalalata o le lino. O le vaapiapi o lenei avanoa o le, ma i luga o le faʻalavelave na mafua ai le faʻalavelave, o le vave ona amata ona malepe le tagata.

O mafuaaga masani o le tiga i le manava o pepe o gas, ma e tele taimi e afaina ai le tiga ona o le curvature o le inumaga. E masani ona tupu lenei mea i le matua o le fa i le sefulu masina. E itiiti lava i le tausaga lona lua o le olaga. E foliga mai e le faʻafuaseʻi le pagatia, pe a foliga mai, o le tamaititi e maloloina atoatoa. E amata ona tagi leotele tamaiti, tagi e mafai ona oʻo i le 10 minute, ona taofi lea seia oʻo se osofaʻiga fou.

A amata le osofaʻiga, toe alalaga le tamaitiiti, e musu e 'ai, togi. O osofaiga, e pei o se tulafono, eo mai faatasi ma le vomiting. A oʻo mai le 3 i le 6 itula i le maeʻa ai o le faʻamaʻi, o le toto e foliga mai i totonu o le fale. O le fesuiaiga o mamanu o le taofiofi o le intestinal o le taofia lea o le sosola ese mai o le gas ma feces ma le poloka. E talafeagai le faia o taimi talafeagai, aua o itula uma o le a faʻaitiitia ai le tulaga o le pepe.

O le isi mafuaaga o tiga o tamaiti atonu o le faamaʻi a Hirschsprung. O lenei faʻamaʻi o loʻo faʻaalia mai i le natura faʻapitoa o le atinaʻeina o le tootoo laiti. O teine ​​e maʻi i lenei faʻamaʻi tasi i le 5 e sili atu nai lo tama. O le faʻamaʻi e masani lava ona atiina ae i le itu lua o le intestine. A oʻo mai se faʻamaʻi, o le gaioiga o lenei matagaluega ua malepe, o le tootoo laiti e le toe malolo, ma o mea o loʻo i totonu o le iniseti e le mafai ona sosolo i le vaega vaiti. O le matagaluega o loʻo i luga atu o le vavalalata e amata ona faʻalauteleina, o puipui o le intestinal i lenei nofoaga e maualuga lona maualuga, ma o loʻo taʻua ai le megacolo, o lona uiga o le faʻaleagaina o le tino atoa poʻo se vaega.

Tamaiti i lalo ifo o le tolu tausaga le matua e masani ona mafatia mai osofaiga faʻapitoa. O le televave o lo latou tutupu i tamaiti o lenei vaitausaga o loʻo faʻaalia e 8 pasene. O le tumutumuga o faʻavavega o le appendicitis e pa'ū i le vaitausaga mai le 10 i le 15 tausaga. O iinei o le pasene o mataupu e siitia i le 55%.

E vave ona atiaʻe faʻasolosolo. O le soifua maloloina lelei o le tama e amata faʻafuaseʻi ona amata faʻafefe, e teena meaai. Afai e tupu le maʻi i le po, o le a le mafai e le pepe ona moe. O se faailoilo manino o le tino o le maʻi pipisi o se maʻi le atoatoa. O le tamaititi e amata ona lafoaia, e malepe, e masani lava ona i ai se nofoa avanoa. E tatau ona maitauina e mafai ona pepe le pepe i le tele o taimi. A mavae le 6 itula i le maeʻa ai o le faʻamaʻi, o le inisua o le tino e amata ona i ai se uiga faʻalauiloaina. O le foliga o foliga o le a tiga, o laugutu e mago, o le vevela e maualuga. Pe a suʻesuʻeina le manava, o tamaiti ei lalo ifo o le 3 tausaga le matutua e amio le faʻavaivai, faʻalavelaveina maso o le mea tiga, o lea o le asiasiga o tamaiti laiti e matua faigata lava.

I tamaiti matutua, o le komesi e sili ona puupuu - e oʻo atu i le tele o itula, o nisi taimi pe lua aso. O le faʻamaʻi e aliali mai e ala i tiga faifaipea poʻo le tigaina i luga ae o le pusa poʻo le ofisa faʻapitoa. A maeʻa sina taimi, ona maua lea o le tiga i le itu taumatau i le ileum poʻo le itu ole manava. O tamaiti e faitio i le nausea, o loʻo i ai le teenaina, o le vevela e oʻo i le 38 tikeri, e masani ona savavali tamaiti, faʻalaʻu, aua o le mea lea e tiga ai.

Faatasi ai ma se faʻamaʻi e pei o le diverticulitis, o loʻo i ai le tiga, e pei o le appendicitis. O lenei faʻamaʻi e faʻaalia i le soloina o le puipui o le intestinal, masani i le nofoaga lava e tasi o loʻo i ai le faʻaopoopoga. Afai e vavae ese le faʻalogo, ona i ai lea o se ata e foliga tutusa ma le peritonitis, o loʻo aʻafia i le tiga i le itumalo atoa. E mafai ona faʻateteleina pe a fai o le tale poʻo le inu. E le faatagaina le tamaititi e suesue ia lava ma paʻi i le manava. O foliga o tamaiti e paʻu, o le siama e masani ona faia, e tafe le va.

O le mafuaʻaga o se tiga ogaoga i le manava o teine ​​talavou e mafai ona uʻamea vae o le uila i luga o le ovary. E masani lava o le tiga i le pito i lalo o le tamaititi e afua ona o le solia o le palanaua o le inginaina poʻo le faʻataunuʻu. I ia tulaga, e faigofie lava ona lagona le faʻaogaina o le paʻu, lea e le talafeagai i totonu o le itulagi peritoneal. E masani lava ona tupu lenei mea i tamaiti e oo i le lua tausaga.

O le ituaiga masini o le faʻalavelave o le intestinal e sili atu ona taatele i tamaiti o le matutua. O le faʻamaʻi faʻatasi ma le tiga ogaoga, faʻamaʻaʻaina le amio, vomiting, afaina ma le faʻamalosi.

E sili atu ona itiiti le fanau e tupu aʻe ai le maʻi pancreatitis poʻo le maʻi o le pancreatic ma le faʻateleina o cholelithiasis.

Afai ei ai se tiga ogaoga o le tamaititi i totonu o le manava, e faasaina: