O le mea sili ona taua o se faʻafitauli o sosaiete faʻaonaponei


I le gasologa o le talafaasolopito o le tagata, ua i ai ni suiga uiga ese i le malamalamaga o le oona. I le Middle Ages, mo se faʻataʻitaʻiga, na manatu o se faʻamatalaga maualuga o se tulaga maualuga lautele. O se fafine atoa o se faʻataʻitaʻiga o le soifua maloloina ma feusuaiga, ma le tele o meaʻai i lenei tulaga e seasea ona taʻitaʻia ai faafitauli faʻapitoa. Peitai, i le taimi nei, ona o le soifua maloloina, o le gasegase ua faamatalaina o se tasi o maʻi sili ona ogaoga o le soifua maloloina. O le taua tele o se faafitauli o le sosaiete faʻaonaponei o le autu o talanoaga mo aso nei.

O le a le mea sili?

E mafai ona faamatalaina le iniseti o le maualalo o le tupe maua, faʻaalia i tupe le talafeagai o faʻamaʻi i totonu o gaʻo gaʻo ma aʻafiaga leaga i luga o le tino. O lona uiga, e le o mea uma lava o le mea sili ona lelei. Talu ai o fua saʻo o le gaʻo o le tino e sili atu ona taugata ma e le mafai ona ausia, o se auala taatele mo le fuafuaina o le iniseti, o le soʻo o le "body index index", ua faʻaaogaina i le tulaga o le ola maloloina. Le sootaga i le va o le mamafa o se tagata i kilokalama ma le maualuga i mita i se sikuea na faamatalaina i le mamao 1896 A. Quetelet ma na mafua ai le faia o se faiga lautele mo le fuafuaina o le numera telefoni:

Paʻu o le tino maualalo - itiiti ifo i le 18.5 kg / m 2

Paʻu sili ona lelei - 18,5 - 24,9 kg / m 2

O le mamafa - 25 - 29.9 kg / m 2

Ava 1 tikeri - 30 - 34.9 kg / m 2

Maualuga 2 tikeri - 35 - 39.9 kg / m 2

Maualuga 3 tikeri - sili atu i le 40 kg / m 2

I le 1997, na faʻaaogaina ai e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO) le faʻavasegaina o le mamafa o fuataga e tusa ai ma lenei polokalame. Ae na matauina e saienitisi e le o tuuina mai e lenei faailoga ni faamatalaga i le tele o le gaʻo, ma o le mea sili ona taua, pe o fea o loʻo i totonu o le tino. O le mea lea, o se vaega taua lenei i le atinaʻeina o le oona. O le tufatufa atu o le tino o mea taua o se vaega taua o le faailoaina o le tele o le oona, faatulagaina o le taimi ma le mamafa o faaaliga o maʻi mamafatu. O le faaputuga o gaʻo i totonu o le vaitafe o le manava, ua taʻua o le Android (totonugalemu, alii) e fesootaʻi ma se faʻaopoopoga taua o le lamatiaga o le soifua maloloina, e sili atu nai lo le ituaiga o oona. O le mea lea, o le faʻamalamalamaina o le tino numera index e masani ona o mai faatasi ma le fuaina o le puʻu puʻu. Na maua ai o le tino o le numera ≥ 25 kilokalama / m 2 faatasi ma le vavao o le puʻu ≥ 102 cm i alii ma le ≥88 cm i tamaitai e sili atu le faateleina o le ono tulai mai o faafitauli. Faatasi ai ma i latou: o le maualuga o le toto maualuga, dyslipidemia (le gasegase lipid metabolism), atherosclerosis, faʻamalosia o le inisalini, ituaiga 2 o le maʻisuka, stroke cerebral ma le infarction myocardial.

Fuainumera Faamauina o le oona i le lalolagi

O le numera o mataupu o le oona o loʻo tupu i le lalolagi atoa i se saoasaoa vave, oʻo atu i le faʻamaʻiina o le tino. O le faafitauli tele o le sosaiete faʻaonaponei ua vave ona vave - i le lua tausaga talu ai. E tusa ai ma fuainumera aloaia, o le taimi nei e 250 miliona tagata i luga o le paneta ua maua i le gaʻo ma le 1.1 piliona o le mamafa. O lenei tulaga o le a taʻitaʻia ai le mea moni e faapea, i le 2015, o nei faailoga o le a tupu i le 700 miliona ma le 2.3 piliona tagata, i le faasologa. O le tele o le atuatuvale o le faateleina lea o le numera o tamaiti maualalo i lalo o le 5 tausaga - e silia ma le 5 miliona i le lalolagi atoa. O le atugaluga foʻi o le faʻaaogaina o le ituaiga tolu (≥ 40 kg / m 2 ) - ua toeitiiti atoa le 6 i le sefulu tausaga talu ai.

I fafo atu o Europa, o le manua e afaina pe a ma le 50% ma le mamafa - e tusa ma le 20% o le faitau aofaʻi, faʻatasi ma Europa Tutotonu ma Sasaʻe - o vaega sili ona afaina. I Rusia, o le tulaga e matua ogaoga - e tusa ma le 63% o tane ma le 46% o tamaitai i le tamaoaiga o loʻo aʻafia i le mamafa, ae 17% ma le 19%, i le faasologa, o le mamafa. O le atunuu o loʻo i ai le tulaga aupito sili ona maualuga i le lalolagi - Nauru (Oceania) - 85% o tane ma 93% o fafine.

O mea e taʻitaʻia ai le atinaʻeina o le oona

O le tele o le mea e solia ai le gasegase masani, e mafua mai i le fesoʻotaʻiga tele o mea faʻapitoa (faʻasologa o le tino, paleni o hormonal) ma tulaga i fafo. O le mafuaʻaga autu o lona atinaʻe o loʻo faʻamauina le tumau lelei o le malosi o le malosi ona o le faʻalauteleina o le malosi o le eletise, faʻaitiitia le malosi o le taumafa poʻo se tuufaatasiga o mea uma e lua. Talu ai o le punavai autu o le malosi mo tagata o mea taumafa ia, o le malosi o le taumafa e masani ona fesootai ma gaoioiga faaletino. A aunoa ma le faʻatinoga o le lava gaioiga, o le malosi e faʻaaogaina le vaivai, e le o tagofia lelei ia vailaau, lea e mafua ai ona maua le mamafa o mea, gaʻo ma le atinaʻeina o faʻamaʻi pipisi.

Meaʻai i le vailaʻau o le oona

Afai o le tele o tausaga talu ai na i ai masalosaloga e uiga i le taua o meaʻai i le aano o le gaʻo, i le asō, i le lalolagi faʻaonaponei, ua faamaonia ai o le taumafa e sili lona taua iinei. O le siakiina o mea taumafa o loʻo faʻaalia ai i le 30-40 tausaga talu ai, ua faʻalauteleina le malosi o le eletise, ma o lenei faafitauli o le a faaauau pea i le lumanaʻi. E le gata i lea, o suiga tetele e tuʻuina mai ma suiga lelei i meaʻai. O le taumafaina o gaʻo i tausaga talu ai, ua matua malosi lava, ona o le aoga o meaola gaʻo e tasi ma le polyunsaturated "tuu atu" i le gaʻo gaʻo. I le taimi lava e tasi, o loʻo i ai se oso i le taumafaina o suga faigofie, ma le faʻaaogaina o vailaʻau gaʻo ma le fiber ua faʻaititia. Mea taumafa maualuga i gaʻo gaʻo ma faigofie e sili ona lelei mo le 'ai ona o lo latou lelei lelei. Ae ui i lea, o loʻo i ai le malosi o le faʻamatalaga faʻateleina ma le maualuga o le malosi (calories i le mamafa o le iunite) - mea e faigofie ona taʻitaʻia ai le paleni lelei o le malosi ma isi mea e maua mai.

Taua o gaoioiga faaletino

Faʻaauauina le tuputupu aʻe o le tamaoaiga, o le saosaoa faʻavaomalo o pisinisi ma le faʻalapotopotoga e mafai ona faʻaitiitia ai le manaʻoga mo gaoioiga e manaʻomia ai taumafaiga faaletino. O o tatou augatuaa e le tatau ona totogi a latou galuega faaletino ma maua ni uta. Na faamalosia i latou e faia lenei mea e ala i le ola lava ia. O matou, o loʻo nonofo i taulaga, e manaʻomia le totogiina o se tupe tele e asiasi ai i se fale faʻapitoa o le falemaʻi po o le vai taele, faamalositino poʻo le alu i se togafitiga faafomaʻi. I le taimi nei, e taua tele le gaioiga mo le faatumauina o le fausaga masani ma le aoga o toetoe lava o totoga uma ma tino i totonu oo tatou tino. O lona toesea e aunoa ma ni mafuaʻaga lelei o le a vave oʻo atu pe mulimuli ane taʻitaʻiina ai suiga i le tino i gaʻo ma tisipesa o le tino, i faafitauli lautele o le soifua maloloina ma le matua.

O le tele o suʻesuʻega o faʻamaʻi pipisi ua faʻaalia ai o le olaga masani e sili atu ona fesootaʻi ma le faateleina o le numera o maʻi faʻaleagaga, aemaise lava le mamafa ma le gaʻo. O le mea e mataʻina ai, o le fua o le faʻaitiitia o le tino o le tino o le mea sili ona leaga, o le auala-taʻiala, o lona uiga o le leai o se gaioiga faaletino e taʻitaʻia ai le maua o tupe mama, ma e sili atu ona faigata mo tagata e tele le mamafa e amata ai le gaioiga faaletino. O le mea lea, o le faaputuputuina o le mamafa o le mamafa e paʻu ma e tau atu i le fausia o se liʻo uiga ese. O le faʻaopoopoga o le malosi o le malosi ma faʻaititia ai le gaioiga faʻale-tino lea o le mafuaʻaga o le osofaʻiga na matauina i le faʻalavelave o le oona i le taimi nei. E talitonuina o le taumafa paleni e sili atu le tele o aʻafiaga, aua o le auala e mafai ai ona sili atu le faigofie ona maua se paleni lelei o le malosi nai lo le totogiina i se taimi mulimuli ane e ala i gaioiga faaletino.

Vaʻaia gasegase ma le agavaʻa

E ui lava o loʻo i ai le mea moni e maua ai le meaʻai, o mea tonu e leʻo malamalama i ai. O fuainumera "tulafono" o le gaʻo o le tagata e faigata ona faʻavae, ona o le tele o genotypes ua faʻaleagaina i lalo o le aʻafiaga o mea moni mai fafo. Saienisi suʻesuʻeina mataupu pe a faʻapitoa uma le faʻavaeina o faʻalapotopotoga faʻapitoa ma e oʻo lava i aiga e sili atu ona aʻafia i meaola, ae e faigata lava ona fai mai e 100% le faʻaleagaina, talu ai o tagata o nei kulupu na 'ai le taumafa tutusa ma maua tutusa a latou afi.

O suʻesuʻega na faia i le tele o tagata o loʻo i ai ni eseesega taua i le numera o le numera o le tino ma le tele o le gaʻo, faʻapea foʻi ma masaga, e faʻaalia ai e 40% i le 70% o eseesega o tagata taitoatasi e faʻataunuʻuina. E le gata i lea, o aʻafiaga o le kenera e aʻafia ai le taumafaina o le malosi ma le faʻaaogaina o meaʻai. I le taimi nei, e ui lava i le alualu i luma faasaienisi ma tekinolosi, e faigata ona fai atu ma le mautinoa pe o se mea na tupu - o le oona tele.

Le taua o nisi homone i le atinaʻeina o le oona

I le 1994, na maua ai le gaʻo o se ituaiga o okeni endocrin. O le faʻatagaina o le leptin hormone (mai le Eleni Leptos - maualalo) e maua ai le faʻamoemoe mo le mauaina o se vailaʻau e faʻatau ai le meaʻai. O le tele o saienitisi ua amata ona sailia ni peptide tutusa i le natura e tuuina atu i latou i le tino o le tagata.

Aisea e avea ai le sili atu o se mea matautia?

O le taua lautele o le oona ua fuafuaina e le gata i tulaga matautia, ua oʻo atu i le faitau aofaʻi o le lalolagi, ae o aʻafiaga faʻalesoifua maloloina foi o loʻo i ai. O le mea moni, o le sootaga i le va o le mamafa, gaʻo ma le maʻitaga o le tino ua faʻamaonia. E le gata i lea, o le gaʻo o se tasi lea o mafuaʻaga ogaoga i le pathogenesis o le tele o faʻamaʻi e aʻafia ai le numera o le aofaʻi o le tamaoaiga o le lalolagi ma e taʻitaʻia ai le le atoatoa ma le le atoatoa. E tusa ai ma faʻamatalaga aloaia, e tusa ma le 7% o le aofaʻi o tupe faʻaalu i le soifua maloloina i nisi o atunuʻu ua atiaʻe e tuʻuina atu aʻafiaga o le oona. O le mea moni, o lenei fuainumera e tele taimi e sili atu ona maualuga, talu ai o le tele o faʻamaʻi pipisi e leai ni tuusaʻo e ono le aofia ai i le faʻatusatusaga. O nisi nei o faʻamaʻi masani e mafua mai i le oona, faʻapea foi ma le maualuga o le aʻafiaga e aʻafia ai lo latou atinaʻe:

O faʻamaʻi taatele e mafua mai i le manuʻa:

Faalauteleina le tulaga lamatia
(Risk> 3 taimi)

Tulaga lamatia
(Risk> 2 taimi)

Faʻateleina le lamatiaga
(Risk> 1 le taimi)

Maualuga maualuga

Paʻi cardiovascular

Kanesa

Dyslipidaemia

Osteoarthritis

Paʻu tua

Faʻafouina insulin

Gout

Faʻasalaga tau atinaʻe

Tusa o le maʻisuka ituaiga 2

Moe malosi

O le faʻamaʻi

Taumafa

O le mea sili ona maualuga o le faʻafitauli o le gasegase faʻasolosolo ma ni aʻafiaga ogaoga o le soifua maloloina. E ui lava i nisi tulaga o lona atinaʻe e faʻapena ona fuafuaina muamua, o mea e faʻaalia ai amioga, aemaise lava, meaʻai ma le gaioiga faaletino, e faia ai se sao taua i le talaʻaga. Ma o le foliga mai o le mamafa o le mamafa poʻo le tele o meaʻai - o nei mea uma o le a faʻalagolago lava ia i tatou lava, ma o isi mea uma o se 'alofaga.