Vaavaaia ata i tamaiti i lalo o le tasi tausaga le matua

O asiasiga faifaipea i se tagata fomaʻi i le pepe e taua foi, e pei o tui, suʻega a le fomaʻi. O le uluai suesuega o le vaai i tamaiti i lalo ifo o le tausaga e tasi e faia pe a uma ona fanau i le falemaʻi mo le faamoemoe o le vave iloa o maʻi o le tino (glaucoma, retinoblastoma (tumutumu o le tino), faʻamaʻaloga, maʻi faʻamaʻi o mata). O fanau na fanau mai i luma o le vaitaimi ole suʻega lea mo faailoga o le atulala nerve opic ma le retinopathy o le amataga.

O suʻesuʻega ata i tamaiti e tatau ona faia i le 1, 3, 6 ma le 12 masina. E taua tele le faʻatinoga e uiga i tamaiti laiti o loʻo lamatia, e aofia ai tamaiti:

I le taimi o le suʻega, ua gauai atu le fomaʻi i:

Vaʻa mata masani ma a latou suʻesuʻega ile suʻega o tamaiti i lalo ole tausaga e tasi

Sese ma moni vaevaega

O se faʻasalaga o matua e masani lava ona latou matauina i latou lava, ae o se tagata poto faapitoa e mafai ona tuuina mai se faʻamaonia saʻo. E masani lava, o foliga vaaia i fafo o le mata o le tamaititi ua gase, ae o se mea sese lenei, o le mafuaʻaga o loʻo taoto i foliga o foliga ma e matauina ma le lautele o le isu. I le aluga o taimi, o le tele o le isu e faʻapupula, ma ua mou atu le uiga ese o le strabismus sese. E le gata i lea, o feeseeseaʻiga pepelo e taatele i tamaiti laiti o le matua ona o le matua o le tino.

I le mea na tupu i le taimi o le suʻega a le fomaʻi o le fomaʻi, ua tatau ona faʻamautu ma faʻaaogaina mafuaaga o lenei maʻi. A le o lena, o le a amata ona amata le mata e tasi o se taʻitaʻaiga, ma o le faʻaaliga o le mata lona lua e amata ona vave faʻaitiitia.

Flammation o le lacrimal sac

O lenei faafitauli e taatele i le tele o le 10-15%. O le afaina o le lacrimal sac, le so-called dacryocystitis, o loo aumaia faatasi ma mea faalilolilo mai mata, lapoʻa, malati i luga o mata. E masani lava, matua ma o nisi taimi e talia sese ai e tamaʻitaʻi tamaiti lenei tulaga mo faʻamaoniga o le conjunctivitis. Ona le maua lea e le tamaititi le togafitiga talafeagai i le taimi ma naʻo le maeʻa ona faʻaaogaina o fualaau i le foliga o mata mata, ua alu atu o ia i se tagata poto faapitoa.

Mata "felelei"

E mafai e mata o le pepe ona faia ni gaioiga faʻavavega o eseesega itu ma faʻauiga. O le liona o mata e taua o nystagmus. Faatasi ai ma lenei togafitiga, e le o taulai atu se ata taua i luga o le retina, o le a amata ona vave faateteleina le vaaiga (amblyopia).

Faʻafitauli i le taulaʻi

Ina ia mafai ona 100% le vaʻaiga, o le ata e tatau ona taulaʻi saʻo i luga o le mata o le mata. Faatasi ai ma se malosi tele o le mata o le mata, o le ata o le a taulai tonu i luma o le retina. I lenei tulaga, latou te fai mai e uiga i le myopia, poo le so-called, myopia. Faʻatasi ai ma sina malosi faʻafefeteina o le mata, i se isi itu, o le ata o le a taulaʻi i tua o le retina, lea ua taʻua o le hyperopia, poʻo le hypermetropia. O le fomai o le tino e fuafua le manava o le mata i se tamaititi i soo se matua ma le fesoasoani a alii sili ona fuafuaina.

O pepe i lalo ifo o le 1 tausaga e mafai ona faatonuina se faasaʻoga mo le saʻo o le fausia o fesoʻotaʻiga i le va o le ata o le ata i le retina ma le mauaina o se faailo e le faiʻai o lenei mea ina ia le pa'ū le vaaiga a le tamaititi.