Faʻataʻitaʻiga faigofie ma vave mai le sisi kulimi

E le o masalosalo mea aoga o le kisi falaoa. Ua oʻo i le taimi e maua ai e lau pepe le malosi faʻapitoa o lenei oloa. Ou te manaomia se kisi falaoa. O se punavai o le calcium ma fulukalama, piliki taua mo le fausia o nifo malolosi ma ponaivi, ma o loʻo aofia ai foi le gaʻo o le susu, o mea autu e maua mai ai siama, enzymes ma tino puipuia.

E mafai ona e ulu atu i le kusi falaoamata i le lisi o meaʻai, e amata mai i le valu masina (faʻaaogaina, tamaiti ma rickets poo anemia - muamua). Aumai le afa o le sipuni. Faʻateleina le fualaau ina ia aumaia i le 20 kalama i le aso i le 3-4 aso. I le tausaga o le mumu e tatau ona 'ai 50 g o meaʻai i le aso. Faʻataʻitaʻi faigofie ma vave mai le kusi cheese e pei o lau pepe.

O le fea e sili ona manaʻo i ai?

E ui lava ile maualuga o lona taumafa ma lona taua, o le kisi e le o se mea sili ona faigofie. Faʻaaoga masani tagata matutua, faʻatau i le faleoloa, e le fetaui le pepe. E le lelei ma maketi. E le mafai ona faʻamaonia po o le a le ituaiga susu ma pe faapefea ona faia. E sili atu le faʻaaogaina o se oloa faʻapitoa a tamaiti o kuka i totonu o faleoloa meaai a pepe pepe. E mafai ona ese le gaʻo o le gaʻo: mai le 3.8% (milky) i le 10% (creamy). Minoi, gaoioi pe na o le toe maua mai se pepe maʻi e ofoina atu le kalu falaoamata - na te manaomia se malosi faaopoopo. Ae ui i lea, aua neʻi faʻaaogaina i le fualaau. Afai e gaʻo tele le pepe, filifili nisi meaʻai. Fualaau suamalie i le ituaiga o paluga pateta pe faʻatasi ai ma fualaau aina uma lava e mautinoa e faʻamalieina lau gaʻo. Ae o mea uma mulimuli ane. Ma mo muamua taumafa faaopoopo, o le kisi e faia e aunoa ma ni mea faʻaopopo. Faitau ma le faʻaeteete le igoa i luga o le afifi: e le tatau ona aofia ai ni vailaau, faʻasao poʻo ni meaʻai. Ae o le gaioiga masani e vave ona paʻu, o lea la e le mafai ona ofoina atu le mea e 'aina i le pusa mo le taimi lona lua. Faʻasalaina kulimi sipuni i pepe o loʻo mafatia mai le le faapalepale i le susu susu susu ma fatu faʻamaʻi. Faatasi ai ma allergies, e tatau ona e lafoaia fua o fua.

Fufulu i tatou lava

O le tekinolosi o le kukaina o kusi falaoa atoa, e leʻi suia mo le tele o seneturi. E mafai ona e faia mai le terfir poo le susu fou (sili atu i le fale, mai le povi "masani"), ma avatu ia te ia se mea muamua. Ina ia faatelevave le faagasologa, ia faaopoopo le susu i le falaoa, kefir poo le kirimi kirimigi. Le ituaiga o mea fefete e fautuaina e talanoa ma lau fomaʻi. Ona muamua lea i totonu o se vai taele seia oʻo i le uʻamea ma faʻafefete e gaosia. O le mea lea, oe lava ia e mafai ona saunia le aofaiga tatau o le oloa fou o le ogatasi e manaʻomia.

Cottage Chewing Vermicelli

Sauniuniga:

Brewed vermicelli poʻo soʻo se isi lava pasta (sili atu nai mea laiti). Taʻu le uʻamea i totonu o se faʻamau. Faʻafefiloi ma le vermicelli maeʻa, vaitau ma se fasi pata (pe a fai mai le pusaaisa, muamua faʻafefete). E mafai ona e faʻaopopo se tamai togitogi.

Faʻamafanafana suamalie

Lisi le kusi i totonu o se sieve, faaopoopo le falaoamata, oatema, fuamoa ma le suka. Faʻafefiloi lelei mea uma i mea, faʻanofo ai mea laiti. Tuu i totonu o le vai inu ma vevela seia kuka (ae le sili atu i le 2 minute talu ona latou sau). Lemu lelei ina ia le mu le mumu, faataatia i luga o se ipu, fanua ma le pata, kulimi suamalie po o fualaau suamalie.

Tasi ma le apu ma le pi

Sauniuniga:

Fale poʻo le faʻatau i totonu o le faleoloa pepe kulisi pepe e ala i se faʻavevela e faʻafiafia atili ai. ◊Oti le apu i luga o se tamai fatu, ma fafagu le faʻi ma se tui seia oʻo ina fausia se puree tutusa. O lenei ia faʻafefiloi ma le faaeteete le tofo o le vine ma le curd. Nai lo o fualaʻau, e mafai ona e faʻaogaina kāloti, lea e matua talafeagai mo le soifua maloloina o tamaʻi mata. Ina ia faia lenei mea, ave 1 sina aʻa, pulumu, satela i luga o se fuʻa lelei, faʻaopopo i le paʻu. Taumafai lelei seia oʻo i se ituaiga o mea tutusa. O se faʻi, o se apu po o se kapeti suamalie ia lava e aofia ai le tele o le fructose masani. Ae afai o sina mea itiiti e foliga mai e laitiiti, tuu se sipuniti o suka (manatua o le suka ma le masima e sili atu ona ulufale pe a uma le tausaga).