Faleplant Sansevera

O le ituaiga Sansevieria, poo le sanseviera (Latina Sansevieria Thunb.) E 60-70 ituaiga e tusa ai ma punaoa eseese. O sui o lenei ituaiga e lauiloa, o laau e leai ni mea, e aofia ai le aiga agafe (Latina Agavaceae). O nisi tusitala e talitonu o lenei ituaiga o le aiga o Drachen. I le Igilisi faʻapitoa o laau totō e tuʻuina atu i le aiga o le nilala (Lat. Ruscaceae). Variants o le igoa o le genus Sansevieria e leai se viivieri, sanseviera. Ona o foliga ma lanu o laulaau, na maua ai e le laau ia igoa taua e pei o le "sipuni o le cuckoo", "falet tail", "le tina o le tina". I totonu o Egelani e taua lea o le "gagana a le tiapolo", "laau toto", "lili launiu"; i aganuu a Amerika - "paʻu pepeti"; i Siamani - "Hemp Aferika" (mo le lafoaʻi o lau).

O le igoa Latina o le ituaiga na tuuina atu e faamamaluina ai le Naples prince von Sansevierio: na ia fesoasoani i le atinaeina o le poto masani. I le senituri lona 18, na tupu le ulu o sanseveria i atunuu Europa o se fale teuteu. O lenei laau e le lelei, ma le lelei, e talafeagai mo le tuputupu ae i totonu o potu.

Tausi tausiga.

Malamalama. Fuga o faleplanti Sansevera sili atu le fiafia i se malamalama pupula, e faigofie lava ona ave uma le malamalama ma le ata atoa. Ae ui i lea, e le tatau i se tasi ona galo o se malamalama mumulu susulu e manaomia mo se laau mo uiga eseese: i totonu o le paolo, o laulaau e leiloa la latou lanu moa. O meaola eseese e mafai ona ave sina vaega o le susulu o le la, ae e tatau ona malulu mai le malosi o aoauli o le aoauli.

Faigamalo o le vevela. O Sansevera o se laau e tupu lelei i luga o faamalama o sasaʻe ma sisifo. I le itu i saute, e manaʻomia le ufiufi i taimi vevela vevela. Pe a tupu aʻe i faamalama i matu, o laulaʻau e lanu uliuli i le lanu, e le toe maua ai la latou lanu, ma ona o le leai o se malamalama, e le totogo le laau. Afai e leai se malamalama, o le a faʻamalamalamaina atili mo le 16 itula i le aso. Lulu mo le susulu o le la e tuu i se mamao o le 30-60 cm mai le laau. I le taumafanafana, e tatau ona ave le vaalele i le ea fou i se nofoaga matutu, mafanafana, aʻo puipuia mai le faʻaleleia ma tuʻuina atu le malamalama. I le taumalulu, e manaomia foi e le laau le malamalama lelei. O le Sansevera e le faʻaleagaina i le vevela. E mafai ona ola lelei, ma i le mafanafana. I le tautotogo ma le taumafanafana, e sili ona lelei le vevela ole ea, i le va o le 18-25 ° C. I le taimi malulu, e le tatau ona paʻu le vevela i lalo ifo o le 14-16 ° C mo se taimi umi, a le o lea o le a pauu le laau. E mafai e Sansevia ona faʻafeiloaʻi le paʻu o le vevela e oʻo atu i le 5 ° C, peitaʻi pe afai e puupuu.

Faʻasa. Sansevera e fiafia i le faʻafeusuaʻi masani mai le tautotogo seia oʻo i le tautoulu: o le eleele e tatau ona faʻamago i le va o le vai. I le taumalulu, o le suavai e tatau ona faʻatapulaʻa ma faʻatulagaina faʻalagolago i le vevela o le ea. A faʻamaligiina i soʻo se tulaga, aua le faʻatagaina le vai e ulufale atu i le ogatotonu o le pusa, o le a mafua ai le pala o lau. E sili atu le matautia o le suavaia, ma le leai o le susu e aluese ai le tauvaga. E taua le taua o le suavai. O Sansevia e masani ona faʻafefeina le ea vevela o fale. Aua neʻi galo e fufulu le taimi ma fufulu laulaʻau ma se 'ie susū mai le efuefu.

Laʻei pito sili. O Sanseviaia e tatau ona fafaga tasi i le masina i le taimi o le tuputupu ae (spring-summer) faatasi ai ma le fesoasoani o fugalalaʻau mineral i le afa o le faʻasalaga. Ina ia faia lenei mea, ia faʻaaoga fugalaʻau fuafuaina mo le cacti poʻo mo meaʻai i totonu. Manatua o le tele o le eletise e mafua ai le leaga o aʻa, o le mea lea, o le fua faatatau lea o le eletise e fautuaina: N (nitrogen) - 9, P (phosphorus) - 18, K (potassium) - 24. O nisi fugalaau e masani ona le fautuaina le taumafaina o le suasevieriyu, i le leiloa o lau laʻau. I le le lelei o le fafagaina, o laʻau ua sili atu ona mautu. Faʻamamaga faaletino, o le lagolagosua o laulaau o le gaseeseia e mafai ona faʻamago. I lenei tulaga, e tatau ona e tipiina lelei le pito mamago o laulaau, ma tuu ai se nofoaga mamago i le foliga o se fasi manifinifi. A leai, o le pepa o le a toe faʻamago.

Suiga. Faʻasoʻotoga O laau toto e faʻamalieina pe a latalata le ipu i latou: o le 2 tausaga mo talavou ma 3 tausaga uma mo tagata matutua. O se faailoilo e manaʻomia e le laau se mea e faʻafeiloaʻi ai, aʻa o loʻo afua mai i le ulo. O aʻa o le sansewieria e masani ona ola i le lautele, ona tatau lea ona filifilia le fagu papaʻu, ae lautele. O aʻa malolosi o le gasevieria e mafai ona motusia le malosi o le malosi. I le isi itu, o le ae mauaina le tele o fua o le fugalaau pe afai e lalagaina aʻa e se clod o le lalolagi. O le mea lea, o le malosi fou e le tatau ona matua tele. I le pito i lalo o le fagu e te manaʻomia e faʻaaogaina ai alavai mai tamai iliili, paluga gau, fasi koala, faʻalautele lau. O Sansevieria e le afaina i le tuufaatasiga o le eleele. E fautuaina le faʻaaogaina o se faʻafefiloi o lau laʻau ma eleele eleʻele i le oneone i se vaega o le 2: 4: 1. Ua faʻaopoopoina le peʻa poʻo le humus eleele. O se tuufaatasiga lelei o se vaovao ma lau lau, humus ma le oneone i le fua faatatau o le 2: 1: 1: 1. O nisi taimi e faʻaaogaina ai meaʻai mo geraniums ma 30% oneone paʻu mo alavai lelei. O le Sansevera o loʻo faʻaleleia lelei i le metotia o hydroponics.

Faʻafouina. O nei meafale i totonu e totoina fua laau: lapisi lalata, vaevaega o le rhizome, laulaʻau poʻo lona vaevaega. O fesuiaiga o fomu ua faateleina i le vaevaeina o rhizomes ina ia mafai ai ona puipuia ituaiga o meaola.

Lapataiga. O Sansevieria tolu-laina e faatatau i laau oona, o loo iai le saponin, lea, pe a afaina, mafua ai le taoto ma le vomia. Faʻaeteete e le faʻamaonia tamaiti i lau. O le fesoʻotaʻiga o le suavai ma le paʻu e le afaina ai.

Faigata o le tausiga.

Pests: vaʻavavevave mite, thrips.