Laʻau - o se mea lelei lelei mo le faʻaaogaina o meaʻai

I le maualuga maualuga o le mamafa, migraine poʻo le manstrual pain e le o se faʻailoga i totonu ole pusa falemaʻi fale. Nai lo lena, ia na o le savali lemu i le paka o le taulaga, i totonu o le togalaau poo le togalaau fualaau aina i totonu o le fale ma vaai totoʻa i laau totō o ola ai iina. E tele mea e mafai ona maua i la tatou fugalaau poʻo le moega ina ia fesoasoani ai mai maʻi. Fugalaau, laau totő, fualaau faisua, fualaau aina o le a suia lelei nisi vailaʻau. Mo le aveeseina o migraines, o fomaʻi e fautuaina mai ai le antispasmodic, o le faʻasao ma le faʻaaogaina o fualaau oona, ae o se tamaʻitaʻi lalelei, e masani ona taʻua o le chamomile teine ​​(o ona fugalaau e tutusa lelei lava ma se tamai chamomile), e mafai ona faʻamalolo ai spasms, o loʻo i ai se lagona mafanafana ma faʻamalosi. O lenei laau mai le aiga o sunflowers ua leva ona faʻaaogaina e togafitia ai maʻi o le fafine ma isi migraines. O loʻo aofia ai vailaau faʻasaina e taʻua o le parthenolides (i le ala, vaega o le upu Eleni o lona uiga o le "teine"), e puipuia ai le fausiaina o le horroone serotonin. O lenei hormone o le tagata autu autu lea i le vaapiapi o arteries e tupu i migraine. Mo le puipuia mai le migraine e fautuaina e 'aina se tasi pe tolu laulaau laʻititi o pyrethrum i aso uma, e tatau ona filifilia muamua. Sa faia se suesuega lea na tuuina atu ai le 270 tagata i migraines i pyrethrum i aso uma. I totonu o le lua pe tolu aso e sili atu i le fitu pasene o mataupu sa matua sili atu le lelei. O a latou faʻamalologa o loʻo faʻasaoina e tusa lava pe a maeʻa. E masani lava, e sili atu le fiafia i capsules, talu ai o lau laʻau fou e maua ai le tofo. Mo le lelei, e lava le faʻaaogaina 250 mg i le aso.

E mafai ona faʻaoga le salatisi e faʻaitiitia ai le tale tale, ma aemaise lava, e togafitia le catarrh respiratory. I le faaopoopo atu i le maualuga o le vitamini C ma le tele o isi elemene taua (potassium, iodine, uʻamea), o ona laʻau manogi e mauoa i se mea uigaese - o le phenylthyl isothiocyanate, lea e poloka ai le gaioiga o kanesa o le kanesa. O se faʻasalalauga i aso taʻitasi e 80 kalama o laulaau fou i salati o le a lava lea e faʻataunuʻu lelei ai suiga o le kanesa o le kanesa. E oʻo lava i le lua teaseti o le laumei fou e tuu i luga o se ipu vai inu e mafai ona auai malosi i lenei taua mo le soifua maloloina.

E iloa e tagata uma se susulu, e le gata i le vavao ma le faʻaleagaina, e faʻaitiitia ai le mamafa. E manumalo o ia ona o le i ai i ona lau o le pasela, lea e faʻaitiitia ai le toto ma siitia ai le maualuga ole oxide nitric. O tagata suʻesuʻe Korea, o loʻo galulue ma tamaʻi, ua leva i le vaiaso lona tolu o suʻega e faʻaaoga ai le radisa na faʻaitiitia le toto toto mai le 214 i le 166 mm Hg. O le suʻesuʻega na faʻaaogaina ai lau vevela mamago, ae mafai ona 'aina faʻamalaʻau, e pei foi o aʻa. O le lima o radishes e maua ai le tino ma le 135 mg o le potassium. I le aotelega, e manaʻomia e le tagata matua le 3500 mg o le potassium i le aso. Ina ia ausia le aʻafiaga o le faʻaitiitia o le toto maualuga, e fautuaina e faʻaaoga fualaʻau i se fua faatatau o le 90 mg i le 1 kg o le mamafa o le tino i le aso mo le lima vaiaso.

Melissa po o le lemonimonimo o se laau ma fugalaau paʻepaʻe papaʻe ma laʻau e manaia manogi o lemoni. O laʻau e faʻaaogaina i salakeke pe faaopoopo i lau lauti. O Melisa ei ai se aafiaga o le musika i luga o maso i le masini fua. O le mea lea, i le le mautonu o le manava, faʻafememalie, e aofia ai le manava o le manava, o le pamu lemoni o loʻo galue o se vailaʻau antispasmodic. Sa fautuaina e saienitisi mai le Iunivesite o Maryland le inu o le lauti ma faaliu fa fa i le aso, ma afai o le melissa i le tincture, e mafai ona e oʻo atu i le 60 fuga i aso uma. E lelei lenei mea mo le gaogao.

Tea ma le melissa, ioe, e manaia ma maloloina. Ae e le mafai e soʻo se tasi ona manaʻo e susunuina i latou i le upega e faʻafaigofie ai le tiga i sooga. O suʻesuʻega e faʻaalia ai o le aʻafiaga o mumu mumu e mafai ona maua e ala i le faʻamalosia o neula namu, ma mafua ai se tiga faʻaletino lea e faʻafaigofie ai le tiga. O le lagona o se mu e afua mai i le gaioiga o le tino, lea o loo i totonu o lauulu ulu. E mafai e le Nettle ona faʻaitiitia le tiga o le osteoarthritis, pe afai o aso uma e aʻafia ai le lima o le lima matua ma le lima ma mafatia ai na o le 30 sekone. O saienitisi mai iunivesite o Exeter ma Plymouth mo le vaiaso e mafai ona faaitiitia ai mafatiaga o tagata mamaʻi i le gasegase, tuu i luga o latou lima ni laulaau fou po o se lau mago ma ni mailei. Ae o le taunuuga o le mea sili lea mai laulaau fou.