Le masani o le uʻamea i totonu o le toto o se tamaititi

O le masani o le uʻamea i totonu o le toto o le tamaititi e tatau ona lelei. Ae o le a le mea e fai pe ai ai le leai o se uʻamea? E faʻapefea ona toe faʻaleleia le faʻaaogaina o le uamea ae le maua ai se maʻi - e le mafai ona maua le anemia?

O le ania mama e le omea o se tasi o faʻamaʻi masani i tamaiti. O le uʻamea o se vaega o le hemoglobin, lea e fesoasoani i sela mūmū mūmū e faʻafeiloaʻi ai le okesene mai mama i masini, o lona uiga la o le tulaga faaletonu e faʻavaivaia ai le pepe, faʻaitiitia ai lona tetee atu i faʻamaʻi pipisi, faʻagesegese le faʻaleleia o le tino ma le psychomotor. O le mafuaʻaga o le le lava o le uʻamea atonu o lona le lava lea o meaʻai i le tino o le tama i le taimi o le maʻitaga o le fafine - mo le 9 masina e tatau ona faaputuputu e le pepe 300 mg o se elemene taua. O lenei fanua faʻaagaga e lava mo le sili atu i le ono masina - ma e maua mai ai e le afaina le paʻu. I faʻamaʻi pipisi (aemaise lava le pulmonary and intestinal), o le faʻateleina o le uʻamea, ma vave ona mou ese atu ana faʻaagaga. Ia, i le 5-6 masina, e oʻo lava i se pepe maloloina mai ia i latou, e toetoe lava leai se mea e totoe - o le vaitaimi o le tuputupu ae malosi e amata, o le tele o le saoasaoa o le toto e vave faateleina: o nei mea uma e manaʻomia ai nisi sapalai uʻamea. E tatau ona faʻalauiloa atu i meaai faʻapitoa!

Afai latou te tuai pe faʻaaogaina ipu e le lelei i le tuufaatasiga, lea o le uʻamea, pe leai foi, pe leai foi ni mea e fesoasoani i lona faʻasalaga, o loʻo i ai se tulaga faaletonu i le tamaititi!


O se tamaʻitaʻi faʻaeteete o le a faigofie ona ia iloa faailoga o le anemia pe afai e leai se uʻamea i le toto o le pepe. Kroha foliga paʻu, vave ona lelava, e le lelei ona lelei, ua le toe i ai i le atinaʻe mai tamaiti o le vaitausaga lava e tasi, ua foliga lelava, ua tuu i lalo lona musumu, ua aliali mai paʻu papaʻe i fao. A maeʻa ona faʻalogo i le fatu o le pepe, e mafai e le tamaititi ona iloa le muffling o ona leo ma le faitioga fou. Ae o le autu o suʻesuʻega o le hemoglobin i totonu o le toto. Ia e fiafia i lenei faailo i taimi uma lava e tuʻuina atu ai le pepe ile auiliiliga talafeagai! E tusa ai ma le numera WHO, i le taimi muamua o le 2 vaiaso o le ola, o le maualuga o le hemoglobin i le pepe e le tatau ona maua ifo i lalo ifo o le 145 g / l, seia oʻo i le faaiuga o le masina muamua - ia le itiiti ifo ma le 120 ona oʻo atu i le 6-7 masina - pe a ma le 110 g / l.

O le tulaga sili ona taua mo le puipuia o le IDA i tamaiti o le tausaga muamua o le olaga o le puipuia lea o le susu. O le digestibility o le uʻamea mai le susu o le tina e 50%! Tina e tatau ona 'ai, aano o manufasi, fuamoa, faʻapea fualaau faisua ma fualaau' aina e aofia ai mea e faʻafefeteina ai le toto (copper, cobalt, manganese). O nei mea o kāloti, fulufailaʻau, beets, apples, figs, persimmons, apricots dried, currants currants ... Lelei, afai e faʻamalosi le mimiti i le fafagaina, e taua tele le faʻaaogaina o gaʻo susu ua faʻamaoaigaina ma vaega uma o vitamini ma microelements. I le afa muamua o le tausaga, o pepe e iai ni faailo o le anemia e tatau ona tuʻuina ni mea faʻafefiloi i se uʻamea uʻamea i le 0.7-0.8 mg i le 100 ml o meaai sauniuni, ma i le lona lua - mai le 1.1 mg. Ma i le taimi (o lona uiga, ile 2-4 vaiaso muamua atu nai lo le fafaga faanatura) e faʻafeiloai ai le tamaititi i se tui!


Taʻaloga o le taʻavale mo paʻu

E mafai ona e aau faatasi ma le pepe i le taele mai le masina lona lua o le olaga, ae le galo ia te ia, e pei ona faia i le tina i le tumutumu.

WHO fautuaina

I le amanaia ai o le lelei na tuʻuina atu e le tina o lana tina i lana pepe, WHO sa auai le WHO ma le UNICEF i le faʻasinomaga faʻatasi o le "Puipuiga, faʻaleleia ma le lagolago o faʻatosiga o susu" i le 1989. Na auai Ukraine ma oʻo ai foi i le manuia tele. i le tama ". O lenei, o le susu e matua lagolagoina, o loʻo faʻaalia i le vave amataina o le tamaititi i le fatafata, o le nofo faatasi o le tina ma le tama i le uarota, ma isi.