Le lava o le calcium ma rickets i tamaiti

E i ai ni aso susulu i le vaitau malulu, ma e manaʻomia e matua ona faʻaeteete ia aua le faʻaitiitia le leai o le palasio ma le rickets i tamaiti.

Rickets o se upu e iloa e le tele o matua. O lanu malamalama o rickets i aso nei e maua i toetoe o pepe uma lona lua.

E pei lava o isi faʻamaʻi, e le mafai ona amataina rickets. E taua tele lenei mea i le amataga o le tautotogo, autumn ma le taumalulu, pe a oʻo ifo le la. O lona le atoatoa i le tele o auala ma e oʻo atu ai i le atinaʻe o maʻi.


Mai aso anamua e oo mai i le taimi nei

O le mea muamua na taʻua ai le le lava o le calcium ma rickets i tamaiti e maua i tusitusiga a fomaʻi anamua. O se faʻamatalaga auʻiliʻili faʻamatalaga o rickets e faatatau i le XVII senituri. Ma na fatuina e le fomaʻi o le Igilisi ma le fomaʻi F. Glisson, o le na faʻaaogaina le faʻamaʻi le igoa rhachitis, o lona uiga i le upu Eleni o le "spin", talu ai o le rachitis o loʻo afaina muamua. Na taʻua foi Rickets o se "maʻi mataga". Na masani ona ia taia tamaiti o tagata faigaluega oe nonofo lata ane i faleoloa, faleoloa ma toetoe lava a leai se malamalama o le la. Ae afai e mafai ona na o le tautau i luga o nofoaga o le aufaigaluega, ona avea ai lea i luga o le eletise nei o se tele vevela mata e le faatagaina ai le aofaiga talafeagai o le radiation ultraviolet ua faia toetoe lava i soo se mea. O le mea lea, e fai mai fomaʻi e uiga i le tikeri laʻitiiti o le maʻi ma le leai o se palasiki ma le rickets i tamaiti o loʻo i totonu o le tele o pepe mai i 'aʻai tetele, o la latou paʻu ona o le le lava o le ultraviolet radiation, ua leaga le gaosia vitamin D, e talafeagai mo le fausiaina o ponaivi i ponaivi mea.


O le mea e lelei ai , afai e saʻo le saʻo ma le talafeagai o rickets, o le a vave ona mou atu ona faailoga.

O le faʻamaoniga e faapea, afai e le togafitia le leai o le konisini ma le rickets i tamaiti, o le a le pine pe a maeʻa, e matua sese lava, ona e mafai e se tamaititi ona maua ni ponaivi ogaoga o le ponaivi mo le ola. Faatasi ai ma taunuuga o le faamai - vae piʻopiʻo, solia o le tulaga, laugatasi vae, faaleagaina o ponaivi pelivi (mulimuli ane o lenei mea e matua faigata ai le ala o le galue i tamaitai), tele caries, anemia, faaleagaina o le pusa. O nisi taimi mulimuli ane e faʻateleina ai le aʻafiaga o faʻamaʻi pipisi.


E faʻapefea ona e iloa?

Le lava o le calcium ma rickets i tamaiti o se faʻamaʻi o se tino olaola. O le tele o taimi, o aʻafiaga e afaina ai tamaiti i le 2-3 tausaga o le olaga.

O le faailoga muamua ma sili ona iloga o rickets - ua amata ona afu le afu. E sili atu ona iloa lenei mea pe a 'ai se pepe (e sulu lona muaulu, se tino) pe moe (faʻamama le aluga).

Na le mautonu le tamaitiiti, fefefe, sili ona tagi, moe moe, o lona ua ua paʻu.

Faatasi ai ma le atinaʻeina o le faamai, o se mea e taʻua o le vevela o le laina paʻepaʻe paʻepaʻe, e foliga mai o se "scallop", e ono aliali mai.

O le pito i lalo, o loʻo i ai se tuai i le tuputupu aʻe o nifo, e leʻo tapunia le tele o le telefoni i taimi, o loʻo i luga o le tapulima, o maso o le manava ua faʻavaivaia, ma e mafua ai ona faia le "afaina o le manava".

E faʻateleina le ulu, e faʻafefe le muaulu, e amata le paʻu o le alo, e faʻamaluluina ponaivi o le pito o le ulu.


I se taimi mulimuli ane, o le pepe e faʻaleagaina le tuna. E ono mafai ona iai se tasi o mea e lua e ono mafai ona fai: "o le susu o le susu" (o le nonoa o le fagu e tu i luma i se pito i luga) po o le "pusa o le bootleg" (paia).

O le le lava o le calcium ma rickets i tamaiti e tauamiotonuina e le mea moni e faapea, a amata ona savali le tamaititi, o le a foliga mai o le vili X po o le O-foliga o vae.


Puipuiga

Amata le puipuiga o siaki ao lei fanau mai le pepe. O le tele o le taimi e mafai ona faʻaalu ai i le ea fou, sili mamao ese mai auala gao, faia ni taʻaloga faaletino. E mafai ma e tatau foi ona e taitaia se olaga ola malosi i lou lava fiafia, e aunoa ma le mamafa ma e le o le faʻanoanoa oe lava. Faʻaliliu le suamalie, manogi ma le tele i le tele o mea, mai le ava malosi, 'ai meaʻai susu, cheese cheese, fish, meat meat, vegetables, fruits. O le le tausisia o nei tulafono e fesoasoani i le atinaʻeina o faʻasea i tamaiti laiti o masina muamua o le olaga.

O le leai o calcium ma rickets i tamaiti e tupu foi i tamaiti laiti ma le mamafa tele o le mamafa o le tino, i manu feʻaveaʻi, lea e amata ona fafagaina vave tina e leai ni poto masani. E le tatau ona paʻu le pepe ile susu susu, sisi, faʻapea foi i le fuamoa moa ma le suauu (o punavai autu o vitamini D). Ina ia tupu ola maloloina, ia sili atu le gauai i lona atinaʻe faaletino, ia tausia tulafono uma o le tausiga o le pepe ma ia aua nei galo e uiga i le faʻamalosi. O le taua tele o faʻataʻitaʻiga ma togafitiga. Latou te manaʻomia le faʻatinoina faʻapitoa, faʻateleina le siʻitia o le avega. I le afa lona lua o le soifuaga o le pepe ao faagasolo le atinaʻe malosi o le tino, e tatau ona tuʻuina atu le calcium i le ituaiga o siʻomaga po o totonu o fualaau. O le a fesoasoani lenei mea e aloese ai mai faʻafitauli ma le faʻaleagaina o ponaivi. Ae o le mea autu lava o le puipuia o siaki i tamaiti o le aafia i le la. Savalivali faʻatasi ma le tamaititi i fafo, e le galo e faʻaali ona foliga ma lima i le la. Ia faaeteete ia aua le sola.


Miracle-vitamini

O le a le mea e fai pe a timu poʻo le kiona ma e toetoe a leai se mea e toetoe a leai? I le 30 tausaga o le XX senituri, na maua ai le vailaʻau D, lea e fesoasoani i le tino e faʻaleleia ai le mailei ma le calcium. Talu mai le faaiuga o Setema, pe a le lava le la, o tamaiti, e amata mai i le 2-3 tausaga le matutua, ua tuʻuina atu i ai ni vailaau o lenei vailaau e maua mai ai vitamini i foliga o mataʻu mo le faʻafofoga tautala. O le ave o fualaʻau, e fai ma tulafono, pe afai e leai se faʻaaliga faapitoa, taofi i le tautotogo, ia Me. Ma o lea - aʻo lei oʻo atu i le pala o le 2-3 tausaga. E ui o nisi taimi ma muamua, i le faitalia a le fomaʻi.


O le Hypervitaminosis e matautia

O le vaifofo suavai o le vailaʻau D e sili ona lelei lona mafaufau ma o le aafiaga o lona pulega e sili atu ona faaumiumi. O le ava malosi o le vailaʻau D e toetoe lava a le faʻamalolo ona o se mea e mafai ona fai. E tupu lea e le o ni tagata poto faapitoa e tusi le vitamini C i ni atunuʻu tetele. Ae a aunoa ma le calcium, e le o loli, ma o le avega i luga o le ate o le pepe e tele. E talitonu tamaiti o le a sili atu le lelei o le maua o se tamai kick cricket nai lo le hypervitaminosis, e mafua ai le tele o faamaʻi masani.