Maʻi pipisi o le gastrointestinal

O le tele o faʻamaʻi o le eseesega o le natuiology ma le ogaoga o loʻo faʻaalia mai i le gastrointestinal symptoms: mo se faʻataʻitaʻiga, o faʻamaʻi pipisi o le urinary system ma le tonsillitis e mafai ona mafua ai le faʻalavelave i le masini vai. Talu ai ona e tutusa uma ia faailoga, e taua tele le mafai ona iloa le mea e mafua mai i meaʻai leaga, mai le hepatitis poʻo le faʻaleagaina o le urinary tract from appendicitis.

O lenei fenumiai e mafai ona oo atu ai i le tele o tala faatino po o, i se isi itu, i se uiga le atoatoa e uiga i le tulaga; i itu uma e lua o le tali o le a le lava, o le togafitiga o le a faatuai. O a gasegase gastrointestinal o tamaiti o loʻo i ai ma le auala e foia ai i latou, saili i totonu o le tusiga i luga o "faʻamaʻi pipisi i le gastrointestinal i se tamaititi".

Taumafa Taumafa

O mea taumafa oona, aemaise lava i le taumafanafana, e masani lava ona mafua mai i le salmonella ma e faatatau i ituaiga o gastroenteritis, o le mafuaaga sili ona taatele o togafitiga i le "First Aid". Gastroenteritis - o se faʻamaʻi o le manava ma le gaogao, e mafua ai se siama siama poʻo se viral infection. E mafai ona afaina i le faʻafesoʻotaʻi ma se tagata maʻi. O le salalau o le faamaʻi e iai taimi e aʻafia ai le fua o le faʻamaʻi. O le isi auala o le faʻamaʻi o le faʻaaogaina o vai ua afaina po o le fafagaina o meaai. O faʻafitauli o le gastroenteritis ma le salmonellosis e masani lava ona tupu i le 1-3 aso pe a mavae le faʻamaʻi, e aofia ai le manava ma le vomiting, vevela ma le manava. O le vaega sili ona maualuga o aʻafiaga e aofia ai tamaiti, faʻapea foʻi ma tagata matutua ma tagata mamaʻi, oe e sili atu ona afaina ona o le gasegase i le faʻamaʻavaina, lea e faʻatele ai le gastroenteritis. E taua tele le amanaia o mea e puipuia ai, aemaise ile taumafanafana:

- Faʻaauau le mataʻituina o le fou o fuamoa ma ipu o loʻo aofia ai - mayonnaise, salati, sau sau, tatala pies ma suamalie.

- O salati laulaula, fualaau mata ma fualaau faisua e tatau ona mulumulu lelei.

- Afai e te 'ai i fafo atu o le fale, faʻalogo i le teuina ma le tagofiaina o moa, iʻa ma aano o manufasi.

Faʻatau faʻatau fualaau fua mai na o loʻo faatauina atu.

- Faʻaeteete i le iʻa, kuka, anufe malulu.

- O le fagu pepe mo le fafagaina e tatau ona faʻamaonia ma tausia i le mama atoatoa.

- O le inu vai e tatau ona faguina pe tao.

Laʻau

O lenei faamai pipisi e mafua ai toxins o Clostridium botulinum bacillus, o le taunuuga oa latou gaioiga e ono avea ma fomaʻi o le tino. E tolu ituaiga o meaʻai: meaʻai o mea taumafa (pe a 'ai meaai faʻamaʻaʻaina i toxins), fatuga o pepe (faatasi ai ma le salalau o microorganis in the intestines, lea latou te faʻasaʻo ai toxins e faʻafefiloi ma mafua ai faʻamaoniga) ma fatuga o manuʻa (toe gaosia o le afu o le clostridia). O le tele o faʻamaoniga o le gutu malulu, faalua vaaiga, faigata i le togafitia o mataupu e fesoʻotaʻi, faigata faʻafefe ma tautala. Faailoga o le abdominal (faʻaulu, vomiting, spasms ma manava manava) e mafai ona faʻaalia i le taimi lava e tasi ma i latou o loʻo lisiina atu i luga poʻo muamua. Paga tiga ma le tigaina o le fatu, colic. O le tiga i totonu o le manava e masani ona tupu i tamaiti, e mafai ona i ai ituaiga eseese ma le umi. O le tiga tele e mafua ai:

- Gastroenteritis gasegase.

- Colic. Afai o le tiga i le manava o le tamaitiiti na tupu i le taimi lava e tasi i le tagi, punou vae, pallor, vevela, foliga mai o le toto i le vomite poo feces, e tatau ona faafesootai vave le fomaʻi. E tusa lava pe o nei mea uma na tupu e mafua mai i le colic, e manaʻomia le togafitiga faafomaʻi e faʻamautu ai le mafuaʻaga tonu.

- Faʻaopoopoina o gaʻo (flatulence).

- Appendicitis. O tiga matuia e faaopoopoina i le fiva, vomiting ma le malosi, o le tiga e faasolosolo malie lava i le itu taumatau pito i lalo o le vaega o le manava.

- Afai o le tiga e tuʻuina atu i faʻamaʻi faʻamalologic ma tiga i le vanu o le lumbar, faʻapea foʻi ma le vevela, e mafai ona faʻaalia se faʻamaʻi o le genitourinary system (cystitis, pyelonephritis).

- Isi mafuaaga: pancreatitis, peritonitis. I nei tulaga, o le tiga e maua faatasi ma se fiva maualuga, o le manava e mausali, o le tulaga masani faaletino e matua mativa lava. Afai o le tiga o le manava e le mautonu (o lona uiga, e toe faalua i le masina), e ono tele foʻi mafuaʻaga:

- Masalo, o le tiga e fesootaʻi ma le ita o le manaʻoga, aemaise lava i tamaiti e faigofie ona faʻanoanoa ma agaalofa.

- O le tiga e mafai ona avea ma se taunuuga o le toe faʻafoʻi o pancreatitis, faʻamaʻi fatu ma gallbladder, colic, ma isi.

Faʻatasi ai ma le tiga tele i le manava, lea na tulai mai mo le taimi muamua, o le a faia ai e le fomaʻi se filifiliga e faʻavae i luga o le iuga o le suʻega ma le emenesis. E mafai ona mafua le tiga ona o mataupu e manaʻomia ai le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le gasegase, mo se faʻataʻitaʻiga, mea faʻapitoa, ma e le o ni faʻamaʻi matautia. O nisi taimi e aoga le matauina o le maʻi mo le tele o itula e faia ai se faʻamautinoaga saʻo.

Appendicitis

O faʻamaʻi pipisi o le gastrointestinal lea e tupu i le 10 tausaga muamua o le olaga, o le appendicitis e sili ona masani. Ona o le mea moni o le lua o le manava e ufiufiina i se paʻu - o le paʻu, o le afaina o le faʻaopoopoga e mafai ona vave faasalalau ma mafua ai se faʻamaʻi matautia ma lamatia ai le ola - peritonitis. O le mea pito sili ona mataʻutia o le appendicitis o le tiga, lea e le i maua i le taimi muamua, ae mulimuli ane faʻalautele i le itu taumatau pito i lalo o le lua o le manava (ileum region). O lenei tiga e mafai ona faʻaauau pe faʻalavelave. E toso e le tama lona vae taumatau i le manava e fafagu ai le tiga, ae le paʻi i le vaega faigata o le manava, lea e lagona ai le tiga. Vomiting ma le nausea e mafai foi (i nisi tulaga, aʻo leʻi amataina le tiga). O isi faʻamaoniga e aofia ai le fiva, maʻi tiga, le faʻavauvau e mafua mai i le malamalama ma le pisa, puupuu le manava, laulaufaiva lamolemole.

Hepatitis

O le afaina lea o le ate, e masani ona fesootaʻi ma se faʻamaʻi viral. O le inflammation e mafai ona i ai se eseesega ese, o nisi taimi e oʻo lava i le faʻaumatia o le ate. E tele faʻamaʻi e ono mafua ai le hepatitis i tamaiti.

- Vailaʻau e mafua ai le fiva samasama: e oʻo mai i le taimi nei, e ono iloa ai ituaiga sili - o le hepatitis A, B, C, D, E ma G.

- Cytomegalovirus (CMV) e fesoʻotaʻi ma le aiga o le herpes viruses, e faʻasalalauina mai le tagata i le tagata.

- O le Epstein-Barr virus (EBV) e masani lava ona fesootaʻi ma le mononucleosis.

- O le Herpes simplex virus (HSV) e afaina ai foliga, o le paʻu i luga aʻe o le puimanava ma le tino.

- Vailaʻau o le Chickenpox (VZV), ona o se tasi o faʻafitauli o le moa moa e ono mafai ona maua i le hepatitis.

- Enteroviruses: o se vaega o siama e masani ona maua i tamaiti, e pei o le Coxsackie virus, mafua ai le aprythoitis pharyngitis, poʻo le echovirus.

- siama Ruby, mafua ai le rubella.

- Parvovirus, e masani ona taʻua o le "maʻi lona lima", o loʻo faʻaalia i se vevela i luga o foliga, ma o ona foliga lalelei.

Hepatitis A o le ituaiga masani o le hepatitis i tamaiti. E mafua ai le siama tele. E masani lava, o faʻamaʻi pipisi e pei o le hepatitis e tupu pe a faʻafesoʻotaʻi ma feeseeseaʻiga, faʻapea foʻi ma le faʻaaogaina o meaai poʻo vai faʻaleagaina i siama e aofia ai le siama. O le hepatitis A o loʻo faʻasalalauina foi e ala ile gaogao, lea sa masani ona faʻaaogaina e le avetaavale o le faʻamaʻi.

O faʻamaoniga e tutusa ma faʻamaoniga o le faʻaleaina:

- Laʻau, vevela, vili, manava manava.

- O le leai o se manaʻoga, faʻafefe, tiga poʻo le le mautonu i totonu o le manava, tiga i maso ma sooga.

- Sulu ma mumu mumu i luga o le paʻu.

- O le pogisa o le mimiti ma le icterus (lanu samasama o le paʻu ma le sclera).

O le a iloa e le fomaʻi le faʻavae o le emenesis ma iuga o suʻesuʻega suʻesuʻe. O loʻo maua i le televise ma le ate o le ate i nisi o mea e aʻafia ai ituaiga o le hepatitis.

Vaʻaia o meaola

O vailaau oona e maua ai meaola e ola ai meaʻai i totonu o le tino o le tagata ma nofo i le gastrointestinal tract. O le tele o pamu e mafai ona vaevaeina i ni vaega se lua:

- Protozoa, microspores (amoebae, guardia, cryptosporidia) ma multicellular, o anufe, mo se faataitaiga, lapotopoto (oxyuras, ascarids, trichocephales, hookworms, nekator, strongyloid, toxocar). O faʻamaoniga o faʻamaʻi pipisi e faʻalagolago i mea latou te mafua ai; i le tele

Auala e aloese ai faʻamaʻi faʻamaʻi:

Afai e masalosalo le mamā o le vai, e tatau ona kuka, faʻamaʻapeʻapeʻa, faʻaleleia ma 'ona inu. O meaai fou, aemaise lava fualaau aina ma fualaʻau, e tatau ona fufulu lelei atoatoa aʻo leʻi inu i le inu vai. E taua le aoaoina o le tamaititi e fufuluina o latou lima aʻo leʻi 'ai, pe a uma ona alu i le faletaele ma, sili ona taua, pe a uma ona taʻalo i le oneone. E le tatau i le tamaititi ona savali i luga o seevae pe a mafai ona i ai ni faʻapogai o siama. O aiga uma o se tamaititi ua i ai se faʻamaʻi pipisi e tatau ona pasia se feʻau mo le auiliiliga, e tusa lava pe leai ni o latou faʻaʻailoga, e mafai ona avea ma faʻamaʻi. Le aoga o togafitiga i fale e le faʻamaonia, o lea aua le faʻaaogaina le laxatives, aua le suia le togafitiga ma enemas ma tutusa. I mataupu ma nei faʻamaʻi, e leai se faʻafitauli. O le protozoa e mafua ai le tele o faʻamaʻi (manava, fula ma le tiga o le tino); e le gata ina maua ai nei faailoga, ae le gata foi i le le mautonu (vaivaiga, pallor, leiloa o le mamafa, le alualu i luma o le paleni o meaʻai, anemia, telo masani, tigā, ma isi).

Inisinia o le Genitourinary

O faʻamaʻi pipisi o le genitarianinary system, e pei o se tulafono, e mafua mai i le siama, aemaise lava o le tele o faʻamaʻi pipisi o le urethra, lesela (cystitis) ma gaʻo (pyelonephritis). O faʻamaʻi pipisi o le genitourinary i le laʻititi (e masani lava i le 2 tausaga muamua) e sili atu ona taatele nai lo se isi lava taimi o le olaga. I le faʻaopoopoga, i le taimi o le tamaitiiti o nei faʻamaʻi e sili ona faigata: i tamaiti laiti faʻapupulaina o faʻamaʻi, faʻapipiʻi ma le maningitis e mafai ona tupu, i tamaiti matutua, genito-urinary infection, aemaise lava i le toe foi, mafua ai le fatu fatu ma taitai atu i maʻi mama. I tamaiti laiti (matutua 1-2 tausaga), na o le pau lava le faailoga atonu e fiva. O isi faʻamaoniga: o le mimiti mamafa ma le manogi o le manogi, e le lava le televave o le gaioiga, vomiting, faʻavauvau, ma isi. Ona o tamaiti laiti e faigata ona iloa faʻafitauli urinary e ala i faailoga, e masani ona faʻamaonia e fomaʻi le suʻesuʻega o le faʻataʻitaʻiga. I tamaiti matutua, o aʻafiaga e fesoʻotaʻi ma le urination - susunuina, faʻaosoosoga faifaipea, o nisi taimi e faanatinati e i ai le toto, turbid, ma le manogi o mea manogi. Afai o le siama na aʻafia ai gaʻo (pyelonephritis), fiva, vomiting, tiga i le itu taumatau poʻo le itu tauagavale o le rohe lumbar (i le pito i lalo, i le isi itu o le vaitusi) e mafai. I tulaga uma lava, o se vai inu lelei ua fautuaina. Afai e maualuga le vevela, ia avatu i le tamaititi le fua masani o antipyretic (paracetamol, ibuprofen, ma isi). O lenei ua tatou iloa mea afaina o le gastrointestinal.