O a mafuaʻaga o le kanesa i tamaiti, ma le auala e faʻaitiitia ai nei faʻamaʻi, saili i le tusiga i luga o le "Oncological disease of children and teens."
I uluaʻi laʻasaga, o le kanesa i tamaiti e mafai ona foliga mai e toetoe lava a le iloa, e matua aʻafia ai le faʻamaʻi. O le mafuaʻaga lenei e taua ai le faʻaauau pea ona suʻeina suʻesuʻega faafomaʻi a tamaiti ma tamaiti. E tatau i matua ona mataala e mataʻituina le tamaitiiti ma gauai atu i faailoilo mataʻutia uma e mafai ona taʻu mai ai le gasegase. O nei faailoga mataʻutia e aofia ai: le mautonu, masani ona tiga o le ulu, le fia ai, maualuga maualuga le fiva, mafatia i ponaivi, tulaga le masani ai, pulupulu, mumu, ma isi mea faapena mo le siama o le kanesa, suesuega ole microscopic o mea faaleagaina. O foliga vaaia o le tamaititi e mafai ona faʻamanatuina pea oe pe faapefea ona ese mai isi. E mafua ai ona vavae ese, e le manao le tamaitiiti e alu i le aoga. O le lagolago mafaufau i le tamaititi ma lona aiga e taua tele i lenei mataupu. Afai e masalomia se maso, e auina atu e le fomaʻi le tagata maʻi i se suʻega toto, se X-ray ma isi faʻamatalaga patino.
Faʻasologa o meaola
Leukemia (leukemia). O se tasi o faʻasolosolo masani masani o le mafaufau i tamaiti ma tamaiti, o tala e tusa ma le 23% o taʻaloga uma. O nei mea, e tusa ma le 80% o mataupu o le lymphoblastic leukemia (ALL), lea e amata mai i le lymphocyte o le gaʻo, lea e aveesea ai o latou uiga masani ma galuega ma liliu atu ai i totonu o siama tumo (lymphoblast). KOMISI uma ua vavaeina
O le a le mea e tatau ona iloa e se tamaititi e uiga i lona maʻi?
O lenei mataupu o le autu lea o felafolafoaiga vevesi. E toʻatele tagata atamamai e fautuaina le faʻamatalaina i le tamaititi mea o loʻo tupu ina ia aloese ai mai le le femalamalamaaʻi, aveese le fefe ma ia maua se felagolagomai sili atu. I soo se tulaga, e tatau i matua ona filifili le taimi sao mo se talanoaga faapena, filifili poo le a le auala e faamalamalama ai le tamaititi, fuafua pe latou te manaomia le fesoasoani a le mafaufau po o le lagolago, ma isi Tamaiti ei lalo o le 6 tausaga. I lenei tausaga, e faigata mo se tamaititi ona malamalama pe o le a lona maʻi poʻo lona maʻi, o lea e tatau ai i mātua ona faʻafilemu ia te ia ma faamalamalama atu e le o se faasalaga ma e le o faia e le tamaititi se mea sese. I lenei tausaga, o tamaiti ma talavou e sili ona popole e uiga i le vavae ese mai o latou matua, faapea foi ma le tiga ma le le fiafia. E taua tele le lagona o le tamaititi ma ia tausia se uiga lelei: faalavelave ia te ia i meataalo ma isi mea pupula, taumafai e fatuina se siosiomaga manaia i totonu o le falemaʻi (e mafai ona e aumaia ni mea mai le potumoe), taʻalo faʻatasi ma ia, faʻafetai mo amioga lelei ao faagasolo suesuega ma togafitiga. Tamaiti e 7-12 tausaga. Ua amata ona latou malamalama o le setete o le soifua maloloina e faʻalagolago i fualaau faasaina, suʻesuʻega ma le faʻatinoina o fautuaga a le fomaʻi. E faasolosolo ona latou iloa latou te maʻi, ma malamalama i mafuaʻaga, mo se faʻataʻitaʻiga, pa'ū lauulu. E tatau i matua ma aiga ona tali faamaoni i fesili uma a le tamaititi, taofi se uiga malie, faafiafia ia te ia, taumafai e saili po o le a le avega faaletino e faatagaina i le tamaitiiti, tuuina atu ia te ia ni fonotaga ma tamaiti aoga, uo, uso ma tuafafine, ma isi.
Tamaiti e sili atu i le 13 tausaga. E matua popole lava le tupulaga i fesoʻotaʻiga vavalalata, latou te malamalama e mafai e le faʻamaʻi ona puipuia i latou mai le ola i le ala o ola ai a latou uo. Le lagona e le pei o tagata uma i lenei tausaga e matua tiga lava, toe foi i le aʻoga e mafai ona aʻafia ma le atuatuvale ma le atuatuvale. E tatau i le talavou ona auai i le faia o faaiuga ma ia talanoa e uiga i lona maʻi, ole ole atu ia te ia ia saʻo, ae faaaloalo i le olaga o le talavou ma ia tuu ai na o ia ma le fomai. O se uiga malie e mafai ona fesoasoani e aveesea faʻasalaga o le le talitonu i lou malosi. Mo faamoemoega aoga, o le lymphoma o le non-Hodgkin e mafai ona mafaufauina o le kanesa toto. O le maʻi o le Hodgkin e masani lava ona matauina i tupulaga talavou ma e tuusaʻo tuusaʻo ma le siama Einstein-Barr. Mai faʻamaʻi uma o le eleele, o faʻamatalaga o le fofo mo le faʻamaʻi o Hodgkin e sili ona lelei.
Togafitiga
Mo le togafitiga o le kanesa i fanau ma tamaiti, e masani lava o togafitiga o togafitiga, chemotherapy, togafitiga o le radiation ma le immunotherapy e faaaoga. Tasi ituaiga togafitiga e masani ona le aoga, o lea ua tuufaatasia ai. Chemotherapy o se togafitiga faʻapitoa i fualaau oona e aʻafia ai le tino atoa, ma mafua ai, aʻafia ai siama maloloina ma siama. O lenei faatosinaga e faamalamalamaina ai le tele o faailoga iloga o le chemotherapy: afaina o le lauulu, lili o le ulualii, manava, manava, ma isi. Ae o le mea pito sili ona matautia - ma o lea e manaʻomia ai le mataʻituina lelei - tumau pea i le itu o le mielosuppression (faaitiitia i toto na faia i le gaʻo ponaivi). Ona o lea mea, o le puipuiga o le tino e faaitiitia ai le numera o siama, aemaise lava ila toto mumu ma platelets. O le mea lea, ao faagasolo le togafitiga o le chemotherapy, o tamaiti e sili atu le faigofie ona aʻafia. E le gata i lea, e manaʻomia e tamaiti le tui o le toto pe afai ei ai le suka, poʻo le thrombomass, pe a iai se lamatiaga ole toto. Ole togafitiga faʻamalosi (X-ray therapy) e masani ona faʻaaoga faatasi ma isi ituaiga togafitiga. O loʻo maua i ona vailaʻau o le kanesa faʻamaʻi e ala i le faʻaaogaina o le malosi.
- Tumama o le faiʻai. E faʻamaoni pe leaga, o le togafitiga ma togafitiga e faʻalagolago lava i sela na mafua mai ai, faʻapea foi le nofoaga o le tumutumu, lona tele, le matua o le tamaitiiti, ma le tulaga lautele o le soifua maloloina.
- Neuroblastoma. O lenei tumo, e masani lava ona iloa i le tausaga muamua o le olaga o se tamaititi, e afua mai i le tino popole popolega ma o loo i ai i soo se vaega o le vela, i totonu o le pusa po o le manava, ae masani lava i totonu o le gland. E lolomiina i luga o le vaʻai, e faʻavaivaia ai vae, e aafia ai galuega a sphincters.
- Retinoblastoma. O lenei kanesa o le retina e le masani, ae o le mafuaaga o le 5% o mataupu o le tauaso o le tamaitiiti. E mafai ona iloa muamua ao leʻi oʻo i le 5 tausaga, o le mea e ono mafai ona toe faʻaleleia e sili atu, ae o le togafitiga, togafitiga, ma avanoa e toe faʻaleleia ai le faʻaaliga e faʻalagolago i le mamao na salalau ai le maʻi.
- Neuroblastoma (Wilms tumo). E mafai ona aʻafia ai se tasi poʻo fatugaʻo uma e lua, e masani ona tupu i tamaiti e taʻi 2-3 tausaga. E tusa ma le 10% o kanesa i tamaiti, o le tele o faʻamaʻi e mafai ona togafitia.
E ui i le maualuga o le togafitiga, ae o loʻo nofo pea le kanesa i le nofoaga lona lua i le maea ai o faʻalavelave faʻafuaseʻi i le lisi o faʻateleina mafuaʻaga o le soifua maloloina o tamaiti i atunuu atiaʻe.
- Osteosarcoma. O se tasi o ituaiga taatele o ponaivi ponaivi i tamaiti ma tamaiti. E masani lava ona maua i pito o ponaivi umi (tibia, femur) ma i le itu o le tulivae.
- Ewing sarcoma. O le lona lua sili ona taatele pe a uma le osteosarcoma o se maʻi leaga o ponaivi. E masani lava ona aafia ai le femoral, ae mafai ona salalau i isi ponaivi ma mama.
- Rhabdomyosarcoma. O le taatele e maua i fafo atu o ponaivi. E masani ona afaina ai maso, e mafua ai le 4-8% o kanesa i tamaiti.
O se tamaititi maʻi atonu o le a fesiligia pe aisea e masani ai ona alu i le falemaʻi, pe aisea ua ia lagona ai le lelava ma e masani lava ona pagatia i le tiga, aisea e tele ai suega ma isi. O le tele o le malamalama i tamaiti, o le itiiti o le atuatuvale mo i latou ma o le tele foi o latou fesoasoani i fomai i togafitiga. Ae o tulaga taitasi e tulaga ese, o matua lava ia e filifili pe o le a le mea ma le auala e taʻu atu ai i le tamaititi. O lenei ua e iloa le ituaiga o kanesa o tamaiti ma tamaiti.