O a tui e manaʻomia mo fagafao?

I lau siakiga, o le siʻusiʻu e paʻu ma paʻu, o se faailoga o le faʻamaʻi. E mafai ona alu ia oe ma lau taifau. Leptospirosis, o le mala e matautia i le tagata. O le a se mea e mafai ona tatou fai atu e uiga i vavao? Ma e mafai ona tupu lenei mea ona o tagata le amanaia latou te le faia a latou tuileo i le taimi. O lenei fana e mafai ona puipui lou aiga atoa mai siama matautia. O a tui e talafeagai mo fagafao, tatou te aʻoaʻoina mai lenei tusiga.

Afai o loʻo maʻi lau taifau maeʻa i se siama mataga, o lona uiga ua uma ona e tuʻuina se satauro i luga o lana matata. A maeʻa ona mafatia i se faʻamaʻi, o le tele lava o peʻa na te leiloa lo latou afaina. Soo se failaina o taifau po o se tulimanu o le a fuafua le lelei o le moa o le taifau, pe o se mala i lona olaga pe leai foi.

E faapefea ona tupu mai siama?
E masani ona pipiʻi manufasi i faʻamaʻi, feagai ma manu feʻaveaʻi. O se lagona manaia e mafai ona iu le leaga mo i latou. E tusa lava pe le o tuua e lau fagafao le fale i tua atu o lona faapaologa, o le a le mautinoa ai se olaga filemu mo ia. O faʻamaʻi i totonu o le fale e mafai ona aumai i luga o ou seevae. E leai se tasi e mafai ona faʻamautinoa o le faanatinati o se manu maʻi o le a le aumaia, ma laa i le auala. O se pusi po o se taifau o le a lava lea e gaoi ai pe gagau ai ou seevae, ina ia mafai ona ia maua se siama matautia. O le mea lea, o na pusi fale e nofo i le fale e tatau ona tuiina.

O afea e tatau ona ou tui?
E le tatau ona faʻasauā lau manu i le tele o inisiua. O tui faʻaonapo nei e mafai ona puipuia mai faʻamaʻi 3 ma le 5. Afai e saʻo lelei ma saʻo le taimi, o le a latou saogalemu.

Ae muamua e tatau ona e mautinoa o lau pusi poʻo le taifau e matua maloloina. O le tui muamua e tuʻuina atu i le manu i le 6 pe 8 vaiaso le matua. Le isi - e maeʻa pe a uma le 3 vaiaso, ma taʻua o le faʻasalaga. O le toe faʻaluaina o le tui muamua, talu ai ona faʻamalosia ma faʻaleleia le puipuiga o le 1 tui puipui. Ona puipuia saogalemu lea o lau manu mai faʻamaʻi oti uma i le 3 masina.

O le aʻafiaga o tui e faʻavae i luga o le mea moni ua tui lau manu i se siama ua vaivai. E le mafai ona ia faʻamaʻi faʻamaʻi, ae na o le faʻagaoioia o le tino puipuia. Afai e tui se manu, e tatau ona tuu i totonu o le puipuiga. O lona uiga, e le mafai ona e savali ia te ia ma e le faatagaina o ia e faʻafesoʻotaʻi lona aiga mo le 10-14 vaiaso.

Afai e iai se taifau i totonu o le fale, e le tatau ona vave tui. I le taimi uma lava i lenei vaitau ma o le tele o mafatiaga e aliali mai i soʻo se meaola e suia ai tulaga, ma laʻititi lava. E manaʻomia lona faʻaoga i tagata fou fou ma faʻaaoga i le tulaga fou.

E tatau ona ou tuiina aʻu lava pe alu i le vet?
O nisi matai latou te faia tui puipui i le fale ia latou lava, ae e le fautuaina e tagata veterinarian. A uma, o le tui, lea e faʻatau i totonu o le faleoloa, e mafai ona faafoliga ma o le a matua afaina ai lau manu pe na o le fasiotia foi. E manaomia e manu le tui. E le gata i lea, ao faia le tui, o faamaumauga talafeagai ma faʻamaufaʻailoga e tatau ona faia i le tusifolau a manu. E le mafai ona e faia, e le gata i lea, i le lumanaʻi e ono iai ni faafitauli e fesoʻotaʻi ma le felauaiga o manu i le nofoaafi poʻo le vaalele, poʻo le taimi e te manaʻo ai e faʻapipiʻi lau fagafao mo le taimi e te alu ese ai. E le gata i lea, afai o le ae malaga faʻatasi ma ia i fafo, e tatau ona e togafitia muamua le tui o le manu e faasaga i le peritonitis, leukemia, chlamydia, e pei ona manaʻomia e tulafono o vailaʻau o atunuu eseese.

O lea ua e iloa poo a tui e manaʻomia e fagafao. Mataʻituina meaola ma galo e fai tui talafeagai, aua e talafeagai mo fagafao ina ia leai ni au maʻi.