Aisea e mafua ai le sili atu o le mamafa o tino?

Mo fafine uma e auai atu i taʻaloga taʻaloga ma matamata ia latou ata i aso uma, o se mataupu taua tele o le faʻatulaga lelei o se taumafataga o aso uma faatasi ai ma se seti o mea taumafa taumafa. Mo le nifo manogi, e tatau ona manatuaina o laufanua suamalie e fesoasoani i foliga o le mamafa o le tino. Ae peitaʻi, o le a le mafuaʻaga o se aafiaga o le physiological? Seʻi o tatou taumafai e malamalama pe aisea e mafua ai le sili atu o le mamafa o tino.

E pei ona lauiloa, i le tele o tulaga, o le suamalie o le manaia o meaʻai e mafua mai i le i ai i mea taumafa o ia ituaiga o gaʻo e pei o le suauu (o lenei mea e sili ona lauiloa ia i tatou i aso uma e pei o le suka), faapea foi le kulukose ma le fructose. O gaʻo gaʻo e maualuga tele le kalori meaai. Mafai ona fai atu o le tele o le malosiaga lea e faʻaalu e le tino e faia ai ituaiga uma o gaioiga o le physiological e mafua mai i le gaogao o gaʻo i totonu o le vaega o meaʻai. O le faʻaaogaina o gaʻo i totonu o le tino ma mea taumafa e mafua ai faigata mo le faagasologa o le maeʻa maeʻaeʻa ma le faʻaaogaina i oloa faaiu mulimuli (carbon dioxide and water). O gaʻo gaʻo e leʻi faʻaleagaina ua liua i le gaʻo ma teuina i totonu o le tino. O le mea lea, e manino ai le mafuaʻaga e mafua ai le tele o meaʻai gaʻo i foliga o le "faaopoopo" tino o le tino.

Talu ai ona o le maualuga o meaʻai o le gaʻo, o ituaiga ituaiga o laʻau suamalie e maua ai o tatou tino ma se tele o kalori, lea e le mafai ona faʻaalu atoa i le tuʻuina atu o auala taua. O le tele tele o nei mea e fesoasoani i le foliga mai o se aofaiga tele o tupe mama, lea ei ai sona aafiaga le lelei i le setete o le fuainumera.

O le mea moni, o le maualuga o le kalori o mea o loʻo i ai meaʻai gaʻolaiga e le o lona uiga e tatau ona e faʻamaeʻaina le taumafaina o suti mo meaai. Mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai ona faʻatagaina e faʻaopoopo se tasi poʻo le lua sipuni o suka i se ipu o lau laʻau fiafia poʻo le kofe. E le gata i lea, o le kulukose e aliali mai i le tino i le taimi o le malepelepe o gaʻo vailaʻau faʻasaina e matuā talafeagai lava mo le masani ai o le gaioiga o le tino maso ma uaua nerve. O le faʻaaogaina atoatoa o le suka mai meaai (lea o le mole e aofia ai gutu o le kulukose ma le fructose) e oʻo atu ai i le vave ona vaivai ma saofaga i le paʻu o le malosi.

E pei ona maitauina, o le tele o suamalie ei ai le tele o suka, ma o lenei vailaau o le carbohydrate toetoe lava atoa le 100% mama. Ma o lenei ia manatu o ia mea suamalie e pei o suamalie, lole poʻo le fulufulu mamoe manaia e toetoe lava o aofia ai le suka i le tasi ituaiga po o le isi. O le faʻaaogaina o se mea itiiti o nei meaʻai, tatou te faateleina ai le lamatiaga o le mamafa. Afai e le mafai ona galo oe i lau suauʻu i luga o laulau umukuka, ona taumafai lea e faʻatau i latou i le taeao, e pei ona i ai i lenei tulaga o le a iai le taimi e vaeluaina ai le tino ma le faʻamalolo o le malosi. Ona o lenei mea, o le ono mafai ona sili atu le mamafa o le a maualalo ifo pe a faatusatusa i le 'ai o gaʻo i le afiafi.

Ae pe o le uiga o loʻo i luga o lona uiga, o fualaau suamalie uma e le mafuatiaina mafua ai le faʻaalia ma atili fausia-o le mamafa o le tino? I le mea e te manaʻo ai e iai se tagata laititi ma le atamai, ae e le o sauni e vaelua ma au mea e sili ona e fiafia i ai i le taimi e tasi, e na o le tasi le ala e te alu ese ai: e faʻaaoga lapalai e faʻaaoga ai suka suka (faatusa, saccharin). O nisi o nei mea e sili atu le suamalie nai lo suga uma ua iloa i le sefulu po o le selau ma selau o taimi, o lea o le i ai o se mea itiiti lava o ia ituaiga o meaʻai o le a sili atu ona manaia. Ae ui i lea, o le faʻaaogaina o ia mea e sili atu ona lelei i ni tapulaʻa maoti ma mo sina taimi puupuu.