Faʻafefea ona faʻaitiitia le lamatiaga o le kanesa

Ma o lenei, e pei ona i ai muamua, o le oncology sa manatu o se faafitauli mo vailaau faafomai i le salafa o le lalolagi. Ma e naʻo le suʻesuʻega o le faʻamaʻi i le taimi muamua ma le togafitiga lelei ma togafiti aupito lata mai o tausaga mulimuli o le faʻamalologa fesoasoani moni. Ae i soo se tulaga lava e puipuia ai e tatau ona avea ma se avanoa e puipuia ai le kanesa, ma e aofia ai mea nei:

O Carcinogens o le mafuaaga autu lea o le kanesa, ma ua faamaonia lea i le tele o suʻesuʻega faasaienisi ma atinaʻe. Ulufale mai carcinogens ma meaai tatou te 'ai. O faʻamaʻi faʻapitoa e faʻalagolago i la tatou meaʻai. Afai tatou te 'ai i meaʻai mai le natura e maua ai vitamini uma ma elemene e manaʻomia mo le tino, faʻapitoa foi ma mea masani mo le masani masani o gaioiga o le tino i totonu o le tino, tatou te fesoasoani i le tino e taofi le tupu aʻe o mea e le manaʻomia. Ua faʻamaonia e saienitisi o loʻo i ai se vaega suʻesuʻeina laʻititi o vaega o loʻo iai aʻafiaga i aʻafiaga, solia o latou faiga faʻasaina ma mafua ai le faʻagasoloina o faiga faʻaletonu. O nei mea oona o meaola tutusa ia.

Faatasi ai ma tino maliu, o "polycyclic hydrocarbons" o taitai autu ia. E mafua mai i le faʻamaʻiina (mimiti) o vailaʻau faʻasaina. I le taimi lava e tasi, o eleele, suavai, ea ma le siosiomaga atoa ua leaga. Ona faaputuputu lea o nei mea totino i laau, lea e faʻaaogaina e tagata ma manu. O se taunuuga, latou te faaputuputu i le tino o le tagata. O latou lava, o le polycyclic hydrocarbons i totonu o le tino o manu e aoina i se aofaiga itiiti. O le faateleina o la latou aofaiga o loʻo faʻalauiloaina e le galuega a le tagata lava ia. Mo se faʻataʻitaʻiga, pe a ulaula se oloa, o le numera o polycyclic hydrocarbons e faʻaateleina le tele. E tusa ma le limasefulu kalama o le sausage ulaula e aofia ai vailaʻau o le polycyclic e tutusa ma se pusa sikaleti. Ma o nei mea e faʻaleagaina ai faʻamaʻi o le tino o fualaau oona, respiratory system ma le kanesa o susu.

O le isi kulupu sili ona matautia o le tau. Ae o nei mea e le o ni meaʻai, lea e faʻaaogaina e avea ma faʻamalaʻau o minerale i le vaega o faʻatoaga. O mea nei ua taʻua o le tino o le toto gaʻo. Latou te mafua ai le kanesa o le genitourinary system, system digestive, cancer of the nasopharynx and brain.

Ma le isi vaega matautia o tino o le tino, lea e manaʻomia foi ona gauai i ai - mycotoxins. O nei mea faʻapitoa e masani lava ona fai ai ni mea e gaosia. Ua faia i latou o se taunuuga oa latou galuega taua. Latou te faia se lamatiaga tele mo i tatou, talu ai latou te le o fasiotia e ala i le uila faaumiumi, latou te le paʻu i le vevela maualuga. O le mea lea, i le umukuka masani, latou te le maua ni auala e kuka ai le vai. Latou te le manogi, e leai se tofo ma mafai ona aʻafia mo le 2-3 itula. O le mea e mafua ai, latou te mafua ai faʻamaʻi i luga o le mafaufau o le manava, ate ma le manava.

Aua neʻi galo e uiga i meaola oona o loʻo faʻaaogaina i mea taufaatoaga (vailaau faʻasaina, vaovao ma mea faʻamaʻi). E iai foʻi isi meaʻai e mafai ona iai i totonu o meaʻai (radionuclides ma salts of metals mamafa).

O nai tulafono ia o le a fesoasoani i sina mea e faʻaitiitia ai le matautia o meaʻai e te 'ai.

  1. Le maua mai o meaai i nofoaga taofiofia, pe a fai o loʻo i ai se faʻaogaina o nofoaga faʻasolosolo.
  2. Teu fualaau faisua ma fualaau aina i pusaaisa, ma aʻo lei faamamaina, fufulu uma ile suavai. Paʻu le paʻu ma se mea malulu.
  3. Aua nei faʻaaogaina mea mama, pala ma mea vevela.
  4. Mataituina lelei aiaiga ma tuutuuga o le teuina o mea taumafa uma. Totogi totoa i oloa gaosia.
  5. A maeʻa, e le mafai ona e faʻatali mo le suauu e ulaula. Faʻaaoga meaai laiti e leʻi faʻavelaina.
  6. Afai e mafai, tuʻu le ulaula uma.
  7. Talofia le 'aiina o meaʻai vave (faʻasusu fagu, meataalo, belyashi, pies, chebureks).
  8. E faʻaitiitia ai le faʻaoga o le masima o le laulau ma gaʻo manu.
  9. Siaki i taimi uma siaki ma 'aina mo' olo o le kalapi.