Fomaʻi togafitiga o lumbar radiculitis

O le radiculitis o le faʻatele masani lea o le faʻalavelave o le tino. Mai le taula o le faʻamau i le vaʻalaʻau e tele ni neura e gafa ma le galuega faʻamaopoopo o le tino atoa. Afai o nei neura (sili atu saʻo, fusi o fiva namu, o latou uaea foi i lalo o le uaina) e faʻaleagaina pe afaina (aemaise lava, ona o le aʻafiaga o le faʻamaʻi), o le radiculitis e tupu. O lenei mea e tupu pe a aʻafia le aʻa, poʻo toto toto e tuʻuina atu i le toto, o loʻo faʻapipiʻiina e le vaʻaia o le lipine poʻo le tupu i luga o ponaivi e afua mai i le fusuaga, pe i le mea e afaina ai le fiva namu e ala i ni meaʻai pe a uma le mumū.

Ona o lenei mea, o le toto totoga o le fiva nerve ua faʻalavelaveina, o lona matelaina o le okesene masani, ma ua aliali mai le fulafula o mea. O le iʻuga, o aʻafiaga o le nerve e faʻapitoa tele i ituaiga uma o aʻafiaga leaga. E oo lava i pito sili ona le taua i fafo po o le lotoifale e mafai ona faateteleina le tulaga o mea le lelei. O lenei mea e faʻaalia i se tiga i le uaea, lea e faʻaalia ai se mea matautia. O le a le mea e fai i le radiculitis, saili i le tusiga i le "togafitiga faafomaʻi o le lumbar radiculitis".

O lea, o le faailoga autu o le sciatica o le tiga. O lona tulaga e tuusaʻo lava i le nofoaga o le manua tuʻa. E talia e vaʻaia le fomaʻi, tauʻau-scapular, thoracic ma lumbosacral radiculitis. Faʻasolosolo i le tino, e iai tiga ogaoga i le ua ma le gaʻo, sili atu ona leaga i le tale ma soʻo se gaioiga ulu. O se tagata e maua i le tino e mafai ona lagona le pisa, faʻalogo i mea leaga, ma o le a faʻaalia se mea faʻalavelave. I le lumbar radiculitis, o loʻo i ai le tiga matuitui i le ua, occiput, shoulder, shoulder shoulder and hands, lea e faʻateleina e ala i le liua o le ulu, o loʻo sii le lima, tale. Faatasi ai ma le pusa o le pusa, ua i ai le tele o tiga i le intercostal avanoa, lea e foliga mai e siomia le pusa. I le lumbosacral, o le masani sili ona taatele o le vevela, o loʻo i ai le ogaoga o tiga i totonu o le vaipanoa o loʻo i luga o le laʻau, faʻamaʻi faʻamaʻi i le ogavae, susulu, vae, uʻu. Faʻateleina le tiga i le gaioiga, aemaise lava i le taimi o le savali ma slopes. I lenei tulaga, e afaina ai foi sooga o le suilapalapa, talu mai le innervation o vaa o loʻo fafagaina le fausaga o sooga o le suilapalapa.

O faʻamaʻi pipisi (o mafuaʻaga e mafua ai - malulu, fomaʻi, rheumatism) e tulaʻi mai e fesootaʻi ma le i ai o pathogens i le tino. O le mafuaʻaga o le radiculitis symptomatic o le faʻaleagaina lea o aʻa e afua mai i togafitiga o mea vavalalata, o le mea muamua lava - o fusi o le vaʻa. Afai e te le amata i le taimi e togafiti ai le sciatica, ona mafai lea ona faia se foliga masani. I lenei tulaga, soʻo se faʻafitauli o le gasegase, faʻamaʻi, le amanaʻiaina poʻo le atuatuvale o le atuatuvale o le a faʻaosoosoina se osofaʻiga i taimi uma, o lona uiga, mafua ai se tiga matuitui i tua. O ia fao o le a toe fai soo. Faʻatasi ma faʻamaʻi catarrhal tatou te faʻaaogaina faʻatasi ma mea faʻaleagaina, ma le inu. I le faaopoopo atu i le inisua, e mafai ona mafai ona faʻalavelave eseese le paleni o le acid-base, lea e suia ai le toto i le acidification. O nei mea uma e mafai ona mafua ai le le mautonu ma tiga i totonu o le rohe lumbar, pe a fai e faʻataʻitiʻi puʻe, ma ganglia o loʻo i ai le pa tolu lapisi i le va o le vertebrae. I le inisua ma le edema, o nei membranes ua faʻapipiʻiina, ma ua faʻaitiitia le toto. I nei nofoaga, o le tele o toxins e aoina, faʻasalalaʻau oona (fatuga o le acidosis e tulaʻi mai) ma, e masani lava, o le hypoxia e tupu. Faʻasagaga o suiga i le siosiomaga o le tino - acidosis - faʻapitoa le fatu o le histamine, lea e tuua ai le avanoa interstitial ma mafua ai lagona tiga.

O lenei foi e mafua mai i le mea moni o le faʻanoanoa, suʻacute sciatica ua uma ona tupu: na i ai muamua, ona faatoafilemu ai lea. I faʻamaʻi pipisi o le respiratory and influenza, o faʻasalaga faʻasalalau e sili atu ona leaga ma leaga. I le taimi lava lea e tasi, a o loʻo afaina le maʻi, o le pito i lalo e fusifusia ma toso i lalo aʻa. O se taunuuga o lo latou ita e mafai ona avea ma tiga matuitui i totonu o sooga o le suilapalapa, gau le tiga i le sacrum, coccyx. O le mafuaaga o nei tiga o suiga tetele. Afai o le toto masani i totonu o le vaipanoa vaivai, e masani ona tafe le toto i le itu aʻa, pe afai e leai ni mea e mafua ai le tolopoina o toxins, ona tupu ai lea o ni suiga tetele, ae o le a tulai mai ai le radiculitis: o musika o le a faaputuputu atili ai toxini, o se taunuuga oa latou gaioiga tauiviga mo le olaga o loʻo i ai ni tui (oxymosphoric acid, body cone), lea o le a mafua ai lagona tiga. O faʻamalosi, e aʻafia ai ma le faʻamalosi, o faʻamaʻi i totonu o le manava o le tino ma le afaina e aʻafia ai itu vaivai o le tino, pe a iai se mea e faʻasolo i le fomaʻi tutusa: ua malepelepe le toto, o loʻo i ai ni faʻafefiloi gaioiga, vevelaral displacements e mafua ai le faʻamaʻi pipisi. Faatasi ai ma le faʻalavelave faʻalavelave i le lotoifale, o suiga lava e tasi e tupu i totonu o le manava o le manava o se taunuuga o faʻataʻotoga, faʻafeiloaʻiga, aʻafiaga o le pipi o le lymph, ma fomaʻi faʻapipiʻi. O se taunuuga o le sasaina o vaa, o toxins e mafai ona faaputuputu iina, e mafai ona tupu se gaioiga faigata; faʻataʻitaʻiga ua uma ona tutupu e mafai ona faʻatupulaia; fou e mafai ona fausiaina. O le mea lea, o le faʻamaʻi ma le tuʻuina atu o le iniseti e mafai ona oʻo atu i le radiculitis lumbar. O nei faʻamaʻi e le ogaoga tele, o la latou vailaʻau e faigofie, ae afai e te le faia le togafitiga talafeagai mai le amataga, o le togafitiga e mafai ona alu mamao.

Togafitiga:

1. O le vevela vevela, le vevela vevela (ona o le maualuga o le vevela o le tino). O le faateleina o le voluma o le felafolafoaʻi toto e faʻaleleia ai lona tafega; o le suavai faʻaaogaina toxins, o le mea lea o le a faʻaitiitia ai le soona inu; i le faʻaopoopoga, o toxins ua faʻasaʻolotoina i fafo ma le afu.

2. Gymnasics respiratory 1: puupuu manava - taofi - faʻamalolo. Faʻasalaga, o le carbon dioxide e faʻapupulaina, lea e faʻalauteleina ai vaiti, o le okesene e oʻo mai i ona "tauau" iina, o faiga uma o gasegase e malosi atili, o le malosi o le gaosiga o oloa e vave faʻaumatia, mo se faʻataʻitaʻiga, o le lactic acid o le decomposes into gas and water; o se mea e leʻi faʻamaʻiina (tino o le ketone, amino acids eseese), e faʻamaʻiina ma faʻafefeina e le tino pe faʻamalosi.

O le mea lea, o le loloto o le pisapisao ma mea vevela e taua tele, aua e mafai ona oʻo atu ai i ni faʻafitauli ogaoga. O fua faʻatatau o loʻo taʻua i luga e mafai ai ona aloese mai nei faʻafitauli. Afai e te foloina otaota ma togafitiga o vailaau (mo se faataitaiga, o sicyicylate tutusa e foliga mai e faamalu ai le tiga, ae o le maso o le maso ma toto toto ma faaitiitia le tafe toto o le toto), o le a le toe i lalo le sosolo, ma o le a tupu pea le tiga. I le isi itu, o toxins e faʻaputuina i totonu o vaa tele, e mafua ai le faateleina o le faʻasolosolo ma le vevela. Afai ei ai vailaʻau veicose, o le faʻaaogaina o le chemotherapy e ono oʻo atu ai i ni taunuuga leaga. O le mea lea, o vailaau e tatau ona tupuga mai i le natura, ma pe a faʻaaoga ia mea, e tatau ona amanaia na suiga o mea oona, vascular, natura faʻalavelave e tupu i le malulu malulu, e aʻafia ai le faʻi. E taua tele le faʻavave vave ona vave faʻafouina o le tino i le tino. O le fesili e tulaʻi mai: faia toxins e faʻaputu i ponaivi? O le mea moni o capillaries o ponaivi e laiti tele, malosi malosi, e oʻo lava i tulaga masani, o le tafe o le toto i totonu ia i latou e faigata. Mo se faʻataʻitaʻiga, mo le tele o luga o le mamafa, e le o ni maso o le au taʻavale, ae o ponaivi, ona o musika e maua i le toto, ma e le mafai ona pasi toto i toto laiti toto ua faʻaleagaina, o loʻo i ai ituaiga toto toto, microthrombi e mafua ai le tiga i ponaivi; tele lava i le avanoa ole subperiosteal. I le tulaga o le subperiosteal, e masani lava ona i ai ni paʻu o le paʻu o le vascular, infiltrates, lea e matua lelei ona faia e tamatamailima ma ua aveesea. E sili atu le leaga, pe a tutupu nei faʻavae i ponaivi, e faigata tele ona taulimaina. Ina ia mautinoa o le a le salalau le faʻamaʻi pipisi i le tino atoa, e tatau ona faia faʻamalosi vave.

Fomaʻi togafitiga o le radiculitis:

1. Fualaau e faʻamalolo ai le afaina; mea faʻamaʻi ma mea faʻamafanafana (mo se faataitaiga, pi po o le gata oona, tinisi pepa oona).

2. Asiasia le taele.

3. Tulaga faʻamalosi: o le manava i luga o le laulau, vae i luga o le fola (15-20 minute), ona ufiufi lea i le suauu.

4. Gaioiga mo le tui.

1. Felaʻi i luma, faʻalagolago i luga o ou lima, faʻatulaga le tulaga mo le 15-20 sekone, ona faʻasaʻo lelei lea. Ona toe fai lea 4-5 taimi.

2. Taʻu ou lima i luga o le laulau ma sosolo lemu lau pelvis.

5. Faʻapipiina i le ointments e faʻavae i luga o laʻau.

6. Toto vaivai.

7. Faataʻitaʻiga faʻapitoa mo sooga o le suilapalapa.

E faʻapefea ona fai saʻo paʻu

Lima e tatau ona mafanafana. I le tasi lima sasaa pe tuu se meafaigaluega mo le olo. Faʻaaogisi suauu i le vaega na afaina ma taʻalo lemu le maʻi mai le pito i luga mo le 10-20 minute (ma le tiga tele - 5 minute). Mataʻituina le i ai o suauu i luga o le lima, ina ia aua le paʻi atu i le vaega ua afaina i se lima malogo. A maeʻa le faʻagasologa, e tatau ona afifi le afaina o le maʻi ma taumafai e aua nei malulu. E aoga tele le faʻaaogaina o mea e teu ai: o le suauʻu e mama le sisi i totonu o le paʻu, e ufiufi i le polyethylene (faʻapitoa e manaʻomia e ufiufi ai laulaau fou o se tasi o laau - lilac, sage, mint poʻo le pama lemoni, ma le pito i luga 1-2 laʻau o le pusa poʻo le laʻau pulu), ufiufi i le ie fulufulu ma toe faaleleia.

O le a le mea e fai i le tiga i sooga

E taua le malamalama o le malulu, o sooga e mafai foi ona afaina ai se tagata soifua maloloina. Ae peitai, afai ua maua e ia le malulu, ua uma ona maʻi: atonu, o se taunuuga o le le lava o le vaivai, vaivai o le tino, le umi o le atuatuvale, ua vaivai le tino, o lea na amata ai le maʻi. I le isi itu, o le faʻamaʻi pipisi e mafai ona malosi ma mafai ai ona lavea se tagata maloloina atoatoa, "osofaʻi" i mea oona. Ma le mea mulimuli, e tele ituaiga o periostitis - faʻamaʻi e fesootaʻi ma faʻamaʻi faʻatoʻa faʻamaʻi, pe a oʻo i faʻamaʻi "momoe" i totonu o le toto paʻu i totonu o tamai vaa. O tamai vaa o loʻo i totonu o sooga. E leʻo malosi tele le gasegase masani o le "moe" fofo ma se maʻi e le o malosi tele, e foliga tutusa ma le saprophytes. Ae afai o le taimi muamua sa faamautu le saprophytes i le nasopharynx, o lea e mafai ona latou i soo se mea. O le maʻi pipisi lenei. O a ona uiga? O nei tiga, loloto pe gaogao, subperiosteal; tiga i le manava, lea e aliali mai, ona mou atu ai lea; ulu tiga; vevela 37.2-37.4 ° C, ma o nisi taimi o le vevela o le vevela i le 38 ° C sosoo ai ma se paʻu; tulaga vaivai. Afai o lenei maʻi o loʻo i totonu o le tino, ma o le tele o le "leaga" ma le malosi o le virus o loʻo faʻafeiloaʻi iina, o le "foo" foci "ala aʻe" - i sooga, le subperiosteum. O le totoga o le tino e matua vaivai, aua e tau faasaga i le fili i totonu ma faasaga i fafo, ma e faigata ona tau i luma e lua. Ona matou mauaina lea o se tali soofaatasi. Afai e mafatia se tagata mai lea taimi i lea taimi, mo se faataitaiga, rūmatism (ma le rūmatasi o le toilalo o le fatu, o ona lauulu - endocardium, myocardium, valve fatu), ona o ituaiga eseese o OP3 ma le influenza, e mafai ona faʻaaogaina le alamalo. Ae o loʻo tatou talanoa nei e uiga i tiga faʻatasi, ma e na o le fesoʻotaʻi atu lava i le mea moni e afaina ai vaʻa laiti, e tupu ai le endarteritis. Afai o le toto e "tigaina" i luga o fua, o le mea lea i venene (o venules o ni toto toto laiti e maua ai le tafe o le toto o le okesene mai le capillaries i veins), e tumau ona o le mumū ma fulafula, ma o le toto e mafai ona uia na o latou faatasi ai ma le faateleina o le mamafa, ma o le mamafa i totonu o le upega tafailagi e faigata ona fatuina. O le iʻuga, o loʻo i ai le fulafula, o loʻo i ai le faʻaputuina o mea oona, ma ua tupu ai le faʻamaʻi o le tiga. Afai e te togafitia togafitiga faʻasolosolo ma le fulafula ma le mumu, latou te pasi vave. E tele ou poto masani i togafitiga faafomaʻi o nei faamaʻi, e aofia ai i latou e ogatasi ma le tiga i le sooga pe a uma ona manua, tui.

Aua e te faʻaaogaina le methindol ma le voltarene, o lona uiga, o hormones e leai ni fiva e faʻapipiʻi ai capillaries ma faʻalavelave ai le tafe o le toto. O vaʻa vaʻaia e aʻafia ai le tulaga oona i totonu oi latou o loʻo faʻaumatia, o lona uiga, o loʻo televave. E i ai le tulaga tetee lona lua i le toto - o le aofaʻi o matala matala ua faʻaitiitia, o isi capillaries i lalo ifo o le mamafa o le mamafa, o le toto e sili atu ona alu malie ma ua fulafula. Ae o le mea e sili ona taua, o le itiiti ifo o le vaʻaia o vaa, o le itiiti ifo o meaʻai e maua mai i totonu o le tino, o le mea lea ua amataina ai le syndrome o le estchemic, lea e faʻaosofia ai le atinaʻeina o microspikes (fibrosis, sclerosis) ona o le toto e le oʻo i ai, ma le oʻo mai o le lymph. O le faagasologa o le fausia o se isi mea, o le ogatotonu i le va o masani ma fibrosis, e amata. O lenei setete e umi se taimi, o lea tatou te maua ai le avanoa e toe faʻaaogaina ai le faagasologa. Ou te iloa nei infiltrates jelly-like (subcutaneous, i totonu o le tino, maso, e mafai ona i ai i soo se mea: i fatuga, i totonu o le mama, ma isi mea) e tulai mai i lenei setete. E tiga i latou, ona o le aʻafiaga o loʻo maua i totonu o nei mea e faʻapipiʻiina ma ita ai. O nei mea e afaina ai e masani ona faʻaleagaina, faʻaleagaina le aʻafiaga o le tino e tagata o loʻo nonofo i siama. O le faʻapipiʻi i totonu o le tino, latou te fausia ai se teutusi puipui ia i latou lava, ina ia le faʻaumatia faʻatasi i latou i le paʻepaʻe o le toto. E leai se suavai i ai, o loʻo i ai se mea e pei o le jelly-pei o le edema, ona faʻasalaina lea.

O le mea lea, o le pipisi o sooga ma le afaina o le tiga i totonu ia i latou e tele lava ina fesoʻotai ma gaioiga masani o le "moe", e iai se tulaga le lelei i totonu o vaa. A oʻo i se isi faʻamaʻi, malosi, ulu i totonu o le tino, e faanatinati atu i vai vaivai ma se tino gase. O iina e faʻatumauina ai, faʻavae ma amata ona faʻateleina. E oʻo mai le toto, o le okesene, o gaioiga faʻasolosolo e faʻagesegese ifo iina. I le faaaogaina o le upu i sasae, e mafai ona tatou faapea atu o loo i ai le malosi malosi Yin (malulu), ma e leai se malosi o Yang, o le mea lea o le malosi o Qi, o lona uiga, le eletise eletise, e le pasi iina. O meaola oona, eletise, ma tafaʻi mageta e faʻaitiitia foi. O lenei tulaga e faʻaolaina ai le atinaʻeina o se faʻalavelave faʻaleagaina. E moni lenei mea i vae, aua o loʻo i ai se avega mamafa. Lafoaia o le toto mai lalo, e ui lava o le mamafa i veins ma le leaga, e faigata lava. E le gata i lea, tatou te nonofo, ona umi se taimi tatou te faia ai ni ituaiga o mea, ma o lea la o laasaga o vevela vevela ua faia, o le vevela o le toto ua faateteleina, i nofoaga o loʻo i lalo o loʻo i ai. Ma o lenei mea lelei mo le faʻamaʻi, o iina e amata ai ona faʻaagaoioia.

E ui o le faʻamaʻi e tafe i totonu o le toto, e faigata mo ia ona nofo i se mea ma nofo ai. E manaʻomia e plasma le plasma, lea e mafai ona maua i totonu o masini, pe o fea mo lenei tulaga ei ai tulaga talafeagai. I sooga, o ia tulaga ua faia. O sooga e iai ni taga taua (bursa), lea, ona o le afaina o siama, o loʻo i ai faiga faʻatematika ma le masani ai o le bursitis o le gasegase faifai pea e atiina ae ma le tiga i tendon i le taimi o le popliteal fossa; O faʻamaufaʻailoga ua faia, lea e taofia ai le punou ma le vaeluaina. I le taimi muamua latou te le o tiga, ae na o le toso ma faalavelave. I lenei laasaga, e taua tele le naʻo le tosoina o latou. E tusa lava pe tasi le tosoina o nisi taimi e tau atu ai i le toe malosi atoatoa, ao tatou tulei ese le maʻi mai le fale, ma o le paʻepaʻe o le toto e "faatulaga ese". I le faʻasalaina, o le faʻamaʻi o loʻo vaivai pea, ma e sili atu le faigofie ona faʻaumatia nai lo le toto. I lalo o le tulaga ua faamatalaina, e taua tele le amata galue i se taimi talafeagai. O lenei ua matou iloa auala e faia ai togafitiga faafomaʻi o lumbar radiculitis.