O a galuega o le toto toto?

O le vaega autu o lo tatou toto o se plasma vai. E 90% vai ma e iai le lanu o vaovao. O le plasma o loʻo i ai faʻamaʻi faʻamaʻi ma isi mea faʻapitoa ma mea faʻalaʻau. E faʻafetai i le plasma e ave ai e le toto ia siama taua i totonu o le tino. O a galuega e faia i toto toto - vaʻai le tusiga.

• Erythrocytes - lanu mumu e aunoa ma se tumutumu - o le tele o anala o le toto. O ni foliga o le tino ma o loʻo i ai se porotini e taʻua o le hemoglobin.

• Vailaau paepae paepae - sela papaʻe - o se vaega o le tino puipuia. La latou galuega autu o le puipuia o le tino mai faʻamaʻi.

• Platelets o pito sili ona tele. Latou te fesoasoani i le toto e taʻe pe a iai ni manua ma ni maʻila. O le toto e mafai ona faʻatautaia i totonu oo tatou tino.

Ona i ai lea o ni manua, o le toto. Afai e tulaʻi mai se thrombus i totonu o le vein, e mafai ona faaleagaina le toto, ma o le mea lea o le tuʻuina atu o le okesene. O le kanesa foi o taunuuga o pupuni o le toto. Ae o le tulaga lea, o le thrombi e paʻu i luga o laʻau e fafaga ai le faiʻai. I le tuufaatasiga o le toto, o lona soifua maloloina e afaina ai mea uma lava: o le ea tatou te manava, a tatou meaʻai ma vai tatou te inu ai. O le sami ma le meli o le latalata lea i le tuufaatasiga o le toto. E le o se faʻalavelave e faʻatagaina e fomaʻi e faʻaaogaina ia mea e faʻatumu ai elemene talafeagai ile tino. O le mea lea e taua tele le aau i le sami ma fufulu vai ma masima. E tatau ona ave le meli e aunoa ma le soloia i le vai vevela. I le maualuga o le vevela, o le tele o ona elemene aoga ua faʻaumatia. Fugalaau laulaau ma fualaau aina e tatau foi ona fesoasoani i le toto.

O a mea tatou te iloa e uiga i le toto?

• I fafine, o le toto o le toto e tusa ma le 3.9 lita, ae o tane e 5.2 lita.

• O le toto e salalau solo i le tino atoa, e latalata i soo se mea, faʻaaoga arteries, veins ma capillaries mo lenei faʻamoemoe. E ave le okesene i luga o le tino, meaʻai, hormones, enzymes ma vailaʻau eseese o loʻo faalagolago i ai lo tatou ola ma le ola maloloina. Faatasi ai ma le manuia tutusa, e ave e le toto le carbon dioxide ma oloa gaosia o le gataifale (uric acid, vai e leai se vai, ma isi).

• Pe a oʻo mai le tele o le toto i se okeni, e mafanafana, ma le isi itu. O le toto e faʻafefeina ai le vevela, ma le faʻamafanafanaina o le vevela i le tino e faalagolago i ai. E taua tele le fesoasoani o le toto ia i tatou e puipuia ai le tino mai siama, tausia le puipuiga. E puipuia o tatou tino mai le toto, ona o le toto e mafai ona tafe pe a fetuunai le faamaoni o okeni.

Faʻamatalaga i le pa'ū o le toto

O i matou taitoatasi ia le itiiti ifo ma le tasi i loʻu olaga na tuuina mai le toto mo auiliiliga. Ina ia faʻamatalaina le pepa na tuʻuina atu i totonu o le fale suesue faatasi ai ma taunuʻuga, e tatau ona malamalama pe o le a le mea o loʻo faʻaalia iina ma o latou uiga. O le laina muamua ole suʻesuʻeina ole falemaʻi e masani lava o le aofaʻi o lela mumu. I se tagata soifua maloloina, e tatau ona 4.5-5 miliona / l (i alii) ma le 3.5-4.5 miliona / l (i tamaitai). Afai o le auʻiliʻili na faʻaalia se laʻititi laʻititi, ona gauai atu lea i le hemoglobin. Faʻaititia le aofaʻi o lela mumu e mafai ona fesootaʻi ma le anemia. O le numera tele o leukocytes e faʻaalia ai se siama siama. Afai e pa'ū le toto paʻepaʻe, ona maua ai lea e le tino le siama. Ina ia faʻamalamalama le faʻamaoniga, e tatau ona vaʻavaʻai i le numera o siama na faʻaeseese i le leukocytes. Mo se faʻataʻitaʻiga:

• O le numera faateleina o eosinophi e aofia ai le leukocytes, e talanoa e uiga i allergies. O le masani o nei siama e 5 pasene. Ae e tupu foi o le auiliiliga e faaalia ai le tele o le masani, ma e leai ni faailoga manino o le maʻi. I lenei tulaga, e talafeagai le siakiina o se tagata e alu i luga ma ave suʻega mo anufe;

• o le faateleina o le neutrophils, o se ituaiga o leukocyte, ua faailoa mai ai le mumū o le mumū, ma o le "sola neutrophils" e mafai ona faailoa ai se maʻi ogaoga - leukemia.

Faʻaofuofu e fesoʻotaʻi ma platelets. Afai e faaitiitia le numera, ona mafai ai lea ona maua le aoga maualuga o le anemia ma e oo lava i gasegase. Ae o se tulaga maualalo o platelets e mafai foi i le maitaga. I se tulaga taua o le 50,000 / l, e mafai ona maliu le tagata mai le toto. Faatasi ai ma eletise maualuga, e mafai e lau fomaʻi ona siaki le leukemia, diphtheria, poʻo le malaria. O se mea taua taua o le suʻeina o le toto o le fua lea o le erythrocyte sedimentation (ESR). Afai o tamaiti o lenei ata e masani lava 2.5 mm i le itula, ona oʻo lea i tagata matutua - 8 mm. Faʻateleina le ESR i le afaina, e pei o le mama po o fatuga. O le maualuga o le suka i totonu o le toto e faʻaalia ai le aoga o le inu o le tino i le kulukose. Afai o le taeao i luga o le gaʻo le manava o le manava e sili atu i le 6.1, ona iai lea o se tagata i le maʻisuka. Ma i se fua faatatau o le 7.1 fomaʻi masani ua uma ona tuʻuina atu le faʻamaonia ua tuʻuina atu.

Afai e mamafa le toto

Faʻaopoopoga o le coagulability o le toto - o le mafuaʻaga o le faʻaalia o veins varicose, thrombophlebitis, faʻalavelave fatu ma le stroke. E masani lava o sea faafitauli e afua mai i le leai o se vai i totonu o le tino. Amata ona inu vai mama, ma o le viscosity o le toto o le a toe foi i le masani. Taumafa fualaau faisua ma fualaau suamalie, inuina vai ma vaiinu suamalie, ae faʻaititia le aofaʻi o le lauti uliuli, kofe ma le ava malosi e faʻateʻaina ai siama. O cherry ma tamato e fesoasoani i le faʻaitiitia o le toto coagulability. E aoga le inu o suamalie seleni ma gaosi. Ua faʻamaligi le toto o le vine ma le vine vine. Mataʻituina mea e maua i le iodine i meaʻai, ona e faʻaitiitia ai le viscosity o le toto, faʻaititia ai le leo o toto toto, faʻaititia le toto maualuga. Aʻai iʻa, sea kapisi, feijoa. Ae ia manatua o le tele o le iodine e afaina foi. Ae e mafai lava ona ave sina sosoʻo mai se peʻa o fua o se solofanua solofanua. Ave se ipu tioata ma sasaa 0.5 lita o vodka. Faʻaosooso i se mea pogisa mo le 2 vaiaso, faʻalavelave. Taofi le tinomi i totonu o le pusaaisa. Ave se manava le maua i luga o le 25 pata, faʻafefiloi ma le 1/4 ipu vai, 2 taimi i le aso (taeao ma le afiafi). A maeʻa lena mea e le mafai ona e 'ai muamua i le 30 minute. O le togafitiga e 3 vaiaso. Ona fai lea o se malologa mo se vaiaso ma toe fai le togafitiga. Afai e te faʻamalosi i le tui tele o le toto, aua le faʻaogaina i le togafiti o le upega. O le viscosity o le toto e faateleina foi mai le pasili, sage.

Faamalologa oloa

Faatasi ai ma soʻo se anemia, muamua lava, e taua le malamalama i ona mafuaaga ma faʻaumatia. A leai, o le togafitiga e le galue.

• Afai e naʻo se mea e le lelei le taumafa, ona tatau ai lea i le taumafa, e tatau ai, muamua, ia faateleina le numera o oloa e fesoasoani i le totoina o le toto. O se meaʻai, e aofia ai le tele o uʻamea, anufe, ate ma meaola a manu. Ae le faʻaleagaina le ate, aemaise lava i le taimi o le maitaga. E fufulu uma mea leaga, ma ave i latou mai le toto. O le mea lea, ia 'ai lelei i le faʻalelei.

• E fautuaina le 'ai atili o le kulimi, susu ma fuamoa.

Na o le faʻaaogaina o meaʻai susu e ese mai i isi, a leai o le a le mafai ona latou suʻe lelei. E le gata i lea, e tatau ona e iloa e sili atu le inu susu i tamai sipuni, i luga o le pala, ina ia maua ai meaʻai mai i le gastrointestinal tract ma e leai se malosi.

• O kuluga, millet, sukapi, ma fatu, fatu ma vine e aoga, aemaise lava vine, strawberries ma fugalaau.

• O le anemia e mafai ona fesoasoani i vine, faʻi, faʻapea ma faʻamaumauga mo mea o loʻo maua i le vaitamini C - kelu ma aniani (aemaise lava le lanumeamata). E aoga le kulumu ma le lanu meamata.

• 'ai le meli pogisa, kālati gaʻo ma kulimi mumu. Faʻaaoga fua suamalie: faʻafefiloi le sua o beets, kāloti ma radishes ma ave lenei oloa mo le 1 tbsp. l. 3 taimi i le aso ao lei faia meaai 3 masina i le laina.

• Soʻo se tele o le lauti, e aofia ai le fuamini uliuli, uʻue mauga, vine inu laʻau, e lelei. Taumafai, mo se faʻataʻitaʻiga, sea ituaiga fua. Sasaa 2 ipu vai inu 2 tsp. vine o le uʻamea mumu mauga, tuʻuina mo le 1 le itula, faaopoopo le suka e tofo ai ma inu mo le 3-4 taumafa i le aso atoa.

O fea e sau mai ai le mama?

Anemia o le leai o le hemoglobin i le toto. Ma o mafuaʻaga e mafai ona maua ai ni faʻafitauli faʻafitauli, anufe, le lelei o le 'ainaina o meaai ma le le lava o meaai paleni. I tamaiti o le 5 tausaga muamua o le soifuaga, ua maua ai e le fomaʻi le ania ma le hemoglobin i le toto i lalo o le 110 g / l. I tamaiti e sili atu i le 5 tausaga ma tagata matutua - i le maualuga i lalo o le 120 g / l. O se mea manaia na matauina e tagata suʻesuʻe o le mafaufau, o tagata e fefefe i le ola, e masani lava ona mafatia i le anemia. Latou te manatu e le lava lelei mo lenei lalolagi. Afai o oe foi, e mafatia i le anemia, ona toe fai lea o upu i aso uma: "Ou te fiafia i le olaga. Ou te fiafia i le olaga. O le ola ma le fiafia i le olaga e saogalemu. Ou te fiafia o loo ou ola i lenei lalolagi. " Le tele o le uʻamea o le mafuaaga taatele lea o le anemia. O totoga e amata ona maua le itiiti ifo o le okesene, talu ai ona o le uʻamea e fesoasoani e ave i totonu o le tino. O le iʻuga, o le faʻaitiitia o le faʻamaʻi, o le aʻafiaga o faʻamaʻi pipisi e faʻapupulaina, vaivai ma le le fiafia. Ma e ono tuai foi ona tuai le fanau ma tuputupu aʻe mafaufau. I aʻafiaga e leai se okesene ma le uʻamea, o le aluga o taimi e amata ona tupu, e mafua ai ona faʻaitiitia le latou galuega ma le soifua maloloina i le lautele. O mafuaʻaga mo le faʻaitiitia o le hemoglobin i le toto atonu o le leai o se vailaau taua tele, e pei o le B12. O le tele lava o lenei ituaiga o anemia e mafua ona o faafitauli i le mucous membrane o le manava ma le fatu. I ia tulaga, o lenei vaitamini ua leaga le toto i totonu o le toto.

Na faʻapefea ona faʻaalia vaega toto?

Ua lagona e tagata uma o le toto ei ai se vaega ma se vaega Rh. O nei uiga e faʻalagolago i le tuufaatasiga o faʻamaʻi o loʻo i luga o le toto. Ole toto i se tagata e le suia i se olaga atoa. Ua faapea mai saienitisi e faapea afai e na o tagata muamua lava le toto, ae o lenei ua latou iloa le fa. Na faapefea ona latou oʻo mai? E i ai le tele o faasaienisi, ma o le tasi lenei faʻamatalaga. Na faasolosolo malie ona tupu lenei mea, aʻo faaopoopo le tagata i le taumafataga o vaega fou o oloa. O tagata ei ai le toto muamua na fafagaina i le tau o le tulimanu, o lea la o le faavae oa latou meaai o meaola o manu. I le gasologa o taimi, na amata ai ona 'ai e tagata anamua ma totoina oloa, ina ia faʻaalia ai se isi vaega toto. O lea la ua fesuiaʻi le tino i se ituaiga ituaiga meaʻai.

O le vaega lona tolu o le toto na tulai mai ina ua toe faaleleia le taumafa i meaʻai susu. O loʻo i ai se manatu e naʻo le 1000 tausaga le faʻavae o le toto lona fa. E le malamalama lelei saienitisi i mea e fesootai ma.

O a au uiga?

I le amataga o le 20 senituri, na fautua mai le Furuqawa Takeshi e faapea o loo i ai se fesootaiga i le va o le toto ma le tagata taitoatasi.

Muamua

E talitonuina e tatau i tagata ma lenei toto toto ona lagolago i latou lava i aano o manufasi ina ia tumau malosi ma tumau. I le teuteu ai, o le a avea ma fualaʻau lelei. Faʻatasi ai ma meaʻai vaivai, e sili atu le aua le faʻafefiloi ia meaola. Cereals ma legumes e masani lava ona faʻaititia i se tulaga maualalo, e pei o pateta ma eggplants. Mai meaʻai o manufasi ua fautuaina e 'ai le tele o palu, lea e mafai ona suia i moa po o iʻa. O ia tagata e masani ona i ai gasegase gastrointestinal.

Le lua

E sili atu le pipii atu i se taumafataga o fualaau faisua, ma faʻaitiitia ai le na o aano o manufasi, ae o le susu foi. Ae ui i lea, o fua o susu-susu i se aofaʻiga talafeagai e aoga. I luga o le laulau e tatau ona lelei, pi ma fatu. Potatoes, kapisi ma sana e sili atu ona lelei le taumafa, e pei o fuamoa, ma moa. O i latou e maua i le toto o le vaega lona lua e mafai ona aafia i faʻamaʻi rūmati, maʻisuka, maʻi fatu faʻamaʻi, bronchial asthma, allergies, leukemisi sili atu nai lo isi.

Lona tolu

O le susu i soo se ituaiga e aoga tele mo sui o lenei vaega. Taʻaiga o meaʻai, faʻapea foʻi ma mea e gaosia i aano mai manu feʻai (mo se faʻataʻitaʻiga, mamoe), e talafeagai lelei mo meaai. Fualaau faisua, fualaau aina ma fuamoa e masani lava ona faʻafefeteina. E mafai ona e faʻafefiloi meaʻai eseese, ae, sili ona taua, e tatau ona faapaleniina le taumafa. I mea taumafa fualaau taumafa e lelei e faʻaopopo ai sina meaʻai ma meaʻai susu (aemaise lava lefirfiti poʻo le yogurt). E leai se aoga o moa, faʻapea fualaau mūmū ma fualaau faisua (tamato, rimoni, persimimo ma isi). O tagata ei ai le toto lona tolu o le toto e sili atu ona afaina i le niumonia, ma pe a uma le taotoga, i faʻamaʻi pipisi ma sepsis. E i ai lo latou naunau e faʻasalalauina, osteochondrosis ma faʻamaʻi faʻatasi.

Fa

O tagata ei ai lenei toto e tatau ona gauai atu i le faʻamalosia o le puipuiga. E sili ona latou maua le malulu, latou te lamatia le maua o le maʻi ma isi faʻamaʻi pipisi. E taua tele le tele o fualaau faisua ma fualaau aina e maua i vitamini.

Faamama le toto

I nisi o atunuu i Europa ma Iapani, e tele fomaʻi e faatonuina tagata e silia i le 50 tausaga le matutua e inu mo le puipuia o pili toto mo 2-3 vaiaso i le tausaga. Latou te fesoasoani i le faatumauina o le puipuiga masani ma le metabolism, faamamaina o le tino o siama ma siama.

Ou te fia avea ma fesoasoani!

O le avea ma se tagata foaʻi e matua mamalu. Ae o lena mea mai le foai sa na o se manuia, e tatau ona malamalama i le taimi ma pe faapefea ona faatagaina e foai atu le toto, pe faʻafia ona mafai ona faia. I le uma, o loʻo i ai faʻamaoniga faʻamaoni ma le vavalalata i le tuʻuina atu o le toto.

• E matua faasaina le foai atu o le toto mo le AIDS ma le vailaau o le hepatitis, ava malosi ma le bronchial asthma.

• E tatau ona pasia pe tusa o le masina pe a maeʻa le maʻi poʻo le ARVI, aʻo leʻi mafai ona e alu i le nofoaga o le aoina o le toto.

• A maeʻa le toesea o le nifo, e mafai ona avea oe ma foaʻi pe a mavae le 10 aso, ma a maeʻa isi gaioiga - pe a mavae le 6 masina. O se lisi atoa o faʻamaʻiloga ma tapulaʻa ua tuʻuina atu e le fomaʻi i luga o se suʻesuʻega muamua, lea e masani ona faia aʻo le i avea se tagata ma tagata foai. Mo le 2 aso ao lumanai le faʻapipiʻiina o le toto, e tatau ona e faʻaesea mai le meaʻai uma gaʻo, falai, ulaula ma vevela, faʻapea foʻi fuamoa ma susu. E le gata i lea, o vailaʻau ma ava malosi e faasaina, ae e tatau ona e inu tele vai. I le nofoaga e faʻafefe ai, ia alu i le taeao i luga o se manava gaogao ma ia maua ai se moe lelei i le po. Ona faigofie ai lea ona e faʻaaogaina le faʻatinoga. Afai e te foaʻiina le toto atoa, o le a le silia le 10 minute. Ae mo le tuʻuina atu o platelets e oʻo atu i le 2 itula. A e tuʻuina atu fomaʻi plasma toto o le a taofia oe mo le 40 minute. A maeʻa le ofoina atu o le toto, aua nei faanatinati e tamoe loa i le pisinisi. Sili nofo lelei ma faʻalogo i ou lagona. Aua nei galo e ave se tusi faamaonia o foai ina ia mafai ona e galue i aso faaopoopo i le galuega, ma maua foi se coupon mo meaai. Tele le malologa, lava le moe, savali, 'ai lelei. Aua nei galo e uiga i fualaau faisua fou ma fualaau, inu vai tele ma lauti. Manatua seiloga o le isi totoʻa e tuʻuina atu e tatau ona 2 masina, ma a maeʻa le 4-5 taimi e malolo mo le 3 masina. Afai na e ofoina atu toto totoga, ona sosoo ai lea ma le isi asiasiga a le mekasini e le sili atu nai lo le 2 masina, ae e tatau ona e faʻatonuina le fomaʻi. I le auala, i vaitau i le va o toto foaʻi, e mafai ona e faʻaaogaina auala e faʻaleleia ai le hemoglobin ma le hemopoiesis. O nei mea e mafai ona avea ma afu ma sua, lea e faʻaaogaina mo le anemia.

Afai e te maʻi

Faatasi ai ma soʻo se faʻamaʻi i totonu o le toto, o le fuainumera o siama e faateleina. O le tauina o le faʻamaʻi, faʻamalosi siama ma fualaau faʻatau e fasiotia ai i latou. O le fasiotia, o siama e togi ai toxins i totonu o le toto, lea e faʻapupulaina ai le avega i le tino mamai. I ia tulaga o le propolis o le ai ai se aafiaga mamā malosi. Ave sina fasi meaola, teuteuina i le umi e mafai ai ma foloina. Fai lenei 3-4 taimi i le aso mo 1 -1.5 itula aʻo leʻi 'ai. E masani lava i le malulu, faʻamaʻi pipisi e fautuaina ai e inu le sukalani poʻo le mors. E aoga foi launiu mo le puipuia o le faaleagaina o le toto. Inu suamalie ma le meli (ia tofo) 1-2 taimi i le tausaga mo le 3 vaiaso. I le vaiaso muamua, inu 0.5 kapu 3 taimi i le aso, le lua - 2 taimi i le aso, ma le lona tolu - 1 taimi i le aso. Aua le faʻaogaina lenei vaifofo pe afai o loʻo e maualuga maualuga pe o oe o se gasegase ogaoga o le gastrointestinal, e pei o le maʻi o le manava poʻo le maʻi ulutala.