O faʻamaʻi o le respiratory system i tagata

I le tusiga "O faʻamaʻi o le tino respiratory system i totonu o tagata" o le ae maua ai faʻamatalaga aoga mo oe lava ia. O faʻamaʻi faʻafuaseʻi o le manava o le tino e mafai ona mafua mai i togafitiga o soʻo se tasi o ona vaega mai le vevela o le faitotoʻa i le tele o vaalele. Mo le tofiaina o le togafitiga talafeagai, o se suʻega suʻesuʻega maeʻaeʻa o le tamaititi e talafeagai.

O faʻamaʻi faʻafuaseʻi o le tino o le respiratory tract e mafai ona afaina tele ai le soifua maloloina o le tamaititi. E le gata i lea, e mafai ona avea ma faʻamaʻi tutoʻatasi ma o se vaega taua o togafitiga faʻasolosolo masani. O nei tulaga e tatau ona ese mai le malulu masani ma le tale lea e masani ona tupu i le taimi o le tamaitiiti. O faʻamaoniga o faʻamaʻi faʻalavelave faʻafuaseʻi e aofia ai:

O nisi tamaiti e faigofie ona maua i gasegase faʻamaʻi ona o tulaga nei:

Neuromuscular diseases

Soʻo se tasi e iai se faʻaleagaga o le muscular poʻo le ponaivi o le ponaivi, aemaise lava i le scoliosis (curvature of the spine), faʻateleina le aʻafiaga o le hypo-ventilation o mama, le solia o le masini o le faʻamamā mai faʻamaʻi ma faʻafitauli faʻafuaseʻi o le tino. Ina ia faatumauina le malosi o le manava, ia lava le togafitiga faʻasolosolo ma e masani ona manaʻomia le togafitiga masani.

Le faʻamaoni

O le faʻaalia i faʻamaʻi pipisi e mafai ona fesoʻotai ma faʻamaoniga o togafitiga masani o le pulmonary. Pe a faʻavaivaia le faʻamaʻi, o faʻamaʻi pipisi e mafua mai i meaola ninii. I ia tulaga, e manaʻomia se suʻesuʻega o le polokalame puipuia.

Afai e leai se tali i togafitiga faafomaʻi faʻapitoa, e tatau i le fomaʻi ona suʻesuʻe faʻamalamalama faʻamatalaga faʻasolopito o le tamaitiiti ma faia se suʻega maeʻa. E faʻatatau i le tala faʻasolopito o se tamaititi faapitoa, o loʻo faʻataʻitaʻiina nei faʻataʻitaʻiga:

O le mafuaʻaga sili ona taatele o faʻamaoniga i le vaega o le manava o le tino i tamaiti o le fomaʻi faʻapena. O le faʻamaʻi e aafia i le 11-15% o tamaiti ma mafua ai le mumū ma le pipisi o auala vaalele, lea e faʻagata ai le tafe o le ea i totonu o mama. Ae ui i lea, e le o le talepo poʻo le faʻailo i totonu o le tamaititi o lona uiga o le fomaʻi. E taua tele le vavaeeseina o le maʻesa mai isi tulaga. O lenei mea o le a mafai ai ona e tofia le togafitiga saʻo. Faatasi ai ma mafuaʻaga o faʻamaʻi faʻalavelave faʻaleleia mo le manava o le tino poʻo le tolu.

Faʻafeiloaʻi o le Gastroesophageal

O le gaosiga o le Gastroesophageal (GER) o le pasiina o mea inu i totonu o le isophagus. Malamalama o le GER e masani ona masani - e mafua ai faʻaalia o le faʻafouina o le susu i tamaiti laiti. O le GER malosi e mafai ona oʻo atu ai i aʻafiaga leaga i le tulaga o le alualu i luma, o le manava ma le manava o le tino i le manava ona o le faʻaoʻoina o mea oona. O lenei faʻamaʻi e sili ona ogaoga i pepe ma tamaiti o tausaga muamua o le olaga. O suʻesuʻega e faʻavae i le fuaina o le maualuga o le eletise i le vaega pito i lalo o le esophagus i totonu o le 24 itula. E masani lava, o le gaioiga o meaʻai o le manava e le tatau ona ulu atu i le isophagus.

Bronchoectasia

O le Bronchoectasia o se faʻaleagaina faʻaleagaina o le vaega o le manava. O lona uiga, nai lo le faaitiitia o le lumena o le bronchi e pei ona toto mai lala, o le faalauteleina o le tioata ua matauina e le o se talaaga o maʻi masani ma le afaina o le tino. O le mafuaʻaga sili ona taatele o lenei tulaga o le muco-viscidosis - o se faʻamaʻi lea e amataina ai le aloiafi mataʻutia le atinaʻe o faʻamaʻi. O le isi mafuaʻaga o le vysicine ciliary muamua. O le iʻuga o le faʻaleagaina o le tino i luga o sela e faʻapipiʻi ai le bronchi, e tupu mai se faʻamaʻi pipisi, talu ai e le faʻamamāina mama mai mea faalilolilo mucous. E tele taimi e fesootaʻi ai le dyskinesia i le pito i tua o le toto, o le ate i le itu tauagavale o le manava, o le fatu o loʻo iai i le vaeluagalemu o le tuna, ma isi. O taʻiala mo le siakiina e aofia ai suiga i le leitio, faʻailoga matamuli ma le gaosiga o le gaosiga.

Faʻasoaina o le tino mai fafo

O le faʻasoaina o tino mai fafo e masani ona oʻo atu ai i le le atoatoa o le manava o le tino, ae o nisi taimi o faʻamaoniga e le maitauina. Ae maise lava i le lamatiaga o tino mai fafo o loʻo ulufale i totonu o le respiratory tract o tamaiti ia o tausaga muamua o le olaga. O aʻafiaga e tutupu faʻafuaseʻi. I luga o le roentgenogram o le tino pito i fafo po o faʻailoga tuusao mai le itu o le tino. O faʻamaʻi faʻafuaseʻi o le gasegase e fesootaʻi ma le faʻatoʻilaloina o fusi o le faai ma le isu.

Faʻalavelave o le pito i luga o le manava

O tamaiti e masani lava ona i ai le faateleina o suauu ma adenoids, lea e faaitiitia ai le matua. I tulaga ogaoga, e ono mafatia le tamaititi ona o le leai o se okesene i le po, lea e mafua ai le suia o toto toto o le mama ma le faaletonu o le fatu. O aʻafiaga o lenei tulaga e mafai ona leotele le gata ma manava i le gutu.

Rhinite ma le mumū o le nasopharynx

O le faʻamalosi o le fomaʻi ma le bronchiectasis e masani lava ona o faatasi ma le mumū o le mucous membranes ma paranasal sinusal. O aʻafiaga e aofia ai le faʻasaʻo mai le isu ma o nisi taimi o le tale e mafua mai i le tafe o siamu agai ile pito i tua o le pharynx. E i ai le faʻamaoniga o le fofoina o nei tulaga e faʻaleleia ai le gaioiga o le tino.