Paʻu o le manava faʻamaʻi i tamaiti

E masani ona faitio tamaiti i le tiga o le tino. E amata ona mafaufau matua, mo le a le mafuaʻaga ua i ai se pepe o le pepe? O le a le mea e tatau ona latou faia ma o le a le mea e tatau ona latou saunia mo? I totonu o lenei tusiga, o le ae iloa ai pe aisea e ono tupu ai maʻi tigaina i totonu o le manava e le fesootaʻi ma faʻamaʻi maʻi.

Tonsillitis gasegase, o lona uiga, o le angina o le mumū lea o tonesils o tonesils.

Ona o le uiga lautele o le tino o le tino i totonu o le tino, o lenei faagasologa e mafai ona aʻafia i le faaopoopoga, i lenei tulaga o le lagona tiga i le angina ma le appendicitis matuia e fetaui lelei.

Paʻu fiva, laulava, piavala, diphtheria.

I le taimi muamua o le faamai, o lagona tiga e masani lava ona lagonaina lea e tuuina i le itu taumatau pito i lalo o le manava o le manava, lea e talitutusa ma se osofaiga o le tino o le appendicitis. I tamaiti laiti e maua i le misela, e fuafua i le ogaoga o le maʻi, e mafai ona tulaʻi mai le faʻapitoa ma ni aʻafiaga ogaoga.

Peretania.

I le taimi o le tale, ua tupu le vevesi o maso o le manava, o le mafuaaga lea o le tiga o le manava i tamaiti.

Maʻi vailaʻau faʻamaʻi pipisi (ARVI) ma le influenza.

O le tino o le tino mo nei faamai e gaoioi ma le faateleina i le va o le lymph intra-abdominal. O se taunuuga, o le tiga i tamaiti e avea ma paroxysmal, e aunoa ma se tulaga patino.

Lapatai pancreatiti.

Paʻu i totonu o le manava e mafai ona ese, i totonu o le manava o le manava, ma mai fafo (fafo). Faatasi ai ma lenei faamaʻi e faigata tele ona e iloa po o le a le ituaiga tiga e te faʻalavelave ai. O mafuaʻaga o le pancreatitis ogaoga o faʻamaʻi pipisi: parotitis, measles, chickenpox, ma atonu foʻi e iai allergies, faʻafitauli le lelei o nisi meaʻai ma fualaau. I le amataga o le faʻamaʻi, o le tiga ogaoga i le manava o le manava e faʻaalia, ona oʻo lea o le tiga e mafai ona faʻaalia i le itu o le itu tauagavale poʻo le sao ole tino, o loʻo i ai le tiga, e seasea ona toe foʻi mai, ma e mafai foi ona faʻavave. O le tamaititi o loʻo i ai le vomiting, o le aisa, manava, atonu o le fiva e 39 tikeri.

Pomaonia (mumu tele o le tino).

O le mumusu o le mama e masani ona aafia i le taimi o le tamaitiiti. O le niumonia o se maʻi matuia. I le taimi o lenei maʻi o loʻo i ai se tale malosi, tiga i le manava o le manava, aemaise lava le leaga i le loloto o musumusuga. Paʻu i totonu o le manava o le manava aʻo iai le niumonia e talitutusa lava ma faʻamaoniga o le tele o le appendicitis.

Rheumatism.

O le mea moni, o se faʻamaʻi lea o le masukotkeletal system, ma i vailaau, mataupu o le rūmatism o le fatu, o lona uiga, o le faaleagaina o le tino o le tino cardiovascular, e masani ona iloa. I le faiga o le soifua maloloina i le lalolagi, o mataupu o le rūmati i tagatanuʻu ma tamaiti laiti ua leva ona avea ma masani. E talitonuina o le a tupu le faʻamaʻi ona o le le faʻamaloloina o faʻamaʻi pipisi o le respiratory tract, angina ma viruses. O le tiga i totonu o le manava e mafua mai i le afaina o le maneta i le taimi o le vevela o le maʻi. O le tiga e le faʻaletinoina ma ei ai lona uiga paroxysmal.

Carditis ma fatu faaletonu.

I le i ai o le pona mumu i le fatu o le toto, e faigata ona alu ese mai le liʻo laitiiti o le taʻavale i le lautele. Talu ai ona o lenei mea, o loʻo i ai se faʻamalosia o le vai i totonu o masini, o loʻo i ai le tiga i le ate, tachycardia, tale. O le tiga e le o iloagofie. Carditis o se mumu o se tasi o laumei o le fatu. Carditis ua faia ona o aʻafiaga o faʻamaʻi pipisi eseese, o le mea autu o le suphtheria, vevela vevela, angina, ma vailaʻau eseese. Carditis, e pei o le leaga, e mafai foi ona faʻalavelave.

Hemorrhagic vasculitis, poʻo le Scheilen-Henoch maʻi.

O lenei faamai e aafia ai tamai ipu o le tino, gaʻo ma le gastrointestinal tract. E tele mea laiti i luga o le paʻu, o le tele i totonu o papa ma vae. O le Hemorrhagic vasculitis o se faʻamaʻi masani. O lenei faʻamaʻi e masani ona aafia ai tamaiti mai le tolu i le fitu tausaga. O le maʻi ua vaevaeina i ni faʻapitoa: faʻapitoa, vavalaʻau ma fefiloi. I se tagata gasegase e mafatia i le vasculariti o le abdominal, o le tiga o le tino e na o le pau lea o le faailoga o le maʻi. Faʻalagolago i le matagaluega ma le tele o mea e aʻafia ai, o le tiga i le manava o le manava e mafai ona ese le malosi.

O le maʻi suka.

O lenei le atoatoa o le insulin i le tino, ma mafua ai ona faateleina le toto toto. I lenei faʻamaʻi o loʻo i ai le solia o le fesuiaiga o ituaiga uma o mea: gaʻo, carbohydrate, polotini, minerale ma le masima-masima. Faʻalagolago i foliga o le malosi, o lenei faʻamaʻi e ogatasi ma tiga i totonu o le manava o le manava, kopiina o faailoga o le manava malosi.

Hemolysis.

O le faʻaolaina lea o le toto e le taʻavale. O le soifuaga o erythrocytes i totonu o le toto e 120 aso, ae mo maʻi eseese erythrocytes e maʻi foi, ma ua faʻaumatia i latou i le taimi muamua. E taʻua lea mea o le anemia haemoli. E iai foi le anemia hemolytic autoimmune. O le tino i le taimi lava e tasi e maua mai ai faʻamaʻi e faʻaumatia ai le toto mumu ola maloloina. Ona o lenei mea, ua faateleina ai le lapoa i le lapoa. E amata ona paʻi le tamaʻi pa i le puipui o le lua o le manava ma pe a manava o ia o le paʻu lea e tali atu i le tiga. O lenei maʻi e tupu e le masani ma e faigofie ona togafitia.

O se gasegase faʻavaitaimi (maʻi faʻasaina ole Masarane) o se maʻi tuʻufua.

O lenei faʻamaʻi e faʻaalia e ia lava e ala i osofaʻiga o fiva, pisa ma peritonitis. O le tele lava o taimi, e maʻi tamaiti, aʻo faʻamaʻi le maʻi i osofaʻiga mai aso e fa i le tele o masina. I taimi o le faoa faamalosi, o le fiva e masani ona matauina, ogaoga tiga i totonu o le manava ma le pusa. O se tasi o foliga o le faamai e iloagofie ai, o le faafuasei ma le faafuasei ona mouese atu le tiga.

Faʻaleagaina o puipui pito i luma.

O le gasegase vavalalata o le puipui o le abdominal pito i tua na faalagolago i le malosi e faʻaaogaina ai lenei manua. I lenei tulaga, o le hematomas pa o le abdominal, e mafai ona fausiaina ai le maso i totonu. E faateleina le tiga, e sili atu ona malosi pe a faʻavauvau, gaoioi ma faʻavaivaia maso. O le faʻamaonia saʻo o le maʻi vevela e taua tele, ina ia aua nei galo le faaleagaina o totoga i totonu.

Inisinia abdominal (Moore's syndrome).

O lenei faʻamaʻi e faʻaalia i le tele o tiga tiga i totonu o le manava, faʻapea foʻi ma gaogao o maso o le manava. O le paʻu o le paʻu o le tagata maʻi, o le faateleina o le vevela, leu ma vomiting.

Paga o le mafaufau.

E masani lava ona masani. I tamaiti, latou te tulaʻi mai i le tele o mataupu i le taeao, pe ae manaʻomia le alu i se aʻoga poʻo se aʻoga, ae e te le fia alu. E tupu ai latou latou te mananaʻo e faatosina mai o latou matua i le faitioga o le tiga. Faʻalagolago i mafaufauga ma le faʻamalosi, e mafai e le tamaititi ona faitio i ni faʻalavelave eseese, naʻo, vomiting ma mafai ona tupu le fiva. O le fesili e tulaʻi mai: aisea e faia ai e tamaiti lenei mea? Ua talitonu tagata suʻesuʻe o le lotofuatiaifo o le tele o lagona e mafua ai ona tuuaia. Mulimuli ane, e faigata i fomaʻi ona iloa le va o se maʻi sese ma se mea moni. O nisi taimi e talitonu tele tamaiti i a latou lava pepelo e mafai ona tupu ai se maʻi moni. O iinei e te manaʻomia ai le fesoasoani a se tagata poto faapitoa - o se tamaititi fomai psychiatrist.

E tatau i matua ona gauai atu ia latou fanau, aua e tusa lava pe itiiti se tiga i le manava o le pepe e mafai ona avea ma se mea e sili ona leaga i le tino.