Paʻu pepe pipisi

O le masani ai o tamaiti laiti (ma e le gata i le tamaitiiti), o loʻo faʻaalia i le foliga mai o le paʻu o le paʻu poʻo le mea na tupu, o nei aso ua amata ona le mautonu ona o se tui. Ae e le o lona uiga o nei faʻamaʻi e matua faʻamaʻapeina ma e le tatau ona mafua ai le fefe. E le faigofie ona iloa ia mea, faʻapea foi ma le filifilia o se togafiti togafiti, faʻapea foi le fuafuaina o le manaʻoga mo le faʻamalosi. O a ituaiga o faʻamaʻi pipisi o tamaiti, o le auala e iloa ai ma le auala e togafitia ai i latou, saili i le tusiga i luga o le "Infection skin of children".

Laʻau fiva

O fiva fiva o se faʻamaʻi pipisi e mafua ai siama pipisi o le streptococcus. O aʻafiaga e aofia ai le fiva, tonsillitis, fulafula o le tino, o foliga mai o ni mea leaga i luga o le paʻu. O fiva fiva e taatele i tamaiti e 2-10 tausaga, e masani ona matauina i le taumalulu po o le tautotogo. E tusa ma le tasi mataupu mai le lua sefulu i tamaiti o loʻo i ai se faʻaʻi tiga ma o le fiva e iloa ai le fiva. E puupuu le vaitaimi o faʻalavelave (e masani lava 1-2 aso). E foliga mai e ono aso talu ona amata le maʻi, e masani lava i luga o le ua ma le fatafata, ona salalau solo lea. O faʻamaʻi faʻatasi ma le paʻu o le paʻu e mafai ona eseese tikeri, faʻalagolago i uiga o tagata taitoatasi, ae e masani lava e le afaina ai faafitauli togafitiga. E tumau pea le poloka mo le tusa o le vaiaso, pe a mavae le mavae atu, o le paʻu i totonu o le paʻu ma le pito i luga o tamatamailima ma tamatamai vae e mafai ona solo. O le fiva fiva e togafitia, e pei o faʻamaʻi o le faʻaʻoʻo, faʻatasi ai ma vailaʻau e faʻamaia ai siama, ma le malologa, vai inu, analgesics ma antipyretic agents. A aunoa ma vaifofo, vevela vevela, e pei o le tonsillitis, e mafai ona oʻo atu i faʻamaʻi o le taliga, sinusitis, fula o le lymphadenitis o le tino (lymphadenitis), suppuration o tonesils. O aʻafiaga sili ona lamatia o le rūmāmati ma le fatu fatuga (glomerulonephritis) poʻo le fatu (rheumatic cardiopathy). O le fua sili ona lelei o le puipuiga o le tui.

Lapeti

O le nupepa o se maʻi faʻamaʻi pipisi tele, lea e foliga masani ai le foliga mai o laʻau po o fulufulu i luga o le paʻu ma le fulafula o le ogatotonu. E masani ona tupu i le taimi o le tamaitiiti. Afai e maʻi se tagata matua, o le lapisi i fafine maʻitaga o loʻo taʻitaʻia i nisi o taimi le maliu o se pepe e leʻi fanau mai. O le vaitaimi e faʻalavelave ai e 10-23 aso, o le siama e tupu i le 1 -2 aso ao leʻi amataina le vevela, o le maʻi e faʻaauau pea mo le isi 6-7 aso pe a maeʻa ona leiloloa. O le nalu lapopoʻa e toetoe lava a le mafai ona maua mai le vavave pe o faʻatasi ai ma sina siʻitaga laʻititi i le vevela. E vave ona aliali mai le faʻavevela (e mafai ona i ai se foliga ese) muamua i luga o foliga ma le fatafata ma salalau solo i le tino pe a ma le 24 itula. E masani ona mou atu le vevela pe a uma le 1-5 aso. E le gata i lea, o fulafula e fulafula, o nisi taimi e tiga tele. E leai se togafitiga faʻamamafa lelei. Afai eo mai faatasi ma fiva ma le le mautonu, e fautuaina e ave vailaau e faʻamalolo ai nei faʻaʻailoga. O le tui puipui i le misela, rubella ma mumps (MMR) e faʻamaonia ai puipuiga mai le lapisi mo le ola. E taua le malamalama o le tui puipui e puipuia ai faʻamaʻi ma le felafolafoaiga, o le mea lea, e puipuia ai fanau i le lumanai.

Measles

Fua o se faʻamaʻi pipisi e mafua mai i sui o le aiga o paramyxoviruses. Fualaʻau e matua pipisi lava, e tuʻuina atu e ala i fesoʻotaʻiga tuusaʻo ma le uila poʻo le ea (mo se faʻataʻitaʻiga, e ala ile sneezing). E masani lava o le misela e tupu i tamaiti e taʻi 1 -4 tausaga, ae a maeʻa le tele o tui, e le mafaamatalaina ni afaina. Ole vaitaimi ole faʻalavelave e tusa ma le 10 aso, o le maualuga o faʻamaʻi pipisi e tupu i le 4-5 aso, e oʻo lava ile lumanaʻi muamua ile faʻamaʻi muamua o le maʻi. E masani lava o le misela e 10 aso mai le foliga mai o uluaʻi faailoga. I le sao ai o le misela, e maua ai e le tamaititi le puipuiga i lona olaga. I le taimi muamua, ei ai le fiva, faʻafefe, mea faʻapitoa o catarrhal, hypersensitivity i le malamalama, conjunctivitis, tale mago. I luga o le mata ma le ua o loʻo i ai se vevela e amata ona salalau i le tino atoa ma ufitia i le itiiti ifo i le 2 aso. I lenei laasaga, atonu o le a maua e le tamaititi le maualuga o le vevela - pe tusa ma le 40 C, i nisi tulaga - tiga o le manava, manava manava ma oʻo lava i le vomiting. O faʻafitauli sili ona taatele i le misela, aemaise lava i pepe laiti, o gasegase ile taligalua ma faʻamaʻi pipisi e pei o le niumonia. Ole mafuaʻaga e le maua ai ni faʻafitauli o le neurologic. Faatasi ai ma polokalame o tui puipui faʻaonaponei, o le laulaa o le misela e seasea lava, ma faʻamaʻi fautuaina i le muamua nofoaga malolo ma fualaau oona e faʻaitiitia ai le vevela ma faʻavaivaia le tale.

Chicken Pox

O lenei faamai pipisi e mafua ai le virus varicella zoster virus (VZV), o le mafuaaga lea o le herpes zoster (lichen) i tagata ua silia ma le 65 tausaga. Mai faʻamaʻi uma e faʻatasi ma le paʻu o le paʻu, o le moamene e sili ona taatele. Ole siama o le moa moa e masani lava ona maua i tamaiti ile 2-8 tausaga, mai Ianuari ia Me. E mafai ona gasegase tagata matutua pe a latou le maua i latou ao laiti. O le taimi o le faʻalavelave e pasi faasolosolo, mo le tusa ma le 2 vaiaso. E mulimuli mai i le faʻafuaseʻi ona faʻalauteleina le vevela ma le vevela, i luga o le tino o loʻo i ai ni mea vaivai e faaauau pea ona salalau i foliga ma vae mo le isi 3-4 aso. Ona liu lea o le laulau i ni mata. A o agai i luma le maʻi, o le vailaʻau e magumago, i lo latou nofoaga o loʻo avea ma siaki, lea e faasolosolo ina mou atu. O Varicella e masani lava ona faʻasalalau e ala i fesoʻotaʻiga tuusaʻo ma vailaʻau, i le laasaga aʻo leʻi faia le paʻu, talu ai o le vai o loʻo iai i totonu ei ai le maualuga o le siama. O le faʻamaʻi e mafai foi ona faʻasalalau i luga o le ea, faʻatasi ai ma le faalilolilo o le manava o le faʻalavelave o tagata e ave le faʻamaʻi. O le numera o siama e matauina mo le 1 -2 aso ao lumanaʻi le faʻaalia mai o foliga ma e toe 5 aso talu ona amataina.

O faʻalavelave faʻalavelave masani o le moa moa o le lua faʻamaʻi pipisi i luga o le nofoaga o vesicles, e masani lava ona mafua mai i siama Staphylococcus aureus ma Staphylococcus pyogenes. I le ate, o nisi taimi o faʻamaʻi faʻamaʻi e mafua mai i le viricella-zoster virus lava ia, ma e ui lava e seasea ona tuʻuina atu faʻamaoniga, e ui i lea, e ono aʻafia ai le aʻafiaga. O le varicella-zoster virus e mafua ai foi le paumonia i tagata matutua. Pe a togafitia le faʻamaʻi poʻo le togafitiga ma faʻamaʻi faʻamalositope (chemotherapy, corticosteroids), o le aʻafia o le vestella zoster ma le niumonia ma isi faʻalavelave e maualuga tele. O faigata faigata i tamaiti e seasea. O le togafitiga autu o le faʻaitiitia o le gasegase na mafua mai i vesicles, ma i nisi tulaga o le faʻaaogaina o le acyclovir, o se fualaau faasaina faasaga i le virus o le varicella.

Initaneti erythema

Erythema faʻamaʻi, poʻo le megaloeritis, o loʻo tuʻuina mai ma se uiga mataʻutia i luga o le fatafata ma lima ma le vevela malosi o alafau. E le o se mea e leai se mea na taʻua ai lenei faamai o le "pipii i mata". Parvovirus e mafua ai le erythema. Aʻo lei oʻo mai se faʻavevesi, o mea faʻapitoa o le catarrhal poʻo le pharyngitis e mafai ona tupu, faʻapea foʻi ma sina faʻaititia o le vevela. O aso malolo e matauina i vaitau o vaiaso poʻo ni masina foi, o nisi taimi e faʻaleleia e le lā poʻo le vevela. I tagata matutua, o le erythema e faʻatasi ma se lagona mu i luga o foliga, tiga faʻatasi, e oʻo lava i faʻamaʻi pipisi. O faʻamaʻi i le taimi o le maitaga e le afaina ai i le fetus, ae faʻapupulaina ai le lamatiaga o le faʻanoanoa.

Tamaiti olaola

Roseola (exanthem subitum), lea e lauiloa foi o le "maʻi lona ono", e mafua mai i le herpesvirus o le ituaiga ono, o lona uiga e maualuga le fiva ma le paʻu o le paʻu. Roseola e aafia i le tusa ma le 30% o tamaiti laiti e 4-24 masina, e maua i tamaiti matutua, ae seasea lava. O le umi o le vaitaimi ole faʻalavelave e 5-15 aso. O le faʻamaʻi e faigofie ona maua i le maualuga o le vevela ma le vevela. O le mafuifana e tumau i le 3-4 aso, ma pe a pa'ū, e aliali mai se faʻavevela piniki - muamua i luga o le fatafata, ona i luga o foliga, manava ma i se tulaga maualalo i luga o vae. Roseola e le maua ai ni faʻafitauli, o nisi taimi e maua i se taimi lata mai, pe a uma ona foliga mai o le vevela. O lona uiga e mafai ona faʻalavelaveina ma le faʻamaʻi o le pharyngitis poʻo le taliga ona o le vevela e tuʻufaʻatasia ma le tiga poʻo le faʻalogo. O le taimi nei tatou te iloa le ituaiga o maʻi pipisi o le paʻu o tamaiti.