Soifua maloloina o tamaitai ma le matagofie

O le lalelei o tamaitai e faalagolago i le tele o le soifua maloloina. Soo se suiga i le soifua maloloina o se fafine, e pei o se faʻata, e aafia ai le paʻu o le paʻu, lauulu, susulu i mata. O le faʻafeiloaʻi i tulafono faigofie o le puipuia o le soifua maloloina o tamaitai, e mafai ona e vaʻai i lau mea sili.
1. Faʻaauau pea ona na o se feusuaʻiga saogalemu.
Afai e te le o mautinoa o lau paaga e le mafatia i se siama faʻafeusuaiga, ia mautinoa ia faʻaaoga se condom. O le mea e leaga ai, e na te le tuʻuina atu se faʻaselau pasene pasene, ae faʻaitiitia ai le avanoa e maua ai siama e pei o le chlamydia poʻo le gonorrhea, faʻapea foʻi ma le herpes ma le papillomavirus tagata.

2. Faia siaki masani mo le chlamydia ma le gonorrhea.
O nei faʻamaʻi pipisi e faʻafeusuaʻiga e mafai ona faʻamalolo vave i vailaau faʻamaʻi i le amataga o le faʻamaʻi. O le faʻafitauli o le masani lava o nei faʻamaʻi e le o faʻaalia ni faʻamaoniga, ma, pe a le faʻamalolo i le taimi, e oʻo atu ai i le mumū o totoga o le pelvic, lea e mafai ona oʻo atu ai i le faalēmataʻu. O le mea lea, ina ia faʻasaoina le taua atoatoa o le soifua maloloina o tamaitai, e tatau ona faia se suʻega ia le itiiti ifo ma le tasi i le tausaga mo le i ai o nei siama i le tino.

3. Taumafai se aofai o le gaʻo siaki.
E tusa lava pe e te le o sauni e fai ni a ma fanau, ia mautinoa e ave le 400 micrograms o vitamini B i aso taitasi, ma o le a fesoasoani e taofia ai mea leaga i le tamaititi pe ae filifili e faia. O le vitamin B e afaina ai foi le soifua maloloina o se tamaitai, e puipuia ai le atuatuvale, leai se mafaufau ma le vaivai, e faamalosia ai le puipuiga ma le popole o le tino. E maua le vitamin B i le tele o cereals ma le falaoa, ae e sili atu le ave o le multivitamins mo le mautinoa.

4. Faataʻitaʻi naʻo se soifua maloloina.
Melanoma o le ituaiga sili ona matautia o le kanesa o le paʻu. O le taofiofia pea i le faʻavelaina o le la e faʻaleagaina ai paʻu paʻu e faʻamaonia ai le melanin, lea e faʻaalia ai i le suiga o sela ma e oʻo atu ai i le kanesa. O tausaga taʻitasi o le numera o tagata afaina i paʻu o le paʻu o ituaiga uma o loʻo faʻateleina, ae o le melanoma o le ituaiga masani lea o le kanesa lea e aafia ai tamaitai i le va o le 20 ma le 30s. O le mea lea, aua e te faatali e faalagolago i luga o le lagi ma aloese mai le solari ma lou malosi atoa. O le faʻaalia lelei o le la, e ui i lea, e fesoasoani i le faʻamalolo o le tino vitamin D, lea e taua tele mo le atinaʻeina lelei o le skeleton.

5. Faʻaauau le suʻega mo le auai o papillomavirus tagata.
O se faʻavasegaga vave faigofie lea e tatau i lau fomaʻi ona faia ia le itiiti ifo i le tasi i le tausaga. E faʻaalia ai suiga e mafai e le papillomavirus tagata ona faʻaosooso ai. Ole siaki faaletausaga e iloagofie ai suiga masalosalo, lea e mafai ai ona amata togafitiga ile amataga, seia oʻo ina atiaʻe le kanesa. E tele fomaʻi e fautuaina teine ​​e 12 tausaga le matutua e tui i le papillomavirus tagata. O le mafuaʻaga mo lenei tui muamua o le tui lea faatoa aoga pe afai e faia aʻo le i amataina se olaga feusuai.

6. Mataʻituina ma le faaeteete lau cholesterol.
O maʻi o le fatu e masani lava ona fesoʻotai ma alii matutua, ae le o tamaitai talavou, ae o tagata uma e sili atu i le 20 tausaga e tatau ona siakiina le maualuga o le cholesterol i le 5 tausaga. Faʻavalea i lenei mataupu e mafai ona oʻo atu ai i faafitauli ogaoga ma le cardiovascular system.

7. Taumafai e lava le moe.
O suʻesuʻega ua faʻaalia ai le le lava o le moe e le gata ina e le lagona lelava mo le aso atoa, ae e faʻapupula ai foi le mamafa, atuatuvale ma le atuatuvale, ma faʻavaivaia ai foi le tino. Taumafai e moe 7-8 itula i le aso.

Taumafai e pipii i nei fautuaga. Aua e te faatuai e talanoa i lou fomaʻi i mataupu uma e te fiafia i ai. Aua nei galo o le soifua maloloina ma le matagofie o tamaitai e vavalalata vavalalata.