Tamaiti malosi - pepe soifua maloloina

I lalo o le faatosinaga o hormones ultraviolet o le fiafia ua atofaina. O le a latou fesoasoani i le faʻavaeina o se fulu-moli-calcium ma se tamaititi malosi - o le a susulu mai se pepe soifua maloloina ma le fiafia.

I aso tuai, oo tatou tina, tinamatutua ma tamamatua mai pusi na faasaoina i le suāuu iʻa - o se vai samasama ma se tofo faapitoa. O tagata matutua oe na faia se suʻega faapena, e manatua pea le mafatiaga o le tamaitiiti na mafatia i le taimi o le tamaitiiti.

Sa sili atu le manuia o tamaiti i aso nei. O nei aso e ese le eseese o togafiti. Ma vave lava, lelei ma le aunoa ma ni manatuaga le lelei, i tamaiti uma ma o latou matua.

O le mea taua o le sailia lea o se fomaʻi atamai, ia suʻesuʻe maeʻaeʻaeʻa le faafitauli ma ia amata togafitiga i se taimi vave e mafai ai.


Aisea ma aisea?

O le mafuaʻaga autu o rickets i se tamaititi aoga - o se pepe soifua maloloina e manatu e le lava le tele o le tino o le vitamini D (a aunoa ma lea, e faʻaumatia le phosphorus-calcium metabolism). E sau i meaai, ma faia foi i lalo o le malosi o ave o ultraviolet. O le tulaga masani lenei. Ae ui i lea, e le tatau ona tatou faʻasalaina isi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le fānauga faigata, gasegase poʻo le gestosis i totonu o se tina i le taimi o le maʻitaga, o se tamaʻi pepe fou e faʻavaivaia ai le puipuiga lautele ... O nei mea uma e aʻafia ai le metabolism ma le masculoskeletal system of the child. O le tagata gasegase ei ai uiga taua: solo le lauulu i tua o le ulu, le lelei o le 'ai, manava, gaogala o le manava, le mautonu i le taimi o le moe, faʻateleina le salu (ma le manogi manogi), faʻaitiitia le leo o muscle. O nei faailoga uma e faʻaalia ai se soliga matuia o le soifua maloloina o le pepe. Na te manaʻomia se fesoasoani agavaa!


Tuʻua le tasi: D-vaitamini!

Afai e maua e se fomaʻi se tamaititi malosi - o se tamaʻi pepe maloloina, o le tele o ona tofiga e mafai ona vaʻaia. E masani lava, o tamaiti ua fautuaina e ave le calcium ma fualaau faasaina e faʻamaonia le tuputupu ae. O le mea moni, e le mafai ona faia e aunoa ma le vitamini D. Calcium ma fuamosa i totonu o le tino o le a semanu e le mafai ona faʻatatauina. E te manatu e mafai ona e pulea e aunoa ma se fomaʻi tofiga, alu i le fale talavai oe lava ma maua mea e te manaʻomia? Aua le faia lenei mea! I fualaau vitamini o ituaiga ma ituaiga. E te le iloa le mea e sili ona lelei mo lau pepe ma pe o le a le laʻau e tuʻuina atu. I le faʻaopoopoga, o le vailaʻau D o se mea oona ma lona tele tele o mafuaʻaga e mafua ai le oona o le tino. O lea ina ia aloese ai mai faalavelave, aua nei e paie e feutagai ma se tagata poto faapitoa. Faʻalagolago i le mamafa o le maʻi, o le matua o le kulupu, e tofia e le fomaʻi se fuasei ole 2,000 i le 5,000 IU (pe'ā amata le maʻi) o le vitamini D i le aso mo 30-40 aso.

E faʻaopopoina le faʻaititia o le fualaau - 400-500 IU i aso uma. Ae ui i lea, i masina o le mafanafana, pe a faia e le la se vitamini taua, o le fualaau o vailaau e faaitiitia tele, pe ua uma ona faalēaogaina. Ae o mea uma lava e patino lava i le tagata lava ia! Ae peitaʻi, i le filifiliga o fualaau faasaina. O se suauʻu, vaiinu poʻo vai vaifofo o le vitamini D e manaʻomia mo le pepe - ua filifilia e le fomaʻi (pepe e masani ona fautuaina se vaifofo vaifofo, aua e vave ona gauai ma tuʻuina atu le umi tumau). D3 poʻo le Bg? Atonu o le a tofia e se fomaʻi se tagata e sili atu lona malosi, lea e vave ona faʻaaogaina mai le gastrointestinal tract ma o lona maualuga i totonu o le ate e maualuga.

E mautinoa o loʻo e fafagaina se tamaititi malosi - o le susu o le pepe, ona e te iloa le taua tele ia te oe o lau suāsusu. Ae e te 'ai lelei i le taimi lava e tasi? .. E te nofo i luga o se meaai malosi -' ai na o soupisi ma masini, ona o le fefe e mafua ai se paʻu o se faʻafitauli o le maʻi? E leai se aoga! E le gata i oe ma le pepe e itiiti ifo! Faʻateleina lau meaai i le faasolosolo malie, i ni vaega laiti.

Ulufale i luga o le lisi o mea taumafa e maua mai i le calcium (cheese cheese, milk, fermented milk, yogurt). Ua manaʻomia nei e ia le ponaivi o se paʻu!


Vitamini

O le sipuni o lou tino o le a ave (ma e ala i le susu o le a tuʻuina atu ai le pepe) o iʻa gaʻo, fuamoa, fuamalie, pata, oatmeal, buckwheat, aano o manu. O le mea lea na tupu ai o lau karapuz o se tagata e le taua? Leai se mea! E mafai ona fesoasoani ia te ia. Alu i se faʻatalatalanoaga ma se fomaʻi, se fomaʻi, taʻu mai e uiga i le siama na tuʻuina atu i le pepe, ma aoina mai meaʻai talafeagai.


Vavega faalilolilo

Talu ai o aʻafiaga e aʻafia uma ai le tino maso ma le popole o le pepe, aua e te ofo pe a faatonuina e le fomaʻi taualumaga o vai (pe a mavae le 6 masina). Latou te faʻaleleia lelei, faʻaleleia, faʻaleleia le toto. Masalo, mo sina taimi o le a avea oe e pei o se polyclinic (i totonu o le spa), ae iloa uma mea lilo, o le a mafai ona e uuina i latou i le fale.

Na o le fesili muamua lava e uiga i faʻaaliga o le fomaʻi auai.

Ua faatonuina o ia i tamaiti e faʻanoanoa, le mautonu, le fiafia. I le 10 lita o vai, vevela i le 36 C, 2 tbsp. sipuni o masima masima (e mafai ona e faʻaaoga se vasega pepe faapitoa).

Siaki ma le faaeteete ia iloa pe leai ni tioata faigata e le mafai ona faʻaaogaina i le pito i lalo (e mafai ona latou faamanualia se mea itiiti). E lelei mea uma? E mafai ona e aau! O le taimi muamua e le silia le 3-4 minute. Ona 5-6 minute. Ua maeʻa le taimi faʻatino?

Aua nei vave faanatinati ma fufulu ese le tamaititi mai le faletaele. Ulumatua i le vai fou! Manatua, o masima masima e le faia i aso uma, ae i isi aso uma! E tasi le vasega o le 8-10 taualumaga, ae afai e iloa e le fomaʻi e le lava, i lana pule faitalia e mafai ona faaopoopo i ai le 4-5 baths.

O lenei taele e fesoasoani i tamaiti fiafia. Fufulu le pepe pepe. Tusa 10 lita o vai (36.5 C). Faʻaopopo le 1/2 teaspoon o se faʻamatalaga faʻapitoa ole suavai faʻatau (faatauina i se fale talavai). Faʻafefiloi lelei le vai. O le uluai taualumaga e tatau ona le sili atu i le fitu minute. E faasolosolo lava, ua faateleina le taimi. Mo le lelei, e masani ona seti le 12-15 baths mo le lua vaiaso (ioe, e sili atu le faʻaalu i le afiafi).

O paʻele mai pusi o vailaau faʻamalositino e faʻaalia i pepe ma le faʻateleina o le salu (pe a momoe, e susunuina le peʻa i lalo o le ulu i le afu). Ave se paʻu, o se paʻu o le oak, o le lau, o laulaau o se meaʻai. Faʻafefiloi i le aofaiga tutusa ma faʻaigoa i le fua o le 1 tbsp. sipuni palu i le lita o vai. 10 o ia taualumaga (muamua e le sili atu ma le sefulu minute) e maua ai se iuga lelei!


Ma tatou ola malosi!

Afai mai le fanau mai e feutagaʻi ma le aʻoga faʻapitoa tamaiti, o le a tupu malosi lona puipuiga, ma o le a mafai ona ia faʻatoʻilaloina soʻo se faʻamaʻi (sei na o le talanoa e uiga i le papaʻi!). Mafaufau i le ituaiga "taaloga" e fetaui ma pepe? E tele naua filifiliga, ma e te filifilia le mea e te fiafia i ai. Faʻaipoipo i le pepe yoga, gymnastics faʻamalosi, asiasi i le sauna, vai vai (faatasi ai ma vai faʻafefe). Fai lau taʻalega karapuza (mafanafana, taia i tua, vae, peʻa pepe), faʻaalu ma ia i luga o le soʻo, ita ... Ma sili atu ona taua - e mafai ona mafai ona savali i le ea fou, aua o le la o se tufuga sili ona lelei o vitamin D.