Aisea e faʻaitiitia ai le puipuiga ma faʻafefea ona toe faʻaleleia?

"Immunity" o le upu tatou te faalogoina ma faitau i soo se mea, o le tele lava o taimi tatou te maua ai le fesili "o le a lenei mea?" Valea. Ae taumafai e tali vave, o fea o loʻo ola ai lenei "manu" ma o fea e "pau" ai pea? Mafaufau? Ia tatou faia se suʻesuʻega maeʻa. E le o se "manufeʻa" le faʻamaoni, ae o se "fitafita totoa", e aunoa ma se mea o le a malepe ai o tatou tino e pei o se fale o kata mai soʻo se ata.

Puipuiga o le tino - siama puipuia (leukocytes) - matua i le ponaivi ponaivi ma laumus, ma liliu atu i le paleni (ma isi sela o le puipuiga o le innate) ma lymphocytes - sela o le mauaina o le puipuiga. O le mauaina o le "auala o le tauleʻaleʻa talavou," o le au malaga femalagaaʻi e alu i le vavae, tonesils, vavalaʻau ma vaʻa, fogaeleele o le meaʻai ma le manava, pe a maeʻa ai le sauniuniga mo le faʻatinoina o le "tautua tautua".

O le feaveai o tui ma okeni faatasi ai ma le gasegase ma le toto, e lagona ai e leukocytes ma e talia mea uma e fetaui ma latou auala, faatasi ai ma le fesoasoani o se faailoga faapitoa faapitoa o siama oa latou tino mai tagata ese. A e feiloai i se mea e fesoʻotai i ai, o le "fitafita" e vaeluaina le filemu, ma afai latou te "le masani" io latou luma - latou te amata osofaia.

Faʻafeiloaʻi muamua le laina muamua o le puipuiga mai faʻamaʻi. Latou te "fusifusia" meaola ninii i luga o latou fogaeleele ma faʻafefe ia i latou - o le auala lenei e faʻaaogaina ai le puipuiga. Afai o le "autau" o microbes-invaders e sili atu ona malosi, o loʻo maua i luga o le "malaeʻavale" le isi vaega ole leukocytes (isi vaega o leukocytes). Latou te maua mai ai siama e iloa ai le pathogen, po o fea lava (i totonu o leʻo, i totonu o le tino poʻo le toto), ma fesoasoani e faʻaumatia ia siama ua afaina - e faapena foi le mauaina o le puipuiga. Ae afai tatou te le maua le malosi e faʻamalosia ai le puipuiga o le tino, o le galuega ua tatou maua, e faalagolago tele i le auala tatou te ola ai.

3 FUAFUAGA LELEI
E ui lava i le maofa o le vavalalata o le tino puipuia, e le taofia le avea ma se masini e mafai ona toilalo. E tolu ituaiga o le solia o lana galuega.

1 GROUP: IMMUNODEFICIENCY
O le tele o taimi, pe a tatou fai atu: "Ua leai se puipuiga," matou te faauigaina lona le tumau, lea ua toe faʻaleleia. I le tulaga faʻapitoa, o le ituaiga 1 lea o le le faʻamaoni. O le lona lua e faasino i mataupu pe a faʻaauau pea ona faʻaaogaina le faʻaogaina o le tino i le tulaga maualalo poʻo le puipuiga o le tino.

Faʻaitiitia le tumau o le faʻamaʻi (faʻaleagaina o le viral respiratory, influenza, herpes, ma isi) E le mafai ona "pa'ū" i taimi uma le ola maloloina, ma e tele mafuaaga mo lenei mea: popolega, vaivai, mativa, masani leaga (vaisu o ava malosi, ulaula), leai o vitamini ma le la (aemaise lava i le tau malulu), le maalili, ma isi. - mea uma e fetaiaʻi tagata uma mai lea taimi i lea taimi. E foliga mai e leai se mea ma e te le afaina, ae e avea oe ma le lethargic, o le puipuiga o le tino ua faavaivaia, o le galuega o le tino atoa o le tino e faaitiitia (o mea e maua i le lymphocytes ua faaitiitia, o la latou faatinoga e faaitiitia, e aofia ai le gaosia o auupega). O se taunuuga, e mafai ona e maʻi, ma le maʻi - "toso i luga" ma aʻafia ai faʻafitauli.

E taua . Ua faamaonia e saienitisi o tamaitai le faaipoipo e sili atu ona mafatia i le maʻi nai lo i latou oe fiafia i le faaipoipoga. I tagata o le aiga (faʻapitoa foi ma le malosi ma le faʻasamasamanoa), o isi auupega e maua mai e tetee atu i microbes nai lo i latou ua tapunia ma tuua toatasi.

Aua e te fenumiai le mafuaaga ma le aafiaga o le pau o le puipuiga. O le malulu lava ia e le mafai ona faʻavaivaia ai le puipuiga o le tino: e mafai ona e piki i luga, ona o lau faʻamaʻi puipuia muamua na vaivai mo nisi o mafuaaga.

Le mea e fai . "Ua pau" le puipuiga? Siʻi i luga i se auala faigata. Ma o nei fautuaga o le a fesoasoani e aloese mai lona pa'ū.

Mana . Filifili se meaai paleni. Taumafa le gaʻo ma sili atu le polotini, o loʻo aofia ai i le vailaʻau D ma le E-tamaoaiga o iʻa ma le aano o manu; e pei foi ole fiber: fualaau faisua - o se faleteuoloa o elemene (zinc ma le seleni), e talafeagai mo le puipuiga o le tino, ma fua - e pei foi o vitamin B, vitamini C ma le tocopherol (o se antioxidant malosi e manaomia e ni siama puipuia). O le le lava o vitamini ma elemene o loʻo fesoasoani i le faʻatumu o mea faʻapitoa faʻalauiloa e faʻaleleia ai le puipuiga. Aʻo leʻi faʻatau i latou, siaki lau fomaʻi ma faitau ma le faʻaeteete faatonuga.

Gaoioiga faaletino. O faamalositino masani e ala i le malosi po o taaloga e faateleina ai le tetee o le tino i siama. Muamua, latou te faatelevaveina le taamilosaga o le lymph - o se vai e maua ai ni siama puipuia i le "malae" (o lona gaoioi e ala i vavavevave e tupu ona o le vavao o maso o loo siomia ai). Lona lua, o gaioiga galue e fesoasoani e faʻamafanafana. Afai e te malolo, o le saoasaoa o le feaveaiga o suauu puipuia o le a lemu, ma e ono leai se taimi e osofaia ai le siama. I le auala, o se savaliga masani i le ea fou poʻo se malaga i totonu o le vaʻa (mo se faʻataʻitaʻiga, o le bath bath Russian) o se aʻoaʻoga lelei mo le puipuiga.

Miti . I le taimi o le moe, o gaioini (molemoa e gaosia e lymphocytes) e gaosia. Latou te faaosofia le gaioiga o siama puipuia ma fuafua ai lo latou ola. O le mea lea, ia mautinoa o le isi e masani, ma taumafai e aua le solia le faigamalo.
O le aso ole moe ole 7-8 itula, ma o le auala sili e fetuʻunaʻi ai le faigamalo o le toleni oe lava ia e alu e moe ma ala i le taimi e tasi.

Feusuaiga . Sa maua e saienitisi mai le Wilkes University i Penisilevania i latou e masani ona faia feusuaʻiga faaleulugalii (1-2 taimi i le vaiaso), o le maualuga o le immunoglobulin (antipodies) i le suavaia e maualuga. O le isi lea mafuaaga e maua ai se paaga tumau, pe afai e leai se tasi.

Soifua Maloloina . Microbes o se vaega taua o la tatou polokalama puipuia. O le faʻamaʻiina o le lalolagi e mafua ai le malulu masani. Ma e le o se mea e ofo ai, aua o tagata soifua na tutupu ma i latou mo le faitau miliona o tausaga, o lea e tatau ai mo le fausiaina o la tatou puipuiga. O le mea moni, e leai se tasi na faalēaogāina le soifua maloloina o le tagata lava ia, ae e sili atu le aua le faʻaalu - ia maua le paleni.

Faʻaaogaina o vailaʻau. Aua e te faia se togafitiga e le tagata lava ia: a aunoa ma le tofiaina o se fomaʻi, o le inuina o vailaau e faʻateleina ai le faʻamaʻiina atonu e le gata ina le aoga, ae e lamatia foi. Muamua, fai se suʻega ma faia se faʻamaoniga e faʻamaonia ai le i ai ma le tulaga o le faʻamaoni.

Faʻaitiitia faʻaitiitia poʻo le leiloa o faʻamaʻi (alimphocytosis, AIDS, ma isi)
Ona o le le lava po o le leai foi o se avanoa e maua mai ai auupega, o le a puipuia pe taofia ai le galue. Faʻafeiloaʻiga:
2 SUʻESUʻEGA: TUPE MA ASTHMA
O mataupu nei pe a oʻo mai le puipuiga mai le "tagata puipuia" e avea ma "tagata sauā". Faatasi ai ma allergies, o siama puipuia e mama ma e le lelei le tali atu i fuamoa saogalemu: fulufulu mamoe, fulu, pollen, ma isi, ma i le taimi o le foma latou te gaoioi i le bronchi ma le mama, e mafua ai spasms ma le manava manaia.

E taua . O le tele o gaoioiga e maua mai i siama puipuia e tupu i le taimi o le osofaʻiga poʻo le faʻafesoʻotaʻi ma le allergen, o le mea lea e le o se mea e faʻafefe ai poʻo le fomaʻi le mafaufau e leai se manaʻoga e faʻateleina le puipuiga. Faʻafetai, oi tatou taitoatasi e faigofie i le malulu ma faʻamaʻi pipisi.

Le mea e fai . A maea le suʻega, faʻapipiʻi le allergen. O le inu ua faʻamaonia mai le antihistamines e faʻaitiitia ai uiga o allergies, ma aloese mai le faʻafesoʻotaʻi ma le allergen. Faʻatasi ai ma le maʻisela, e manaʻomia ona faʻailogaina le fulu.

3 SUʻESUʻEGA: AUTOIMMUNE DISASASES
O le galuega autu a le polokalama puipuia o le gafatia e iloa ai le "a le tagata lava ia" mai le "isi". Afai e gau, e tulai mai faafitauli matuia o le soifua maloloina. Ole taimi, mo mafuaaga le iloa, puipuia siama, nai lo le puipuia oi latou lava mai siama ma faʻamaʻi pipisi, amata ona faʻaumatia ia siama io latou tino, faʻaleagaina maʻi o le autoimmune.

E taua . O le taulaiga e mafai ona avea ma soʻo - fatuga, ate, manava, faiʻai, mea faʻaleleia ma mata. O faʻamaʻi faʻasolosolo (faʻamaʻi faʻamaʻi, lupus erythematosus, mea e teu ai, etc) e le mafai ona faʻaleleia, ae mafai ona faʻaitiitia le faʻaleagaina.

Le mea e fai . Ina ia faafaigofie le faagasologa o le faamai, ua fautuaina e le au atamamai le faaaogaina o fualaau faasaina-e taofia ai le puipuia o le puipuiga (e tusa ai ma le faatonuga ma lalo o le vaavaaiga a se fomai).