Desynchronosis, faʻavasegaina faavaomalo o faʻamaʻi

O tausaga taʻitasi, ua maua ai i matou i le maʻi lava lea - fiva o aso malolo. O le tasi e manaʻo i se mea fou, o isi e manaʻo i nofoaga faʻamaonia - ae e le masani ona latou iloa e uiga i mea le fiafia e mafai e atunuu mamao ona ofoina atu. E mafai faʻapefea ona e malolo se fiafia, ae le o se suʻega? Desynchronosis, faʻavasegaina faavaomalo o faʻamaʻi - le autu o le tusiga.

Polokalame muamua

O lenei faafitauli na le afaina ai o tatou tuaa. E leai se mea sei vagana ua vave, ma o le mea e sili ona taua, taavale avanoa, vaalele pasese. A tatou manumalo i ni nai itula ile mamao na ave e Marco Polo poʻo Christopher Columbus i le tele o masina ma le tele o tausaga - e manaia tele ma tatou mitamita ai i le manuia o tagata, ae o le soifua maloloina e atagia lava. E le gata na taumafai le faiʻai e taumafai e iloa le mea na alu ese ai le aso atoa mai le kalena pe aisea na matou lele ai i Niu Ioka i le taeao lava lea ao latou lele. O le tino foi e le mafai ona taulimaina le uta fou mo ia - ia faaliliuina lona uati i totonu i le taimi i le lotoifale. O le mea moni, oa matou fatuga o meaola (poo circadian) e maua mai i augatupulaga uma. O o tatou augatuaa na nonofo i le nofoaga e tasi pe savalivali faʻatasi ma le mafaufau ma le faʻatulagaina, faʻagesegese ma faasolo malie i le taimi fou o le la ma le la. O le gaosiga o hormones ma meaola e faʻaaogā faʻasolosolo (aemaise lava le melatonin "hormone moe") ma fomaʻi digestive, suiga o le toto ma le pulusal tarifia, tulaga o le paʻu - o nei mea uma e faʻalagolago i se taimi faʻatulagaina, sili atu ona faʻamaoni nai lo a tatou masani i aso taitasi. O se vaalele i se isi sone taimi, afai o le eseesega taimi - e sili atu ma le lua itula, mafua ai se tulaga e taʻua e tagata tomai faapitoa desynchronosis. Desynchronosis - o se faʻamaʻi e fesootaʻi ma le solia o rhythms o meaola, o latou "faaletonu o le tino". O lona uiga o le moe, vaivaiga, manatua ma le faʻafitauli o le mafaufau, le faʻalavelave, faʻaleagaina, atuatuvale, ulu tiga. E toʻatele tagata e leai ni desynchronosis, ae e le o lona uiga o suiga o le physiological e le tutupu i totonu o le tino. O le mafuaaga lena mo vaʻavaʻaʻi umi o taimi uma lava e faʻafetaui ai. O le tele o kamupanī i Sisifo, e tuʻuina atu tagata faigaluega i malaga mamao mamao, tuʻu atu ia i latou i le lua pe tolu aso faaopoopo, ina ia mafai ai e se tagata ona faʻafetaui i ni mea fou ma naʻo na ona tagofia pisinisi. Ae e le lava lea: e tusa lava pe o se talavou ola maloloina o le suiga mulimuli e faia e le muamua nai lo le lua vaiaso.

E ala i le aoaoina o le tino e ola i se vaitau fou, e le tatau i se tagata ona faanatinati ma faaaoga ni "fesuiaiga" e pei o fualaau moe po o fualaau faasaina. Taumafai e alu i le moega ma ala mai i le taimi i le lotoifale. O se auala lelei e faʻaleleia ai le gaosiga o le melatonin o le sunbathing (ae le faʻaalu i ai: mo le taimi muamua e afa itula i le aso o le a lava lea) ma le gaioiga faaletino. O aso muamua o aso malolo i le taimi e malolo ai, ia lava le moe ma aua neʻi faʻalavelaveina le faʻalavelave faʻaleleia ma ni malaga mataʻutia. O le tino gasegase e mafai ona faʻaleagaina uma aso malolo: i le setete o desynchronosis, o faʻamaʻi faʻamaʻi masani e masani ona faʻateleina. E masani lava, desynchronosis "e maua" faatasi ma i matou pe a uma ona matou toe foi mai malaga. Na ou mauaina i luga o loʻu lava paʻu: ina ua maeʻa le vaiaso na faaaluina i Initonesia, lua pe tolu aso i se laina "liliu" i le iva i le afiafi - ona o le lua i le taeao i luga o le motu o Java. Afai a maeʻa se tafaoga, nai lo le siitia o lou leo ​​ma le gafatia galue, e te lagona le vaivai tele e le gata e sili atu ma le vaiaso, e aoga le asiasi i se fomaʻi poʻo le neurologist. O le fomaʻi o le a vavaeeseina isi mafuaʻaga ma faʻamalosia togafitiga o vailaau faʻasaina ma taʻavale agavaʻa i luga o se faʻavae laau, ma fautuaina foi e vave momoe, ma, pe a mafai, aua le toe galue: lelei, pe afai e mafai ona e sui i se taimi le tumau i le galuega taimi-taimi pe ave galuega ile fale.

Ole vevela ma le maʻi

O se tamaloa o se tagata ese: e mafai ona tatou moemiti i tafaoga i nuʻu vevela ma alu vale pe a oʻo le mercury bar luga aʻe o le 25 tikeri faailoga. O le mea moni, e sili atu le faigofie ona faʻafefiloi le vevela i totonu o nofoaga faʻapitoa i le vaomatua latalata ane i le vai, pe a tumu le pusi matafaga i mea inu ma le aisa, ma o le potu e malulu. Ae o nei fuataga o nisi taimi e le lava. O le tau vevela ma le vateatea o lona uiga e le gata o vevela, ae maua ai foi le maualuga o le suamalie, ma e maua mai ai mea leaga: o lagona e pei o le tui, ma o le paʻu e pei o se vevela vevela, e le fiafia lava. O le mea moni e faapea o le ea malulu e puipuia ai le faʻaliliuina o le suavai mai luga o le tino, ma faʻaitiitia ai le tulaga masani o le malulu. O le mea lea, e tusa lava pe o se tagata soifua maloloina i aso muamua o le nofo i se tau e le masani ai le vevela, e mafai ona maualuga le vevela o le tino i le 1 - 2 tikeri. I le taimi lava e tasi, o le a faateleina le fua o le pulupulu, ma o le a faʻaitiitia le mamafa: o le mea lea e taumafai le tino e faasaʻo le vevela. O isi uo le lelei o mea leaga - o le le mautonu, tiga o le ulu, fulafula o pito, o nisi taimi o foliga mai o se vevesi i le paʻu o le tino. Mafatiaga faʻamaʻi maʻi cardiovascular i nofoaga faʻatasi ma tulaga tutusa o le tau ma e le mafai ona malolo: latou te vevela vevela e mafai ona faʻaosoosoina le tele o popolega, mai le tachycardia i le fatu. O le faʻamalosaga e tatau ona avea ma vaega taua e tasi o le malologa, faʻapea foʻi ma fetuunaiga pe a uma le suiga o taimi, ma e oʻo atu i le lima i le fitu aso. I le taimi atoa lenei, e sili atu le lelei le aua le "faafuasei ona tutupu": aua e te taoto i le matafaga ma aua e te faaaluina le tele o taimi i le sami, sui ni tafaoga manaia ma le fiafia e savali i le afiafi, pe a faaitiitia le vevela. Mai le 12 i le 17 itula e sili atu ona lelei le aua nei tuʻuina atu le ea i le ea-ia faatulaga se tafaoga mo oe lava. Aua nei galo e uiga i le vai: o le fua faatatau o lona taumafaina i mea vevela e faateleina i le 4 - 5 lita i le aso, o lea aua e te fefe e inu sili atu nai lo mea masani. O lavalava e tatau ona saoloto, e le ogatasi ma le tino, mai fausaga masani. Ma, ioe, puipui lou ulu ma se pulou poʻo se pulou. O fomaʻi e manatu i le mea sili ona leaga i se vaitau o le vevela o le tau e le itiiti ifo i le tolu vaiaso ma se aso malolo mo le 28 aso, ina ia toe foʻi mai, e mafai ona faʻafouina ae lei alu i le galuega. Afai e te fiafia i aso malolo faʻapitoa - aua le faʻatau faʻataʻitaʻiga i atunuu i fafo, femalagaaʻi lelei i Europa vavalalata, pe a o le tau e mama ma latalata ia i tatou. Afai o loʻo e toso i luga o le sami - ia e fiafia i le Black, Baltic poʻo le Metitirani. O le isi mea lamatia o se uiga e le masani ai o le fugalaʻau ma fafaga i le lotoifale. I luga o mea e ono afaina ma e ono lamatia ai meaola ma laau e tatau ona e lapatai atu i le ofisa o femalagaaiga ma le faletalimalo, i se faaopoopoga, o tagata malaga masani ao lei faia se malaga e faaaluina le tele o le taimi i luga o le Initaneti, suesueina o foliga o le nofoaga filifilia o malologa. Ae e oʻo lava iinei o mea e ofo ai e mafai ona fai - mo se faʻataʻitaʻiga, i le faʻaalia o faʻalavelave osofaʻi faʻafuaseʻi. O le pollen o laau toto i le taimi o fugālaʻau e mafai ona mafua ai le vevela i le vaomalo e oʻo lava ia i latou e lei pagatia i allergies. O le mea lea, i le pusa fesoasoani muamua i isi vailaʻau e tatau ona iai faʻamaʻi faʻamaʻi. E mafai foʻi ona iai ni faʻafitauli i meaʻai e le masani ai, o lea ia e taumafai i ni vaega laiti ma aua le faalagolago i meaʻai i le lotoifale i nai aso muamua o le tafaoga, aʻo faʻalauiloaina ma faʻavaivaia le tino.

Tino e le vaaia

O le "pito sili ona taua" mo tagata malaga i atunuu i fafo, o le mea moni, o faʻamaʻi pipisi. Ae peitai, o le avanoa e aumai ai ia oe se faʻamaʻi faʻafuaseʻi i Iukureini e le sili atu le maualuga nai lo le avanoa e maua ai le maʻi poʻo le moa i totonu o se vaalele poʻo se malae vaʻalele - o le mea mulimuli, aemaise lava i le lautele o le lalolagi, o ni vailaʻau tele o microbes. O le mea aupito sili ona afaina mai le vaitau e sili ona fiafia i ai o nofoaga ia o Europa, sili ona telē - o atunuu o Asia i Saute ma Aferika. Ioe, ma i luga o lo tatou Vaitafe i le Sami, o le tulaga o le epidemiological e tele mea e manaʻomia. I nuʻu vevela, 'aua le' ai meaai e kukaina pe teuina i fafo: faʻatasi ai ma le vevela ma le vevela, faʻalauteleina le tele o meaola ninii. Faʻalogo i le mama i faleteloa ma faleaiga. Inu na o vai inu fagu ma aloese mai mea inu i le aisa: e masani lava ona saunia mai vai inu, ma e le o se mea e sili ona lelei. O lenei fautuaga e ono foliga mai e ese, ae i totonu o atunuu tele e iai se faʻalavelave o faʻamaʻi pipisi, e sili atu le inu i meainu mama o mamanu faavaomalo ua lauiloa ia te oe. "E ui lava e le o se mea lelei mo le faanatinatiina o le fia inu, o le mea sili e mafai ona e mautinoa o loʻo kuka i luga o le vai mama ma faʻaaogaina tulaga faʻalelei o le lalolagi. O le fufuluina masani o lima o se mea e tatau ai foi, ae tuʻuina atu ni vailaʻau faʻamaʻi faʻapitoa (i foliga o gels) ma solo solo - e mafai ona faʻatau i falemaʻi ma faleoloa teuteu. E tele tui e puipuia mai le tele o faʻamaʻi matautia. I le taimi nei i le lalolagi e tasi le tui tui, e aunoa ma se tusi faamaonia e le faatagaina i nisi o setete o Asia, Aferika ma Amerika i Saute - faasaga i le fiva samasama. O le tusi faamaonia o le tui na faia o se mamanu faavaomalo ua faamaonia e le World Health Organization. E le gata i lea, o nofoaga o le ambassador e masani ona taʻu mai po o le fea o tui e fautuaina aʻo le i alu le malaga: o le a le siakiina le tusi faamaonia i le faitotoa, ae o le puipuiga e le mafai ona sili atu. O nei faʻamaʻi e aofia ai le fiva typhoid, cholera, diphtheria, faʻamaʻi o le maningococcal (mafua ai le maningitis) ma isi. E leai se tui mai le malaria, o le mea lea afai e te malaga i se atunuu o loʻo masani ai lenei maʻi, e tatau ona e tago i vailaau faʻasamalo e fautuaina e le fomai.

Mo le tele o atunuu, o tui puipui o le hepatitis A e manaomia, ae o loʻo i ai, e pei ona latou fai mai ai, nuances. "Mo Amerika ma Europa i Sisifo, o tui puipui o le hepatitis A ae leʻi alu atu i atunuu atinaʻe ei ai se tulaga o le vevela. I totonu o Iukureini, o le hepatitis A e matua masani lava: o le toatele o tagata Iukureini na latou faʻaaogaina i se laiga o se tamaitiiti, o lea latou te le manaʻomia ai le fausiaina o puipuiga. Mo se tagata matua, o lenei faʻamaʻi e sili atu ona lamatia nai lo le tamaitiiti, ma e sili atu ona faigata mo i latou ona tauaveina. O le tui mai lenei siama e aofia ai le faʻaaogaina o tui e lua i vaitau o le ono masina, ma ae e te lei malolo, atonu e le mafai ona e maua se lua. O lea, afai e te manaʻo e tui, muai tuʻuina atu se auʻiliʻiliga mo le i ai o faʻamaʻi i le hepatitis A, atonu o le ae le manaʻomia se tui. Afai e leai se avanoa e suʻesuʻeina ai, e sili atu le valaʻaulia. I le i ai o le puipuiga - o le tui puipuia e saogalemu. I le taimi lava e tasi, e mafai ona faʻatonuina le immunoglobulin i le intramuscular. I soo se tulaga, talanoa i se fomaʻi. E taua tele le faia o tui puipui ao leʻi faia le malaga. E sili atu i le ono masina aʻo lei fuafuaina se tafaoga e faʻatalanoa ai se fomaʻi pipisi. I totonu o le matagaluega o faʻamaʻi faʻalavelave matautia o lau SES faʻapitonuʻu oe mafai ona e iloa le mea e maua ai le fiva samasama. I le auala, o tui e tatau ona tausia e le gata i le tulaga o se malaga i atunuu atiaʻe. I le tau mafanafana, ei ai se tulaga lamatia i le vaomatua o Europa e afaina i se siaki ma o loʻo aʻafia i le encephalitis ua tuʻuina atu - o loʻo i ai foi se tui e faasaga i ai.

Le mana o faatufugaga

O le tausia lelei o le tino, ua oʻo i le taimi e mafaufau ai e uiga i mea faaleagaga: mulimuli ane, tatou te malolo e le gata ina fiafia i le tino ma le taele o le la, taele ma le manaia meaai, ae ia maua foi ni lagona fou. E sese le mafaufau e le o tele naua lenei: o le "faʻaalu" o lagona e leaga foi. Le lava le malosi, le mautonu, le lava le fiaai, faalavelave i le moe - o lenei tulaga e mafai ona "ufiufi" oe pe a mavae ni nai aso o femalagaaiga malosi ma savali i aai e le masani ai. Ae maise lava le taua o le setete lea na taʻua e le fomaʻi o le psychologist Italia o Graziella Margherini i le 1979 o le "Stendhal's Syndrome." O le tusitala Falani na malaga i Italia, na ia faamatalaina i ana tusitusiga se valea le tumau i le taimi o le suesuega o le matagofie o Florence: "Ina ua ou tuua le Ekalesia o le Koluse Paia, na amata ona tatavale loʻu fatu, na foliga mai ia te au ua vaivai le punavai o le ola, sa ou savali, fefe e pau i lalo. . "O faʻamaoniga ma se tulaga le atoatoa i le vaʻaia o galuega matagofie o faatufugaga o faailoga ia na matauina e Dr. Margerini e silia ma le faaselau, ma lenei mea, na o Florence lava, lea o le numera o fausaga tusiata ma ata mataʻutia o le a leai se fua. Aemaise lava, sa ia faamatalaina le tala e uiga i se Amerika talavou, o le na le toe manatuaina mo sina taimi pe a tilotilo atu i le vaneina o Tavita e Michelangelo. O le gasegase masani o lenei maʻi, ua faamatalaina ai e Dr. Margerini: "O se tagata ese, e masani lava o se tagatanuu o Europa i Sasae, e le o faaipoipo, e fiafia i faatufugaga, o le sili ona taua o le tamaitai o le tamaitai, o le matua sili ona matua e 25 i le 40 tausaga." O lona uiga, o tatou tagata agaalofa o loʻo i totonu o le faʻafitauli lamatia. E le gata i lea, o le malosi o le faʻaalia o faʻataʻitaʻiga e faalagolago lea i lagona na faʻaalia e le tagata malaga i le faʻatali ai e feiloai i fonotaga sili ona lelei: o le tele o le le onosai na i ai i totonu, o le tele foi o foliga o "Stendhal syndrome". I ana faʻaaliga matuia, o le "Stendhal's Syndrome" e mafai ona mafua ai le osofaʻiga na taʻitaʻia i se mea taua: o le vandal, o le na sasaʻaina le acid "Danau" a Rembrandt i le Hermitage i le 1985, na maua ai se mea faapena. I se isi faaupuga, e le mafai e se tagata ona feagai ma lagona malolosi e mafua ai se galuega o faatufugaga.

Ae ui i lea, i tausaga talu ai nei, o le "Stendhal Syndrome" o loo tautalagia ma e le tele ni taimi e tusia ai: e mafai ona manatu ua amata ona tatou femalagaaʻi atili, ma o lenei mea ua faaitiitia ai le taua o fonotaga taitasi ma le fou ma le matagofie. E aoga le i ai o se mea pueata faʻatasi ma oe: o le vaaiga e ala i le tioata e aveeseina vave ai i tatou mai le mea aupito sili ona matagofie, tuʻuina se puipui i le va o tatou, lea e faʻaitiitia ai le tuusao; E le gata i lea, o tatou mafaufauga i le taimi nei e le o nofoia i le galuega o faatufugaga, ae o le fausiaina o se faavaa. Ae ui i lea, i le tele o falemataʻaga ma malumalu ua faasaina ona ave ata. E lelei, pe a faimalaga se tagata e pei o le mafaufau ma i tatou, ma e mafai ona tatou talanoa i faʻamaumauga: o le mea lea tatou te "faʻasaʻolotoina" le tulaga faʻalagona lagona. Afai e leʻi maua le paaga - ia teuina se tusi faʻataʻitaʻi, faʻaeletoroni poʻo se pepa. Pe a fuafuaina se tafaoga, aua le taumafai e vaai ma iloa mo sina taimi puupuu: afai o lou olaga i aso uma e le lelei ma lagona loloto, o le tafaoga e mafai ona avea ma se suega ogaoga mo le tino o le tino ma le tino atoa. E sili atu ona aoga ma e manaia le tuʻuina atu o se tafaoga i se tasi pe lua nofoaga fou, ae ia suʻesuʻe lelei, i le mamao e mafai ai.