E faapefea ona afaina i le maitaga?

O nisi ituaiga o siama ma siama e masani ona le afaina i soo se auala o le tuputupu ae o le pepe i le pepe po o le fusi ua maeʻa. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tele o siama o siama e le mafai ona ulu i le placenta, e oʻo lava i faʻamaʻi pipisi o le tina i le lumanaʻi, atonu e leai ni aʻafiaga i le atinaʻeina o le tamaititi.

E ui lava o nisi o siama, e pei o le siama o le rubella, syphilis, herpes, polio ma ituaiga fomaʻi eseese, o loo i ai pea le malosi e ulu ai i le pa puipui.

O le mea lea, pe a ulu atu le siama rubella i le tino o le tina ma le tamaititi i le lumanaʻi, e mafai ona i ai ni taunuuga ogaoga i le ituaiga o tauaso, tutuli, fatu fatu, faaleagaina o le faiʻai ma le le atoatoa o vae, e faalagolago i le taimi o le atinaʻeina o le pepe po o le fetus o le maʻi o le tina.

O le faʻaleagaina o le tina o loʻo i ai ituaiga faʻamaʻi e pei o le faʻamaʻi, siama siama, ma le i ai o faʻamaʻi faʻamaʻi i le tino o le maʻisuka, maualuga maualuga o le toto, poʻo faʻamaʻi pipisi i feusuaiga, e mafai ona afaina ai le atinaʻe o le fetus i le tele o auala. O le mea lea, mo se faʻataʻitaʻiga, o faʻamaʻi luga e mafai, i le mea e sili ona lelei, ia afaina ai le fomaʻi pe mafua ai ni faʻalavelave faʻafuaseʻi, ma i le tulaga sili ona leaga, faʻalavelave matuia poʻo le fanau mai o se tamaititi oti. Latou te mafai foi ona taʻitaʻia se tamaitiiti i le oti aʻo pepe.

Seʻio tatou vaʻai pe faʻapefea ona afaina le maʻitaga i le maʻi.

I luga na matou iloiloina le aafiaga o faamaʻi i le maitaga i tulaga lautele. O lea, seʻi o tatou tilotilo i faʻamaʻi taitasi e mafai ona afaina ai le maitaga, i nisi auiliiliga.

Faʻafitauli o le le faʻamaʻalogaina (AIDS).

I le tele o tulaga, o le AIDS o se faʻamaʻi faigata tele, e masani ona oʻo atu ai i le oti, ae o loʻo i ai tuusaunoaga i le tulaga o le toe faʻaleleia. O le faʻamaʻi e masani lava ona tupu pe a afaina se tagata i le HIV (immunodeficiency virus) (HIV), lea e faasolosolo malie ona faaleagaina ai le puipuiga o le tino ma le maliu o se tagata mai le sili ona taua e le gata o siama, ae o viral infections, e le afaina i se tagata maloloina.

Maʻisuka.

O faʻamaʻi o le tina e maua i le maʻisuka e mafai ona oʻo atu ai i le tele o faaletonu i le atinaʻeina o le tamaititi; i se mea e seasea tutupu, e mafai ona tupu i le fanau mai o se tamaititi oti, ona o le tele o le fotus i lenei maʻi o le tina e mafai ona sili atu nai lo le tuaoi o le masani, ma faateleina ai le avanoa o le fanau mai.

Gonorrhea.

O le faʻamaʻi Gonorrheal, faʻasalalau e le tina i le tama i le fanau mai, e mafai ona mafua ai le tauaso o le pepe fou.

Herpes.

O se siama e mafai ona mafua ai le tino o le herpes e mafai ona lafoina i luga o le puipui o le placental, ae masani ona i ai mataupu pe a tuu atu i le pepe i le taimi o le fanau mai. O iʻuga o le tamaititi e tauaso, faʻafitauli o le neurology, faʻalavelave mafaufau ma, i le tele o tulaga, maliu.

Tigā toto maualuga.

I le maualuga o le mamafa, lea e masani ona masani, pe afai e le o matauina ma togafitia i le taimi o le maitaga, o loʻo i ai se lamatiaga o le faʻanoanoa.

Syphilis.

I le tulaga o syphilis, o le faʻamaʻi, i le afa muamua o le maʻitaga, e masani lava ona le mafai ona ulu i le placenta. O le faʻamaʻi o le tamaititi i lenei tulaga e mafai ona tupu i le taimi o le fanau mai, poʻo se taimi lata mai i luma o latou. O le siama o le syphilis e mafai ona mafua ai teteega ma le le mautonu, ma mafua ai le tutuli ma le leaga o le paʻu.

Faʻaleagaina.

O le tele o vevesi o le faʻamaʻi pipisi o loʻo i ai le meatotino e aʻafia ai le pa puipui. O aʻafiaga sili ona taatele o faʻamaʻi pipisi o faʻamaʻi i le amataga o le maʻitaga poʻo le vave ona galue i taimi mulimuli ane. O le faateleina o le vevela o le tino o le tina, pe afai e le faia i le taimi, e mafai foi ona afaina i le fetus.

Rhesus factor.

I se isi itu, o le faʻamaʻi e eseese foʻi mea taua o le Rh i le tina ma lana tama, talu ai o nisi vaega o le porotini (protein) o loʻo maua i le toto o le tina e mafai ona mafua ai le ogaoga o faʻalavelave poʻo le maliu o le tamaititi. O le toʻatele o tina i le lumanaʻi e i ai se mea lelei Rh, ae o nisi e le lava le tasi o le toto totoga, ma o le taunuuga o nei mea e Rh-negative. I le tulaga pe a oʻo mai se tina Rh-positive i se pepe Rh-positive ma o latou toto e faʻafesoʻotaʻi, ulu atu i le placenta poʻo le taimi o le galue, o le toto o le tina e amataina le faagasologa o le tuufaatasia o auupega e osofaia ai le toto mumu o le fetus ma faʻaumatia ai. E ui lava e masani ona le feagai le tamaititi ma se tulaga lamatia pe a ave muamua le maitaga (ma le tina aemaise lava), ae i isi maitaga mulimuli ane, atonu ua sili atu le lamatiaga o le fetus pe a fai o ia, e pei o le tamaitiiti muamua, ei ai sona itu lelei Rh.

Lapeti.

I le mea na tupu ai le faamaʻi pipili i le aluga o le 16 vaiaso muamua o le maitaga (ae naʻo le maeʻa ona faʻaaogaina), e masani ona fautuaina e fomaʻi lona vavave, ona o le maualuga o le lamatiaga o le pepe po o le fetus.

Toxicosis o fafine maʻitaga.

A oʻo ina maʻitaga se fafine maʻitaga i le matua, poʻo se faʻamaʻi sili ona ogaoga - faʻamalama i le fetus, pe o le faʻaumatia o le mafaufau o le fetal po o le oti e ono amata. O faʻafitauli o nei faʻalavelave e masani lava o le maualuga o le toto maualuga, o le vaʻaia o le vaʻaia, faʻapupulaina le salu o foliga ma lima. E ui lava e masani ona le faigofie ona pulea nei ituaiga o toxicosis, ae o se mea e manaʻomia mo lenei mea i tina o mafatia mai ia i latou, o le tausisia lea o le moe ma se taumafataga faapitoa.

Alu.

O se faʻamaʻi e afaina ai le ala o le maʻitaga e mafai foi ona mafua ona o le inupia, lea e mafai ona afua ai le ogaoga o le faaletonu o le gasegase i le pepe ma le tuputupu ae o le tamaititi. Faʻalavelave faʻalavelave faʻapitoa, e vavalalata ma le aʻafia o le ava i luga o le pepe po o le fetus, tulaʻi faigofie i le 3-8 vaiaso muamua o le maitaga, o lona uiga, muamua nai lo se tamaitai e iloa ai.

E pei ona faʻaalia i le tele o suʻesuʻega i lenei vaega, e sili atu ma le tolu o pepe fananau i le inu ava e mafatia i faʻalavelave faʻaleagaina, aua e tusa lava pe itiiti ifo i le 60 ml o le ava na faia e se fafine i le taimi o le maitaga i aso uma e mafai ona oʻo atu ai i foliga o le fomaʻi.

O lenei vaega e aofia ai foi le maʻi o le fetal alcohol (FAS), lea e faʻaalia i le fananau mai o tamaiti ma faʻamaʻi faʻamaʻi i tina inu malolosi. O le faʻamaʻi pipisi ole ava e aofia ai vaega taua e tolu: feeseeseaiga o foliga, tupuga o le tuputupu ae ma le faaletonu o le tino. O uiga iloga o tamaiti na fananau mai e matua faapena, o se laugutu pito i luga, o se vaʻavaʻa e atiaʻeina i luga atu, o se avanoa lautele i le va o le pito o le laumata, ma le alofilima.