E i ai le alofa e faʻavavau?

Alofa o mea uma lava! Ua tatou fananau mai e alofa. Mai aso muamua tatou te alolofa ai io tatou matua ma uo, ae o le isi Alofa e aliali - malosi, agaalofa ma agavaivai. Ae ui i lea, o le toʻatele oi tatou e le mafai ona faʻamatalaina pe o le a le malosi ma le malosi. E toatele e finau pe o le a le alofa, pe faʻapefea ona faʻaalia e ia lava.

Ae o tagata uma e pasia ma malamalama ia latou lava auala. Ma i se taimi e te iloa ai o le alofa moni lenei, e te fesili ifo ia te oe lava: pe umi? E mafai ona tatou iloa pe i ai se alofa e faʻavavau?

O loʻo i ai se manatu mautu e faʻapea, o le alofa o le tagata lava ia e le aoga, e mou atu i le taimi. Ae ui i lea, o loʻo i ai faʻataʻitaʻiga o mafutaga malolosi ma umi taimi. O le a le mea e fesootaʻi ai nei tagata Faʻaaloalo mo le tasi ma le isi, o se amioga, tamaiti - e mafai ona tele mafuaaga. Ae latou te fai mai: "Matou te alolofa le tasi i le isi" ma i le 25 tausaga ma i le 65 tausaga. O le i ai o le alofa e faʻavavau, e pei o Shakespeare's in Romeo ma Juliet, e le mafai ona faamaonia. O lenei mea e tatau ona lagona ma talitonuina.

O le a le alofa i le lalolagi nei? O le tulafono ma amioga faʻaonaponei ua tuʻuina mai, ma e le faasaina, e tofotofoina ou lagona, o loʻo i ai se faʻaaliga faʻaonaponei o le alofa ma mafutaga e ese mai i manatu o matua, tama matua, tinamatua. Ae i le taimi lava e tasi, o le taua o lenei lagona malamalama e pa'ū.

O le alofa e faavavau o le tele o se miti. Ae ia tausia le alofa, ia faʻamafanafanaina i lo tatou malosi. E sili atu nai lo le, tatou te masani i se tagata, tatou te manatu o le a ia i ai i taimi uma. Ae o le a leai se alofa e faavavau pe afai e le faanatinatiina e ala i le gauai atu, mea matagofie ma le fiafia ma le alofa o le tasi i le isi.

E toatele atonu e manatu e leai se alofa e faavavau, ae e leai. O se meaalofa poʻo se taunuuga? O le tomai e alofa ai o se faʻataʻitaʻiga lea e le tuʻuina atu i tagata uma. O le mea e leaga ai, e tele taimi tatou te faʻaaogaina ai le alofa i lagona pei o le alofa, faʻafeiloaʻiga lelei: e manaia, malosi, fiafia ma matagofie. Ae latou te pasi. Ma afai e mulimuli ane, pe a uma ona e iloa se tagata, ma ona lelei uma ma mea le lelei, e te fai mai: "Ou te alofa" , na o upu nei e uiga i le alofa moni. E faigata i le lalolagi faʻaonaponei ona talitonu i le alofa i le taimi muamua. Tatou te le fiafia i le ata, ae tatou te alolofa i le tagata, o lona loto, ma lona agaga.

O le a le alofa e faavavau mo le tagata o aso nei? E foliga mai, e na o le alofa. Ua le o toe i ai nei. O mea e sili ona taua ua eseese: galuega, saolotoga, uo, faafiafiaga - e tatau ona i ai io tatou olaga, ae o loo i ai se laina e le mafai ona sopoia pe afai e te manao i se mafutaga malosi. O le alofa e le fetaui ma le manatu faapito. E tatau ona e faaaloalo i lau pele, o ona manatu ma manatu. O le faʻasaoina ma le faatumauina o se aloiafi, susulu ma le fiafia o le faavae lea o le fiafia.

O lenei o le alofa e faavavau e ese si ese mai lena aafiaga i seneturi XVIII, XIX, ma e tupu tele lava. Masalo ua ese le sootaga ia te ia pe ua suia foi tulaga faatauaina, - e mafai e se tasi ona finau i lenei autu e le tumau. Ae tasi le mea o le a tumau pea lava: o le alofa e foliga mai e le o faamoemoeina i le olaga. O se tasi e agavaivai ma matagofie, o se tasi - fiafia ma susulu, ae e tuufaatasia ai faʻaaliga uma o le alofa moni, o lona loloto ma le le fiafia.

E i ai le alofa e faʻavavau? E foliga mai, o tagata uma ei ai a latou lava mea. O le alofa moni ei ai a latou soa, a aunoa ma lea ua avea ma mea e le malie ma pasi ai: faʻaaloalo, fefaʻasoaaʻi, talitonuina ma le faʻamaoni.

O i tatou taitoatasi, o le pau i le alofa, manao ma faamoemoe o lenei mea mo le olaga, e faavavau. Ae le o taimi uma e suia ai lena auala. O le alofa o se mafutaga. Ma e na o le faʻatasi e mafai ona e faʻasaoina ma faia e faʻavavau.

"O le alofa e le o se masani, ae le o se maliega, e le o se masalosalo. E le o le mea lea e aoaoina ai i tatou e musika alofa. Alofa o le ... A aunoa ma ni faamalamalamaga ma ni uiga. Alofa - ma e le fesili. Naʻo le alofa " (Paulo Coelho)